Marelica (Prunus armeniaca)
Opis
Listopadno stablo, rijetko više od 6 do 8 m, snažnog je debla i crvenkastosmeđe kore, prilično nepravilno razgranato, ali u cjelini okruglaste krošnje. Listovi su jajasti ili okrugli, na vrhu naglo zašiljeni, jednostavni, kožasti, dvostruko zupčasti i raspoređeni izmjenično. Cvjetovi se pojavljuju prije listova, pojedinačno ili u parovima. Plod je loptasta ili duguljasta, baršumasta, plosnata s trbušnom brazdom na dva dijela podijeljenja koštunica, žutonarančaste boje, a strane okrenute prema suncu često crvene boje. Koštica se u mnogih oblika odvaja od mesa, a sadrži jednu sjemenku, iz koje se dobiva ulje što se upotrebljava u industriji mirisa i sapuna. Razmnožava se sjemenom ili cijepljenjem na divljaku.
Marelice ili kajsije, vrlo ukusno voće, nisu u uzgoju česte poput bresaka. Razlog je tome vjerojatno to što im je potrebno i odgovarajuće zalijevanje i duga, topla i suha uzgojna sezona, zbog čega vrtlarima predstavljaju veliki izazov. Sve su marelice samooplodne, tako da se može posaditi samo jedno stablo. Berba traje od sredine do kraja ljeta, a ranija se može postići uzgojem u zatvorenome.
Kako je otporna na sušu, pogoduju joj česta strujanja zraka i sunce. Visoke temperature i toplina joj ne smetaju ukoliko u tlu ima dovoljno vode ili ukoliko postoji sustav navodnjavanja. S vegetacijom započinje već pri temperaturi od 6 °C. Kritična niska temperatura za cvijet marelice je od -3 do 4 °C, a tek zametnutih plodova -1,1 do 2,2 °C. U periodu dubokog mirovanja može podnijeti temperature i do -30 °C. Tijekom vegetacije može izdržati maksimalne temperature do 35 °C (50 °C). U lipnju i srpnju ima najveće zahtjeve za vodom.
Za razliku od drugog voća, marelice vole malko lužnato tlo. Izvanredno je važna dobra ocjeditost, posebno na težim tlima. Bolest venuća, čestu u marelica, izazivaju hladne i vlažne zime te tla na kojima stoji voda. Zahtijeva tla laganije strukture – pjeskovito-ilovasta do ilovasta, dobro drenirana i duboka tla koja mogu omogućiti ukorjenjivanje do dubine 120 do 150 cm. Reakcija tla treba biti neutralna tj. pH oko 7 i treba sadržavati dosta humusa i biogenih elemenata.
Marelice cvatu krajem zime. Običaj je zato, osim u toplim područjima, uzgajati ih kao lepeze uza sunčani zid ili u stakleniku, gdje se cvijetovi mogu zaštititi od mraza.
Prorjeđivanje
U toplijim područjima može doći do pretjerane cvatnje. Takva pojava, ako se ne pristupi prorjeđivanju, može dovesti do izmjeničnog roda (svake dvije godine). Nakon glavnog prirodnog opadanja plodova u proljeće, ukloniti sve preostale oštećene plodiće pa ih, ima li ih previše, još prorijediti na po jedan plod u skupini na svakih približno 7 - 10 cm.
Zaštita
Marelice su podložne sličnim štetnicima kao i breskve, ali su uglavnom zdravije i ne pate od kovrčavosti lista.
Najčešći je problem venuće, uzrokovano gljivicom većinom u hladnim podnebljima i na često vrlo vlažnim tlima. Cijele grane odumiru, a biljni sokovi cure iz rana u blizini osnove grana. Kako bi se umanjilo mogućnost zaraze, treba izbjegavati zimsku rezidbu i pustiti da stabla bujno rastu. Sve zaražene grančice porezati do zdrava drva.
Bolest truleži plodova kao i siva pljesan mogu dovesti do truljenja plodova. Ukloniti sve zaražene plodove pa orezati stablo kako bi se omogućio dobar protok zraka. Gljivica uzročnik truleži plodova može dovesti i do sušenja cvjetova, te venuće.
Više informacije
ovdje
više o ljekovitoj strani
Marelice
tako da sam danas odlucio posaditi marelicu. Malo sam citao na internetu ali sve je to li-la, nista konkretno a imam par pitanja.
Pogotovo me fascinira banka sjemena. No da ne duljim:
