Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

Briga o Vašem zelenom kutku
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 663 puta

Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Red » 19.09.2012, 14:48

slika

Uzgoj bilja počinje još u doba neolitika, najmlađeg razdoblja kamenog doba. Razvija se zemljoradnja i stočarstvo. Čovjek, do tada lovac i sakupljač hrane postaje proizvođač hrane. Prestaje biti nomad, jer ga zemljoradnja veže uz sjedilački način života. Živi u zemunicama, u kućama izgrađenim na površini zemlje i u sojenicama (kraj rijeka i jezera) a samo ponegdje u spiljama. Od kultiviranih biljaka poznavali su pšenicu, raž, lan, konoplju, mak, leću, grašak, mrkvu, ječam i bob. Alat se izrađivao od drva, kremena i kosti, a žito se želo primitivnim srpovima, izrađenim od kremenih oštrica. Uzgoj hortikulturnog bilja vjerojatno započinje mnogo kasnije, razvojem alata i olakšavanjem obrade zemlje.

Sve uzgojne biljke prvenstveno su rasle divlje u prirodi, a čovjek je tijekom svoje evolucije otkrivao jestive i ljekovite biljke a u doba neolitika počeo ih je i uzgajati. Od tada pa do danas čovjek neprekidno iz generacije u generaciju odabire najbolje vrste i sorte koje su često nastajale i spontanim križanjima i mutacijama, te nastavljao njihov uzgoj otkrivajući ujedno načine njihova uzgoja i razmnožavanja. Paralelno s tim počeo je s oplemenjivanjem biljaka, u početku križanjem različitih sorti a kasnije umjetno izazvanim mutacijama koje su uglavnom bile neuspješne, a u zadnje vrijeme genetskim modifikacijama, ubacivanjem životinjskih gena u genski sustav (kromosome) biljke.

Vegetativno razmnožavanje je ožiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen, stabljika, list). Na ovaj način proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na potomstvo.

Razmnožavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog ražmnožavanja. Uvjet je da biljka raste grmoliko s više izdanaka iz korijena i da ima veliku izbojnu snagu. Grm se dijeli na veći broj dijelova, pri čemu je važno da svaki ima 2-3 pupoljka tj. izboja i odgovarajući dio korijenja. Razmnožavanje se obavlja u periodu mirovanja biljke. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonošenja. Za biljne vrste koje cvjetaju u jesen, diobu je najbolje obaviti u proljeće. Dioba se obavlja ručno, nožem ili nekim drugim sličnim alatom. Na taj način dobiveni dijelovi matične biljke sade se na stalno mjesto, na gredice ili u kontejnere, te uz redovite mjere njege izrastu u biljke normalnih osobina. Na ovaj način razmnožava se npr. božur - Paeonia sp., metvica - Mentha sp., matičnjak - Melissa sp.

Razmnožavanje rizomima. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom - rizomom, razmnožavaju se njegovom diobom, uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa. Prerezi se suše na zraku nekoliko sati ili se zapraše aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. Dioba se također obavlja u periodu mirovanja biljke. Na ovaj način razmnožavaju se npr. perunika - Iris sp., kana - Canna sp.

Razmnožavanje gomoljima. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima su uskladištene rezervne hranjive tvari. Služe za preživljavanje nepovoljnog dijela godine, a i za vegetativno razmnožavanje. Gomolj kod krumpira - Solanum tuberosum sadrži više klica na različitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije - Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja, te se stoga gomolj krumpira rasijeca na više dijelova a kod begonije samo na dva, pazeći da se ne oštete klice.

Razmnožavanje lukovicama. Lukovice su također podzemna stabljika. Uz matičnu lukovicu, tijekom godine formira se više manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti i presaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina. Lukovica kod ljiljana - Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno položiti na zemlju i samo lagano nagrnuti. Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana - Liliaceae.

Razmnožavanjem položenicama se obavlja na način da se izdanak ili grana povije do zemlje te se dio prekrije zemljom, pazeći da vršni dio ipak bude izvan zemlje. Dio koji se nalazi u zemlji potrebno je nožen lagano zasjeći do jedne trećine te u ranu utaknuti kamenčić. Na taj način pospješuje se, na mjestu ozljede, stvaranje korijenja. Ovim načinom mogu se razmnožavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.

Razmnožavanje nagrtanjem. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -20 cm. Tijekom vegetacije slijedeće godine, na nagrnutim se izdancima stvara adventivno korijenje. U jesen, biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanaka stvorilo korijen. Ovaj način se rijetko koristi a moguće ga je primjeniti kod niskih jastučastih trajnica ili kod npr. hortenzije - Hydrangea sp.

Margotiranje je ožiljavanje vršnih grančica. koristi se uglavnom kod lončanica; fikusa - Ficus sp., zmajevca - Dracena sp. Na grani, neposredno ispod lisne peteljke zasijeće se kora i dio drva. Rez se pravi koso u dužini od 2 -3 cm. Da rana ne zaraste, u nju se postavi kamenčić. Umjesto zarezivanja može se i prstenovati kora. Dio grane koji je zasječen obloži se mahovinom ili tresetom sa malim dodatkom zemlje. Sve se navlaži i omota crnom plastičnom folijom (najilonom - vreće za smeće). Nakon mjesec do dva dana na ozlijeđenom mjestu razvit će se korijenje, te se grana odsijeće ispod plastične folije, folija se odmota i biljka zasadi.

Razmnožavanje reznicama je najjednostavniji i najčešći način razmnožavanja. Reznice su dijelovi biljke koji služe za dobivanje novih biljaka, a mogu biti korijen, stabljika ili list.

slika
Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vršnog pupa. U svakom slučaju reznice moraju imati najmanje dva pupa (lista). Prema stupnju odrvenjelosti mogu biti zelene, poluzrele i zrele (drvenaste). Reznice se uzimaju sa zdravih i dobro razvijenih biljaka. Reznica se otkida oštim nožem nekoliko milimetara ispod baze lista. Donji list na reznici se skida. Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup, neophodno ga je skinuti. Iako se u svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju u pijesak, perlit, ili u smjesu pijeska i treseta, ožiljavanje se jednako dobro može obaviti i u običnoj zemlji za cvijeće. Prilikom sadnje reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili možda ne okrene naopako. Sadnja se obavlja dosta plitko, dovoljno je samo 2-3 cm. Ujedno, potrebno je osigurati i visoku vlažnost zraka, za koju se mogu upotrijebiti plastične vrećice. Kao sredstvo za ožiljavanje može se koristiti i voda, tako što se reznice urone jednom trećinom u vodu. To je pogodno za afričke ljubičice - Saintpaulia sp. filodendrona - Philodendron sp. i sl.

Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. Kod afričke ljubičice otkine se čitav list, te se jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u vodu. Kod begonija - Begonia sp. lisna peteljka se skrati na 2 - 3 cm duljine te se čitava utakne u zemlju, a plojka lista se položi na zemlju te se na nju stavi par kamenčića da plojka prilegne u zemlju. Ujedno, potrebno je lisne žile prerezati neposredno prije mjesta grananja i na svakom takvom mjestu razvit će se nova biljka. Kod sablji - Sansevieria sp. list se nareže na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm duboko.

Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i prešloženog postupka.

Razmnožavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke; pup ili grančica (plemka); prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga), s kojom kasnije srasta i dalje se razvija. Koristi se za razmnožavanje u cilju prenošenja sortnih osobina. U hortikulturi se koristi uglavnom za razmnožavanje ruža i akacija (mimoza).
Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno, a mogu se upotrijebiti i srodne biljke koje spontano rastu u prirodi.(npr. na divlju krušku - Pirus amygdaliformis može se cijepiti domaća kruška - Pirus communis, na rašeljku - Prunus mahaleb može se cijepiti trešnja - Prunus avium…).
Da bi cijepljenje bilo uspješno, potrebni su određeni uvjeti kao što su podudarnost (srodnost) između plemke i podloge, dodirna površina plemke i podloge, svojstva plemke i podloge, vrijeme i način cijepljenja, te ekološki činioci za vrijeme i poslije cijepljenja.
Srodnost (podudarnost, afinitet, kompatibilnost) između podloge i plemke je osnovni uvjet na normalno sraštavanje. Najbliža je srodnost kod različitih sorti iste vrste. Teže je cijepljenje između vrsta, zato što je botanička sronost udaljenija, ali je ipak moguća (npr. kruška na dunju, limun na poncirus, limun na gorku naranču…)
Dodirna površina presjeka mora biti što veća kako bi se kambij obiju površina što više poklopio. Presjeci trebaju biti što glatkiji jer je u tom slučaju dio oštećenog tkiva manji, pa je i sraštavanje brže.
Osim za očenje na budni i spavajući pup, najpovoljniji period za cijepljenje je siječanj -veljača, jer tada počinje bubrenje pupa i brži rast kambija.
Temperatura od 0oC spriječava, a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja. Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlažnost od 75 - 85 %.

Najčešći načini cijepljenja:
1. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva, a to je u lipnju, te krajem
kolovoza i početkom rujna.
U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. Obavlja se obično iznad same zemlje, otprilike na 3 - 5 cm. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasiječe u obliku slova T. Na mjestu gdje se spajaju popriječni i uzdužni presjek, kora se lagano, specijalnim nožićem, odvoji od drva. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvuče pod koru zasječenu na podlozi. Odmah nakon toga, mjesto srastanja se vezuje, te se podloga skraćuje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Poslije dva tjedna podloga se skraćuje na 0,5 cm iznad mjesta cijepljenja, da bi se pup mogao razviti u mladicu. Sve ostale mladice koje se razvijaju iz podloge, neophodno je skidati.
Krajem kolovoza i početkom rujna obavlja se okuliranje spavajućim pupom. Tehnika cijepljenja je potpuno ista, samo što se skraćivanje podloge obavlja tek kad dođe vrijeme za zimsku rezidbu. Pod normalnim uvjetima, pupovi se do proljeća slijedeće godine ne razvijaju.

2. Cijepljenje grančicama može biti
a) spajanje
obično spajanje
englesko spajanje
spajanje sa strane
sedlasto spajanje sa strane
b) pod koru:
sa cijepanjem kore
bez cijepanja kore
c) priljubljivanje

Razmnožavanje vriježama. Neke biljke, npr. jagoda - Fragaria vesca sposobne su
stvarati vriježe koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju. Nakon zakorjenjivanja dovoljno ih je odvojiti od matične biljke i posebno zasaditi.

Generativno razmnožavanje je razmnožavanje sjemenom, međutim na ovaj naćin biljke ne prenose na potomstvo svoja tipična svojstva, jer dolazi do izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, što je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno, budući se novonastale biljke lakše prilagođavaju promijenjenim ekološkim uvjetima. Ipak, za dobivanje novih sorti uglavnom je neophodno križanje s pripadnicima iste vrste ali različitih morfoloških značajki. Samooplodne biljke oprašuju, tj. oplođuju same sebe i kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, njihova vitalnost slabi, kržljaju i s vremenom ugibaju.

Sjetva se može obaviti na više načina:
Sjetva rasipanjem je najčešće korištena metoda. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca i kažiprsta sjeme se ravnomjerno raspoređuje po površini zemlje. Ukoliko je sjeme jako sitno, radi lakše i ravnomjernije sjetve, miješa se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. Ovako izmiješano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku ravnomjerno prosipa s papira i raspoređuje po zemlji. Ukoliko se radi na malim površinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0,5 - 1 cm, u ovisnosti o veličini sjemena; a ukoliko se radi na velikim površinama tada se zemlja lagano pograblja, te se na taj način sjeme izmiješa sa zemljom.

Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj način da se na površini zemlje naprave brazde duboke koliko duboko želimo posijati sjeme, te se u brazde pojedinačno ili rasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. Za pravljenje brazda mogu se koristiti mašklinić, motičica ili specijali kalupi.

Sjetva u kućice koristi se za neke povrtne kulture kao što je bob - Faba sativa na taj način da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veličini sjemena), te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom.

