
Matičnjak (Melissa Officinalis L.) iz obitelji usnatica, naziva se još limunka, melisa, pčelinja ljubica, pčelinja metvica i rojevica. Engleski je naziv Balm, Lemon balm ili Sweet balm, a talijanski Citronella ili Melissa vera.
Matičnjak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. Najbolji poznavalac matičnjaka, Mattioli, za njega kaže da matičnjak ima izvanredno dobro svojstvo jer jača i oživljava srce, naročito onome tko ima noćne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta miru. Matičnjak čisti krv, otklanja neraspoloženje i tugu, te pomaže gotovo svim unutarnjim organima. Plinije preporučuje smjesu soka matičnjaka za oči, a Hildegarda za matičnjak kaže da će se rado smijati tko je jede, jer njezina toplina zahvaća slezenu i srce koje tako postaje radosno.
Cijela biljka miriše po limunu, a okus joj je aromatičan. Raste u blizini naselja, uz ograde, živice, u grmlju i šumama, a uzgaja se i u vrtovima.
Porodica: Usnjače - Labiatae
Matičnjak je zeljasta, jako razgranata trajnica koja seže do 50 cm u visinu. Nazubljeni, ovalni, svijetlozeleni listovi imaju jak miris po limunu, a stoje nasuprotno u parovima uzduž četvrtaste, razgranate stabljike.
Cvate ljeti, a cvjetovi su bijeli ili blijedožuti, privlače pčele pa je biljka u nas po tome i dobila ime (matica – matičnjak).

Nalazimo je širom Europe, sve do centralne Azije, na svim nadmorskim visinama. I kod nas samoniklo raste na krčevinama i starim zidovima.
Uzgoj
Raste u bilo kojoj dobro dreniranoj vrtnoj zemlji, na mjestu izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti i zaštićenom od prevelike vlage zimi.
Osim M. officinalis koja ima svijetlozelene listove, postoje i varijeteti sa šarenim listovima. „All Gold“ ima zlatno-žute listove i bijele cvjetove koji su lagano obojeni u ljubičasto. „Aurea“ ima tamnozelene listove bogato prošarane zlatno-žutom bojom.
Razmnožava se sjemenom u rano proljeće ili dijeljenjem odrasle biljke u proljeće ili jesen.
Što i kada prikupljamo?
U ljekovite svrhe koristimo listove. Krajem svibnja, prije ili na početku cvatnje, odrežu se stabljike malo iznad zemlje te se skinu listovi. Suše se na toplom, sjenovitom mjestu (tavan). Mogu se sušiti i cijele grančice te poslije skinuti listovi. Druga berba je u rujnu. Beremo ga po lijepom i sunčanom vremenu, kada više nema rose.
Kako i zašto je koristimo?
Matičnjak umiruje, poboljšava opće psihičko stanje organizma, dočarava lijepe misli i tijelu daje novu snagu. Zbog toga se i preporučuje kod histerije, hipohondrije i drugih tjeskobnih stanja. Također je koristan kod stišavanja želučane boli, živčanih napada, liječenja nervozne glavobolje i osjećaja vrtoglavice kod trudnica.
Posebno područje korisnosti matičnjaka vezano je uz srce. To je znao još i Paracelsus smatrajući matičnjak najboljom biljkom za srce, a za njegovo blagotvorno djelovanje znalo se još u antičko doba.
Matičnjak je i poznata medonosna biljka, jer nijedna druga biljka ne privlači toliko pčele svojim mirisom. Za tu divnu, mirisnu biljku kažu da dočarava lijepe misli.



