Cijepljenje (kalemljenje) voćki

[Firmus]

Imam iza kuće dosta samoniklog drveća i biljaka tj. taj dio je desetljetićma zapušten tako da ima dosta biljki.

Najviše ima rašeljki (Prunus mahaleb). Ima još dosta nekakvih velikih grmolikih biljaka koje ne poznajem, ali ne izgledaju naročito korisno.

Znam da se rašeljka može koristiti za cijepljenje voćki, ali ne znam mnogo o tom postupku. Trenutno mi je prioritet odsjeći drveća i grmove koji mi ne trebaju, a ima dosta rašeljki pa me zanima šta da radim sa njima.

Ima i mladih i starih rašeljki. Pretpostavljam da starija drveća nisu baš korisna, osim za plodove, a da se za cijepljenje koriste manje biljke? Je li onda opravdano ukloniti starije voćke? Ne bi micao drveće bez razloga, ali na tom mjestu ima dosta smokvi, pa bi radije njih uzgajao.

Naravno, volio bi naučiti kako uzgojiti trešnju ili višnju na rašeljki. Ima li neko iskustva u tome pa da me malo uputi? Trenutno me najviše zanima što mi točno treba tj. kakvu trešnju trebam nabavit i u kojem stadiju razvoja mora bit.

Znam nekoga tko se razumije u to, ali u međuvremenu bi volio čut vaš odgovor.

S vremenom bi htio malo obnoviti taj dio zemlje i uzgajati nešto korisno tj. smokve i ostale voćke i ako to ide jedno s drugim, neko ljekovito bilje kao npr. metvica, koromač, kadulja, origano.

Volio bi i početi držati pčele, pa me zanima koliko mi treba para da bi se počeo time baviti, ako recimo nađem iskusnog mentora? Želio bi za početak probati sa 4 košnice, ako je to minimum.

[malva sylvestirs]

Podloga moze biti starija biljka, a za plemku je bitno da je mlada, zdrava, dobre kondicije i da je naravno kompatibilna...
Tresnja treba biti mlada, nesto kao "grancica" sa razvijenih 10ak listova i pupova. Inace sa cijepljenjem se moze igrati na razne nacine i u dosta slucajeva se primi.
Treba izabrati dobro mjesto cijepa na podlozi tj raseljki, koje ce biti dobro osuncano i zasticeno...i jako je bitno dezinficirati noz, skare i sav alat. Ako imas alat bas za cijepljenje to je vrh i zagatantiran je uspjeh iz prve. Ima ga u svim poljop. ducanima. A mozes i nozem, vecim ziletom, ali mora biti ostro, da se iz prve napravi dobar rez i spoj. Ako ima vise rezova koji su bespotrebni, to su za biljke otvorene rane koje mogu biti uzrok gljivicnih i drugih bolesti.

Sta se tice ljekovitog i aromaticnog bilja u vocnjaku, moze zasto ne, ali nemoj pretjerat. To isto ovisi o kolicini vlage u tom vrtu, da ne bi ispala kompeticija za vodom preko ljeta, pa ne bude ni jednog ni drugog. Ne savjetujem sadnju mente i svega ostalog sto se siri prebrzo i sto vjerojatnk neces moci iskorijeniti nakon godinu, dvije.
Ja bih ipak ljekovito i aromaticno stavila uz rubove vrta, ili jedan posebni dio za njih...

[Firmus]

Hvala Malva, javit cu kako je proslo, za sad mi je prioritet da vidim kako napreduju smokve, jer je to najmanje posla, a obozavam smokve.

[malva sylvestirs]

Ma smokva raste i iz betona, njoj je dovoljan samo pogled

[Firmus]

Haha da, ali ja ne vjerujem ništa dok ne vidim na svoje oči. Ima dosta voćki, i mlađih itd, pa me zanima je li uopće daju plodove. Ako daju, bit ću jako sretan i očistit ću korov oko njih hehe.
Skužio sam da me malo koja stvar veseli kao boravak u prirodi i domaće voće

[Firmus]

Bio sam do smokvi i ima ih dosta, ali još nisu počeli pupovi iako se razvijaju novi mladi listovi. Bojao sam se da iz nekog razloga ne daju ploda, ali provjerio sam smokvu koja uvijek urodi, i ona se nalazi u istom stadiju razvoja.

