Biološko-dinamička poljoprivreda

Briga o Vašem zelenom kutku
sinnerman
rank7
Postovi: 292
Pridružen/a: 12.03.2012, 23:40
Zahvalio/a: 52 puta
Prim. zahvala: 71 put

Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la sinnerman » 26.06.2012, 22:41

BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDA
Evo, umjesto da nastavim temu vezanu uz bio pesticide i prikačim literaturu, u ovoj temi ću prikačiti literaturu koja se odnosi na biodinamičku poljoprivredu. Upravu su u tome načinu poljoprivrednog gospodarenja ili uzgoja najbolje na snazi cjeli nizevi preparata koji služe zaštiti.
Kažu da je razlika između konvencionalne poljoprivrede i ekološke poljoprivrede manja od one između ekološke poljoprivrede i biološko dinamičke poljoprivrede.
http://www.centar-rudolf-steiner.com/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=66
Evo literature na temu:
http://www.divshare.com/download/18488991-7cd
http://www.divshare.com/download/18488823-376
http://www.divshare.com/download/18488949-e38

Citiram dio iz knjige prof. Darko Znaor koji opisuje Biološko dinamničku poljoprivredu:
"Premda je tzv. biološko-dinamička poljoprivreda naizgled samo jedan od
smjerova unutar ekološke poljoprivrede, višestruki su razlozi zašto biološkodinamička
poljoprivreda zaslužuje posebno poglavlje u ovoj knjizi. Prije svega,
biološko-dinamička poljoprivreda je zacijelo najstariji smjer ekološke poljoprivrede.
Njeni začeci datiraju još s početka ovog stoljeću, ali se kao temeljna
godina uzima 1924. Tada je naime u Koberwitzu (današnja Poljska), dr. Rudolf
Steiner pred krugom od 7()-tak poljoprivrednika i ostalih zainteresiranih
slušatelja održao, danas već čuveni, »Poljoprivredni tečaj u osam lekcija«. Tim
tečajem udareni su dakle temelji biološko-dinamičkoj poljoprivredi, najstarij
em i najcjelovitijem smjeru ekološke poljoprivrede, koji će se kasnije raširili
po čitavom svijetu.
U osnivanju i širenju ideja biološko-dinamičke poljoprivrede, osim zainteresiranih
poljoprivrednika, od početka su sudjelovali i vrlo priznati intelektualci
loga doba. Tako je pokret biološko-dinamičke poljoprivrede od samog
Osnutka okupljao čak desetak doktora znanosti, te veći broj agronoma, a šio
zvuči gotovo nevjerojatno uzme li se u obzir da se radilo o početku našeg
stoljeća, kada je bilo daleko manje visokoobrazovanih ljudi negoli danas.
Dakako, među ovima je središnje mjesto zauzimao osnivač biološko-dinamičke
poljoprivrede, dr. Rudolf Steiner, Austrijanac, rođen u Kraljevcu pored
Varaždina.
Biološko-dinamička poljoprivreda se od ostalih smjerova ekološke poljoprivrede
razlikuje svojom cjelovilošću, originalnošću, teoretskim postavkama
i inovacijama. Stoga ne iznenađuje da većina kasnije nastalih smjerova ekološke
poljoprivrede nije ništa drugo do li preoblikovana i pojednostavljena
koncepcija biološko-dinamičke poljoprivrede. Štoviše, među ovima ima i
takvih koji su doslovno kopirali pojedine njene dijelove, ili ideje, te ih prisvojili
kao plod »vlastite genijalnosti«. No usprkos svemu ovome, i sličnostima
između biološko-dinamičke, i ostalih smjerova ekološke poljoprivrede, i dalje
je nemali broj onih koji tvrde da su razlike između konvencionalne i ekološke
poljoprivrede daleko manje negoli razlika između ekološke i biološko-dinamičke
poljoprivrede. Razlog ovome je prvenstveno u nekim specifičnim
postavkama biološko-dinamičke poljoprivrede, odnosno u prvom redu načinu
na koji ova shvaća život i sveg šio je s njim u svezi. U biološko-dinamičkoj