Poslije sjetve obavi se zalijevanje. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje potrebna visoka vlažnost, zalijevanje se mora često obavljati, pazeći da se ne pretjera, budući velika količina vode u tlu može izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje sjemenki. Mlade, tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Veoma su nježne i osjetljive na svjetlost, vlagu i temperaturu. Kada biljke izrastu toliko da se međusobno dodiruju, a to je obično faza kad razviju dva lista, pristupa se pikiranju. To je rasađivanje mladih biljaka, pri čemu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Naročito je važno što ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav što je preduvjet da izrastu u kvalitetnu biljku, koja će bolje podnositi eventualnu sušu i koja će obilnije cvjetati. Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl, za što su prikladne čašice od jogurta kojima obvezno treba probušiti dno kako bi se omogućimo oticanje suvišne vode. Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora dobro natopiti vodom. Biljke se zatim oprezno čupaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isčupana biljka na svom korijenu zadržala određenu količinu zemlje. Takva biljka prenosi se u lončiće (čašice od jogurta) te normalno zasadi. Daljnja njega sastoji se u održavanju vlage, temperature i svjetla. Kada biljke prerastu lončić presađuju se na otvoreno ili u veće lonce.

Ožiljavanje biljaka možemo izvesti na par načina:

Kao sredstvo za ožiljavanje može se koristiti voda, tako što se reznice urone jednom trećinom u vodu.

Vrbin sok
U trgovinama možete kupiti hormon rasta za vaše biljke, ali ako ne želite nikakve kemikalije onda je najbolje sredstvo vrbin sok.

Ukoliko ne želite koristiti prah za ožiljavanje, postoji prirodniji način da potaknete razvoj korijenskog sistema na reznicama. Pripremanje sredstva za ožiljavanje nije komplicirano a efekti mogu biti iznenađujući.

Korak po korak
Biljka koja je pravi prvak u proizvodnji auksina jeste vrba. Ovo drvo raste zapanjujućom brzinom, a svaki dio njegovog stabla je potencijalna sadnica. Prirodni sredstvo za ožiljavanje se dobija kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zaslužni za ožiljavanje.

Kako to učiniti?
Naberete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke štapiće, stavite u plastičnu ili keramičku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. Potom ih izvadite iz vode pa u nju stavite reznice i ostavite da prenoće. Nakon toga, reznice posadite u vlažan supstrat ili pijesak, prekrijete najlonom i ostavite da se ožile. Kada reznice puste žile možete ih presaditi u stalnu posudu/teglu.

Savjet:Vodu u kojoj ste držali reznice nemojte bacati. Njome možete zalijevati biljke, a pomoću komadića vrbe pripremite novu vodu za zalivanje svog omiljenog cveća.

Možete i med iskoristiti za bolji razvoj korijena, samo umočite vaše reznice i zasadite.

slika
Abeceda vegetativnog razmnožavanja
Ako vegetativno razmnožavanje prije svega omogućava da s okolinom dijelimo biljke kojima se divimo, ono je također način da brzo dođemo do velikog broja biljaka, gustih lončanica, da uz male troškove oblikujemo živu ogradu koja će štititi od vjetra, da nadomjestimo ili oživimo klonulu biljku...Osim toga, to je jedini način da se ponovno vjerno stvore kultivari. Abeceda vegetativnog razmnožavanja donosi najbolje prilagođene načine vegetativnog razmnožavanja za 200 vrsta. Ona upućuje kada razmnožavati, koji dio biljke odvojiti, u kakvu mješavinu supstrata posaditi da bi se zakorijenio, u kojem trenutku presaditi i kako poticati razvoj. Korak po korak, sve su etape jasno objašnjene i popraćene crtežima u boji. Prateći ovaj vodič, znat ćete uspješno razmnožiti biljke koje odaberete.

r_ le page _ d_retournard - abeceda veget.pdf
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Mary Jane.
rank10
Postovi: 435
Pridružen/a: 31.07.2010, 13:06
Zahvalio/a: 19 puta
Prim. zahvala: 39 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Mary Jane. » 21.09.2012, 17:04

Odlično Red, hvala na trudu za ovako dobar post, mislim da je svima koje imalo zanimaju biljke korisno ovo pročitati :D ;)
"If you only knew the magnificence of the 3, 6 and 9, then you would have a key to the universe.”
- Nikola Tesla
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 663 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Red » 07.10.2012, 08:06

hehehe :) moje znanje i jeste iz sličnih priručnika, mislim da nema smsila pisat ono što je već napisano mali milijon puta.