Krčim razne biljke da očistim smokve i da posadim nove voćke, ali na žalost ne poznajem te biljke koje uništavam. Ima li smisla da uploadam slike, pa možda neko tu prepozna koju korisnu biljku da naučim?

Evo za prvu ruku nekoliko biljaka, pa mozda neko prepozna nešto













----
Ima li koji savjet kako da pripremim zemlju? Trenutno je plan otpilati biljke koje mi ne trebaju i pokušati prošriti voćke iz sjemenja i to je to. Pokušao bi cijepiti rašeljke sa trešnjom/višnjom i za sad bi volio uzgojiti nešpule i smokve i malo ljekovitog bilja i to je neki plan. Ima li koji savjet za neku kulturu koja dobro uspijeva na kršu? Ima tu i neka maslina, ali nemam pojma je li to neka divlja maslina ili daje ploda, mogu i nju slikati. Svakako ću proučavati narednih mjeseci.

Ova biljka sa malim crvenim plodovima me podsjeća na rogač, pa ako moze neko isterniranje oko usporediti I ova bodljikava biljka koja je mutna i ima ljubičaste cvjetove, često je vidim, ali ne znam o čemu se radi.

[malva sylvestirs]

1. i 2. slika - drvolika pucalina (Colutea arborescens)
3. i 4. slika i jeste rogač u cvatu
i taj cvijet bi trebao biti čičak, ali nisam sigurna, malo je mutno. ima njemu sličnih biljaka, ali mislim da je on.
A ove sa duguljastim listovima, hmmm, jedna sa tamnozelenim listovima mi izgleda kao oleandra, na petoj slici? ova štš ima nešto bijelo po listovima. pogleda i što je to, ako je slučajno neka pepelinica ili neka druga bolest, makni to ća. a za ovu drugu najveću sa svijetlo zelenim lišćem, nemam pojma, ali najviše sliči na tršlju ili smrdljiku.

Što se tiče pripremanja tla, ova pucalina i rogač su mahunarke, znači tlo se već samo priprema uz njihovu pomoć Sve mahunarke fiksiraju dušik i obogaćuju tlo. Ali naravno, ako je tebi cilj imati smokvu a one je malo guše, onda neke moraš maknut, ali preporučam da šta više ostavih tih korisnih grmova i stabala a makneš npr tu s predzadnje slike koja je najveća.
Ako ti je taj vrt na mjestu gdje ljeti jako prži sunce, preporučam da ostaviš rogač i tu i tamo baciš oko jel mu dobro. Nema boljeg hlada od rogačevog.
U kršu uspijeva dosta toga, ovisi što želiš, slatko, gorko, kiselo...
Sve u svemu, pogledaj što ti je korisno, a što nije i onda ono što nije korisno i što smeta makni. A imaš tu i divlji ječam koliko vidim, to se sve može obnoviti košnjom. U svakom slučaju, ako ništa na toj površini nije rađeno više godina, tlo je u OK stanju, samoobnavlja se i obogaćuje na svoj način. Ako do jeseni uspiješ iskrčiti višak, onda u 11. mjesecu možeš sijati bob,grah,grašak, smjesu djetelina i sl. za poboljšanje kvalitete tla...

[Firmus]

Hvala, uspio sam identificirati sve biljke sa slika, zahvaljujući tebi i jednoj knjižici koju mi je poslao prijatelj. Baš se radi o najčešćim mediteranskim biljkama, ima možda stotinjak stranica, ali pokriva baš dosta toga i ima zanimljive informacije o tome kako su se te biljke koristile u prošlosti.

Bio sam nedavno planinariti na Mosoru i popeo sam se do vrha, iako nemam doslovno nikakvog planinarskog iskustva, ali bio je tu prijatelj koji je iskusan. I ono što mi se najviše dojmilo su biljke. Baš prekrasan prizor, netaknuta priroda, ne mogu to opisati riječima.

Ubrao sam u svome kraju dosta kadulje i napravio sam sirup, i baš se osjeti koliko je biljka ljekovita i ukusna, jako ugodno iznenađenje.

Svakako planiram skenirati knjigu i podijeliti je tu, siguran sam da će koristiti.

Dobro je znati da mogu na jesen sijati bob, grah, grašak, obožavam to jesti.

[faceOff]

Jedna simpatična