poljoprivredi naime, smatra se da iza ovog vidljivog, materijalnog svijeta u
kojem vladaju fizički zakoni, postoji i jedan nadosjetilni svijet, koji se ravna
prema duhovnim zakonima i koji nije moguće zamijetiti običnim čulima, ali
koji zbog toga nije ništa manje stvaran. Otuda i Steinerova opaska d a j e svrha
njegovog »Poljoprivrednog tečaja«, »dodati ono što se s duhovnog aspekta
može reći o poljoprivredi«. Prema ovom konceptu, smatra se da pošto snage
duhovnog svijeta zadiru sve do u fizičko, to one uvelike određuju život svega
na Zemlji. Stoga je zadatak poljoprivrede da ove duhovne snage koje djeluju u
prirodi na ispravan način »utka« u poljoprivredne proizvode kako bi ovi dalje
pravilno mogli podržavali život čovjeka i životinja.
Životna priča dr. Rudolfa Steinera (1861 -1925) je izuzetno zanimljiva i impresivna,
i bez pretjerivanja se može reći da je malo ljudi u povijesti ljudske civilizacije
uopće, koji su u srazmjerno kratkom životu iza sebe ostavili toliko vrijednih djela
poput Steinera. Steiner je imao enciklopedijsko znanje, te je za svog života
napisao sedamdesetak knjiga iz oblasti filozofije, religije, duhovne znanosti,
umjetnosti i dr., te iz ovih tema održao oko šest tisuća, većinom javnih predavanja
širom Europe, a većina kojih je kasnije sakupljena i također objavljena u obliku
knjiga (kao npr. već spomenuti »Poljoprivredni tečaj«). Sabrana djela Rudolfa
Steinera, koja će uskoro biti objavljena u cijelosti, imat ćc oko 330 knjiga. Pored
ovoga, Steiner je i sam izradio više umjetničkih djela, te projektirao čuveni
Goetheanum, građevinu koju je nazvao prema njemačkom pjesniku Goetheu, i
koja bi zacijelo i u današnje vrijeme predstavljala arhitektonski podvig (nažalost
ova građevina je spaljena, pretpostavlja se od nacista, i na njenom mjestu je sada
jedna slična građevina, tzv. drugi Goetheanum). No, vrhunac svog djelovanja,
Steiner je vidio u osnivanju antropozofije (mudrosti o čovjeku), svjetonazora kojeg
je sam definirao kao »spoznajni put koji bi htio ono duhovno u čovjekovom biću
dovesti do onog duhovnog u svemiru«. Kako je duhovno u svemiru, iste naravi
kao i ono duhovno u samom čovjeku, to je čovjek kadar spoznati ovu duhovnost.
Prema antropozofskom shvaćanju duhovni svijet, bez obzira što nije zamjetljiv na
fizičkoj ravni, nije proizvod nikakve mašte, već jedna objektivna realnost. Iz krila
antropozofije razvile su se osnove za jedan novi, duhovni pristup mnogim
prirodnim i društvenih znanostima. Impulsom antropozofije između ostalog oplođene
su: (biološko-dinamička) poljoprivreda, botanika, medicina, matematika,
fizika, (waldorfska) pedagogija, zdravstvena pedagogija, te pravo, politika i gospodarstvo
(tzv. socijano tročlanstvo). Nadalje, iz antropozofije je izniklo i više
obnoviteljskih impulsa na području umjetnosti; poput slikarstva, kiparstva, umjetničke
terapije, arhitekture, umjetnosti oblikovanja govora, te nove umjetnosti
pokreta — euritmije.
Nadalje, ono što razlikuje biološko-dinamičku poljoprivredu od ostalih
smjerova ekološke poljoprivrede jeste i slav kako je Zemlja uistinu jedno živo
biće. Tako se slikovito kaže da ona ima svoj puis (godišnja doba), svoj
cirkulacijski sustav (kruženje vode), da rijeke tvore njene vene, biljni pokrov
njenu kožu, itd. No slvarni uzrok ovog vjerovanja treba tražiti u dubokoj
kršćanskoj orijentaciji zagovornika biološko-dinamičke poljoprivrede. Naime,
većina ovih vjeruje da je Kristovim prolaskom kroz smrt na Golgoti, i kasnijim
uskrsnućem. Zemlja uistinu postala tijelom Kristovim. Ovo vjerovanje svoje