Bila bi veća fora izdati priručnik o magičnim biljkama, pošt toga nema na hrvatskom a da je onako zbilja fino napisano :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 663 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Red » 07.10.2012, 10:50

=)) lako moguće!
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 184
Pridružen/a: 29.10.2011, 22:17
Zahvalio/a: 40 puta
Prim. zahvala: 19 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Kadulja » 12.11.2012, 23:11

Pokušavam ovih dana uzgojiti ananas. Ne ide mi jer vjerojatno dugo stoje u hladnjačama.
Postoje tri metode koje ljudi spominju na internetu:

a) ananas odsjeći na 2 cm ispod listova (da ostane onaj mesnati dio) i staviti u vodu na tri dana, a zatim presaditi u zemlju i staviti na mjesto s puno svjetlosti

b) ananas odsjeći na 2 cm i ostaviti da se prosuši na zraku oko 8 sati i zatim presaditi u zemlju

c) ananas odsjeći, staviti u vodu ili ostaviti da se prosuši, a prije sadnje posipati s hormonskim prahom za rast

Pokušala sam prvu metodu i u 2 od 2 slučaja on je izgnjilio, listovi su otpali i nije pustio korijen, a kamoli nove rozete.

Sada ću pokušati metodom b).

Držite palčeve,
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 663 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Red » 14.11.2012, 09:11

slika

Ananas kao sobna biljka

Ananas (Ananas comosus) se danas u Europi uzgaja samo kao ukrasna biljka, a nekada je slovio kao najveće umijeće stakleničkog voćarstva. Knjige o uzgoju voća davale su iscrpne upute o uspješnom uzgoju ananasa i dobivanju plodova slovilo se kao poseban događaj. Danas se ananas plantažno uzgaja pa su njegovi svježi plodovi dostupni su tijekom cijele godine.

Na vrhu mesnatog ploda ananasa nalazi se čuperak listova koji se može uzeti kao reznica za razmnožavanje. Kad se čuperak listova ukorijeni, ananas se može lako uzgajati kao ukrasna sobna biljka, a može čak i dati mali jestivi plod.

Položaj: Sunčan i zaštićen

Temperatura: Držati na toplom mjestu, osobito zimi. Poželjna dnevna temp ljeti 25-30 °C, noću 18-21 °C, a zimi 15-18 °C.

Zalijevanje: Redovito zalijevati, jer zemlja mora biti stalno vlažna. Zalijevati samo mekom vodom, ljeti 1-2 puta tjedno i obilno, a zimi 1 puta tjedno i umjereno.

Prskanje: Ljeti prskati 2 puta tjedno, a zimi 1 puta tjedno. Biljka traži prilično visok stupanj vlage u zraku, premda podnosi i suhi zrak.

Prihranjivanje: U vrijeme stvaranja ploda prihranjivati 1 puta tjedno.

Cvatnja: Ananas cvate kad je star 10-20 mjeseci. Da bi donio plod treba mnogo svjetla i topline. Kad razvije plod, obično u proljeće, biljka počinje propadati, a na staroj se biljci pojavljuju 2-3 mladice. Kad listovi sasvim uvenu, za oko 2 godine, mlade biljke odvojiti i zasaditi jednako kao i čuperke listova.

Razmnožavanje čuperkom listova

slika

1) Izabrati svježi ananas sa cjelokupnim čuperkom listova, jer uzgajivači ponekad odstranjuju središnje listove. Lisnati čuperak na vrhu ploda odrezati s oko 2 cm debelim slojem mesa.



slika

2) Meso oko stabljike ukloniti a potom pažljivo otkinuti 2-4 donja lista. Lisnati čuperak ostaviti 2 dana da se suši.

