Ako imate učestale probleme s kontaminacijama počnite testirati opremu koju koristite i njenu funkcionalnost.
Za početak jednu staklenku raži sterilizirajte i bez ubacivanja spora stavite u inkubator.
Nakon 2-3 tjedna ju provijerite, prvo vizualno ima li tragova plesnji. Ako nema tragova kontaminacija otvorite poklopac i pomirišite. Ako je sterilizacija bila uspješna i potpuna
miris bi trebao biti isti kao za vrijeme kuhanja. Ako se osjeti kiselkasti zadah ili smrad način na koji sterilizirate raž ne valja. Promijenite vrijeme sterilizacije ili expres lonac u kojem ju izvodite.
Ako ste provjerili proces sterilizacije i ona je izvedena uspješno ( nakon 3 tj. raž se nije kontaminirala) nastavite s testom.
Spore print koji koristite, bez obzira odakle je ( fsre ili neka druga banka spora) nikada nije 100 % sterilan. Ono što se možete nadati je da će micelij prilikom kolonizacij uspjeti pojesti uzročnike kontaminacije i uspješno dovršiti proces.
Ono što vi po tom pitanju možete napraviti je prvo razviti kulturu na agaru te kad se uvijerite da je čista s njom inakulirati raž. Čak da se na agaru i pojavi neki oblik kontaminacije uvijek možete izrezati komad čistog micelija presaditi na čisti agar te kad se uvijerite da je 100 % čist s njim inakulirati raž.
Treća bitna stvar na kojoj morate poraditi je sami transfer spora/micelija na raž ili neki drugi medij. Tu bih svakako preporučio korištenje glove boxa.

Glove box se može jednostavno napraviti od plastične kutije i para rukavica.
Prije korištenja se prebriše alkoholom, u njega se polože staklenke inekcije ili što god da koristite. Nasprejajte ga s Oustom ili nekim drugim sterilizacijskim sprejom i sačekajte pola sata ta se smiri zrak u njemu te odratite transfer.
Na ovaj način čete minimalizirati mogućnost nastajanja kontaminacija i svoje projekte učiniti uspješnijim.