korijene nalazi i u novozavjetnim izrekama, gdje Krist na nekoliko mjesta
naglašava da onaj koji Zemlju petom svojom gazi, njega gazi, te da onaj koji
vino i kruh pije i jede, tijelo njegovo jede i pije. Budući da je, dakle, prema
vjerovanju mnogih biološko-dinamičkih poljoprivrednika. Zemlja uistinu postala
tijelom Kristovim, to je onda osnovni zadatak svakog kršćanina, a
poglavito poljodjelca, da se s najvećom brigom odnosi i njeguje ovo tijelo.
Dakako, ne tako da ga uništava agro-kemikalijama i nemarnim gospodarenjem.
Stoga se u biološko-dinamičkoj poljoprivredi, odgovornosti i umješnosti samog
poljoprivrednika, pridaje daleko veće značenje negoli u ostalim vrstama
poljoprivrede, te se smatra da uspjeh svakog gospodarstva ne ovisi samo o
njegovim prirodnim uvjetima (npr. plodnosti tla), već umnogome i o sposobnosti
i odgovornosti samog poljoprivrednika. Kako poljoprivredniku pomoći
da se što tješnje suživi s prirodom, i da nauči čitali njene »začarane zapise-,
jedna je od osnovnih zadaća biološko-dinamičke poljoprivrede. Dakako, koliko
duboko će nelko spoznali zakone prirode i poljodjelstva, na koncu ipak ovisi
o njemu samome, i napuci dati u biološko-dinamičkoj poljoprivredi u tom
smislu ne predstavljaju »čarobni ključ« kojima je moguće riješiti sve probleme
u poljoprivrednoj praksi. Isto tako, da bi netko bio uspješan biološko-dinamički
poljoprivrednik također nije nužno daje ovaj upoznat i prihvatio antropozofijski
svjetonazor.
Nit vodilja u biološko-dinamičkoj poljoprivredi jest ideja kako poljoprivredno
gospodarstvo mora predstavljati harmoničan, i što je moguće više
zatvoren sustav glede kruženja organske tvari, hraniva, energije, reprodukcijskog
materijala (sjemena i rasplodne stoke), te bili gospodarski samoslojna
jedinica. Ovo je dakako, moguće poslići jedino na gospodarstvima mješovitog
tipa, na kojima postoji veza između biljne i stočarske proizvodnje. Organizirali
gospodarstvo u ovakvu uspješnu cjelinu prava j e umjetnost, i moguće je jedino
ukoliko se postigne ravnoteža (balans, ravnovjesje) između svih dijelova
gospodarstva (oranica, travnjaka, stoke, šuma, živica, drveća itd.), te agro-tehničkih
mjera (gnojidba, plodored, obrada, zaštita bilja itd.). U dobro organiziranom
gospodarstvu sve ima svoj smisao, te se na harmoničan način
prozirnije i nadopunjuje. Odnos i međudjelovanje pojedinih dijelova gospodarstva
nije svugdje isti, budući da svako gospodarstvo ima individualan karakter,
u zavisnosti s njegovim prirodnim, gospodarskim, socijalnim i ljudskim potencijalima.
Stoga u biološko-dinamičkoj poljoprivredi nema općih »recepata«,
već se svakom gospodarstvu pristupa kao posebnoj cjelini koja ima svoje
specifičnosti.
Biološko-dinamička poljoprivreda osim stoje najstariji, ujedno je i najpoznatiji
i najrasprostranjeniji smjer ekološke poljoprivrede. Naime, premda
nastao u zemljama njemačkog govorng područja, za razliku od ostalih smjerova
ekološke poljoprivrede koje imaju uglavnom regionalno, ili nacionalno značenje,
biološko-dinamički smjer je jedini koji je uspio zadobiti i međunarodno
značenje. Biološko-dinamička poljoprivreda rasprostranjena je na svim kontinentima,
i rijetke su zemlje u kojima ne djeluj uju udruženja biološko-dinamičkih
poljoprivrednika, ili nema makar jednog biološko-dinamičkog gospodarstva.
Udio biološko-dinamičke poljoprivrede u sveukupnom pokretu ekološke
poljoprivrede razlikuje se u pojedinim zemljama. Tako su npr. u Njemačkoj
brojnija gospodarstva koja prakticiraju ostale vidove ekološke poljoprivrede od