3) Na dno posude staviti drenažni sloj i posudu napuniti mješavinom treseta i pijeska, 50-50%. Čuperak listova staviti u posudu i učvrstiti kompostom tako da dio ploda bude pokriven.

4) Sadnicu dobro zaliti i pokriti plastičnom vrećicom. Držati na toplom mjestu pri 24 °C. Svaki dan 5-10 minuta odignuti vrećicu zbog prozračivanja. Zemlju stalno održavati vlažnom. Kad se u sredini lisnog čuperka počnu javljati novi listovi, vrećicu maknuti
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 184
Pridružen/a: 29.10.2011, 22:17
Zahvalio/a: 40 puta
Prim. zahvala: 19 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Kadulja » 14.11.2012, 14:02

Tvoji postovi su zlata vrijedni!

Krive upute sam čitala sve do sada. Em što u mojoj sobi nema 24 C. Evo, ruke mi se tresu od hladnoće.
Em što voćka nije imala lijepe zelene listove nego samo par gornjih zelenih, a ostalo sve nekakvo smeđe. Nema ni svjetlosti sada, a ni osušila ga nisam prije sadnje. Nije čudno što mi je opet uginuo.

Morat ću se strpjeti do proljeća pa ponovno, ako nađem lijepih plodova.
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 3073
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Zahvalio/a: 404 puta
Prim. zahvala: 986 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la HypnoToad » 14.11.2012, 14:18

Evo što se tiče ananasa, jedna stvar u mojem iskustvu radi ogromnu razliku.
Pred jedno 10 godina sam posadio prvi ananas i primio se bez problema. Samo sam ga odrezao, odmah posadio zajedno sa komadom ploda i sve je prošlo super. I dan danas je živ.
Kasnije sam probavao puno puta, i 'točnijim' postupkom, i koristio sam svježije plodove bez mesa, nijedan mi se nije primio.
Onda sam se pokušao sjetit što sam napravio drugačije taj prvi put. I sjetio sam se. Supstrat je bio mješavina 50/50 zemlja za cvijeće i morski pijesak. Samo to, 50% pijeska čini ogromnu razliku.
Ove godine sam pokušao sa dva, isto sam izabrao jako zdrave plodove s zelenim listovima, počupao donje listove, pustio dva dana da osuše, jednog sam stavio prvo u vodu da pusti korijen, drugog nisam, ali oba sam posadio u zemlju s 50% pijeska i oba su se primila i narasla preko ljeta.
I want to say I’ve had it, and fuck what might have been
I want to say the battle’s done and we just couldn't win
That we could not prevail verse the world we’ve been given
I didn't just not ask for this, I wasn't asked permission
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 184
Pridružen/a: 29.10.2011, 22:17
Zahvalio/a: 40 puta
Prim. zahvala: 19 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la Kadulja » 14.11.2012, 14:29

Ima li takve zemlje za kupiti u velikim supermarketima, Konzum i sl.?
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 3073
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Zahvalio/a: 404 puta
Prim. zahvala: 986 puta

Re: Ožiljavanje i Razmnožavanje Bilja

PostPostao/la HypnoToad » 14.11.2012, 14:35

Nema, možda bauhaus ili nešto, ali vjerujem da bi bilo strašno skupo i ne dovoljno dobro. Zemlja za kaktuse je najbliža.
Ali ako imaš u blizini morsku plažu, jezero ili suho potočno/riječno korito, možeš bez problema nakupiti pijeska koliko ti treba za ananas! Ja uvijek pijesak steriliziram u ekspres loncu da se nebi neki gadni mikroorganizmi razmnožavali, a morski pijesak i isperem u slatkoj vodi. Riječni pijesak mi je draži za ananase i takve stvari, a morski za kaktuse jer je različitih veličina, njima treba veća propusnost.
I want to say I’ve had it, and fuck what might have been
I want to say the battle’s done and we just couldn't win
That we could not prevail verse the world we’ve been given
I didn't just not ask for this, I wasn't asked permission

Natrag na “Moj Bio Vrt”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.