onih biološko-dinamičkih. U Nizozemskoj je ovaj omjer podjednak, dok su pak
u skandinavskim zemljama, Novom Zelandu i Australiji, biološko-dinamička
gospodarstva daleko brojnija od ekoloških.
Popularnosti biološko-dinamičke poljoprivrede umnogome je pridonio i
svjetski poznati zašlilini znak proizvoda uzgojenih i prerađenih prema biološko-
dinamičkim načelima — »Demeter« (više o ovom znaku u poglavlju o
smjernicama). Demeter udruženje je ceh u kojem su zastupljeni bio-dinamički
proizvođači, trgovci i potrošači, a osnovan je već kasnih dvadesetih godina u
Njemačkoj. »Demeter« proizvodi su na tržištu širom svijeta cijenjeni zbog
svoje izuzetne kvalitete, ali i garancije da pri njihovoj proizvodnji, preradi, ili
skladištenju nikada nisu bili upolrebljeni pesticidi, mineralna gnojiva, hormoni,
te sintetička sredstva za konzerviranje, bojanje i korigiranje okusa. »Demeter«
standardi, odnosno smjernice za proizvodnju i preradu, osim što sti najstarije
(prva verzija izrađena je j o š davne 1928. god.), ujedno su i najstrože poznate
smjernice u ekološkoj poljoprivrivredi. Stoga ne iznenađuje činjenica da svi
eko-proizvođači koji imaju pravo na korištenje »Demeter« zaštitnog znaka,
automatski mogu dobiti i odobrenje /a korištenje zaštitnih znakova ostalih
smjerova ekološke poljoprivrede. Obrnuto međutim ne vrijedi.
Osim regionalnih i nacionalnih udruženja biološko-dinamičkih proizvođača,
te »Demeter« znaka, širenju biološko-dinamičke poljoprivrede umnogome
su pridonijeli i mnogobrojni instituti i obrazovna središta za biološko-dinamičku
poljoprivredu. U nekima od ovih se već više od pedeset godina obavljaju
znanstveni pokusi, provjeravaju najnovija agronomska saznanja, te obavlja
edukacija poljoprivrednih proizvođača i studenata. Stoga ne iznenađuje činjenica
d a j e iz oblasti biološko-dinamičke poljoprivrede napisano više stotina
knjiga, brošura i stručnih rasprava koje su prevedene na sve svjetske jezike.
Znatan je i broj stručnih časopisa iz biološko-dinamičke poljoprivrede, koji
redovito izlaze od Švedske do Brazila i Novog Zelanda. Sve ovo pridonijelo je
da biolološko-dinamička poljoprivreda skine sa sebe »etiketu« nečeg teško
shvatljivog, mističnog i neznanstvenog. Borba za egzaktnu znanstvenu istinu i
afirmaciju bila je jedna od njenih osnovnih zadaća od samog početka, a stoje
također bitno razlikuje od većine ostalih smjerova ekološke poljoprivrede, koji
su svojom nestručnošću, etiforičnim pristupom i strahom od znanstvenih
provjera itekako kočili sveukupni razvoj ekološke poljoprivrede. Danas naime,
postoje jasni znanstveni dokazi (više desetaka znanstvenih radova i doktorskih
disertacija) koji potkrepljuju postavke biološko-dinamičke poljoprivrede. Biološko
dinamička poljoprivreda je također sastavni dio studijskih programa
nekoliko vodećih europskih poljoprivrednih sveučilišta.
Zbog toga što se je i sam u praksi uvjerio o učinkovitosti biološko-dinamičke
poljoprivrede, autor je dužan naglasiti kako je prema njegovu vlastitom
uvjerenju, premda ne uvijek jednostavno shvatljiv, koncept biološko-dinamičke
poljoprivrede najcjelovitiji i najbolji oblik ekološke poljoprivrede uopće.
Stoga je savjet svim onima koji Listinu žele prodrijeti dublje u bit ekološke
poljoprivrede, da pri izboru prednost daju upravo biološko-dinamičkom načinu
gospodarenja."
Omne nimium, quamvis optimum, naturae inimicum est.
sinnerman
rank7
Postovi: 292
Pridružen/a: 12.03.2012, 23:40
Zahvalio/a: 52 puta
Prim. zahvala: 71 put

Re: Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la sinnerman » 28.06.2012, 06:23

Upotreba sjetvenog kalendara u biodinamičkoj poljoprivredi jedan je od važnijih
faktora za uspjeh.
Znam da vam sve to u biodinamičkoj poljoprivredi djeluje kao hokus pokus.
Ali znanstveno je provjereno i dokazano.
Ovaj sjetveni kalendar se izdaje za svaku godinu zasebno. Po Maria Thun:
http://hr.scribd.com/doc/90115648/mjese%C4%8Dev-sjetveni-kalendar-za-2012
:thumbsup:
Omne nimium, quamvis optimum, naturae inimicum est.
Avatar
Ruskinja
rank3
Postovi: 98
Pridružen/a: 12.12.2012, 13:37
Zahvalio/a: 55 puta
Prim. zahvala: 24 puta

Re: Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la Ruskinja » 17.02.2013, 13:06

Nisam još našla mjesečev sjetveni kalendar Marie Thurn za 2013. godinu. Ali sam dobila od jednog prijatelja isprintan neki dr. mjesečev kalendar, te naišla na jedan online kalendar: http://www.bunkahle.com/astrolog/mocal.cgi (za one koji ne znaju njemački, ima opcija da se podesi engleski; također mora se podesiti opcija mjesečev a ne tropski kalendar). Evo problema: kalendari mi se ne poklapaju, a i inače se priča da su upitni svi ti mjesečevi kalendari jer nije isto s koje se pozicije zvjezdarnice prikupljaju podaci.

Naišla na program Stellarium (baš ga uplodam za knjižnicu) preko kojega imamo uvid u zvijezde u bilo kojem svjetskom razdoblju. Zato se bacam se u svoje otkrivanje astrologije te da mogu sama odrediti koje je vrijeme najprikladnije za sjetvu i berbu određenih zemaljskih plodova (oni koji su upoznati s biodinamiku razumjeti će o čemu pišem).

Ali, ako ima ovdje iskustvenih astrologa i biodinamičara koji se već razumiju u to, molim vas instrukcije!
Neki ljudi su tako siromašni, sve što imaju je novac.
sinnerman
rank7
Postovi: 292
Pridružen/a: 12.03.2012, 23:40
Zahvalio/a: 52 puta
Prim. zahvala: 71 put

Re: Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la sinnerman » 17.02.2013, 15:14

Pozz Ruskinja,

Dakle ipak nisi došla na tečaj biodinamike u ZG.
Imam ja sjetveni kalendar Marie Thun. Da naglasim, sjetveni kalendar po Marii Thun nije mjesečev kalendar, već je navedeni izrađen sukladno kostalacijama planeta koje daje Gaudeanum u Dornachu u Švici. Na naš planet najjače utječu ili direktno ili via mjesec planete našeg sunčevog sustava. A Maria je testirala rast sukladno konstalacijama pa dobila neke parametre koji koriste svi (skoro) biodinamičari. No sam sjetveni kalendar bez metoda biodinamike i pripravaka nije dovoljan, makar radi.

U svakome slučaju Centar Rudolfa Steinera ima i dalje tečejeve i radionice i koliko čujem uskoro su i u Istri. Pa......
Omne nimium, quamvis optimum, naturae inimicum est.
Avatar
Ruskinja
rank3
Postovi: 98
Pridružen/a: 12.12.2012, 13:37
Zahvalio/a: 55 puta
Prim. zahvala: 24 puta

Re: Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la Ruskinja » 17.02.2013, 17:33

Ma bila sam, ali samo prvi vikend.
Ne znam kako je bilo tebi, ali ja sam teško pratila Slovenca, teško mi je bio razumljiv i hrvatski mu loše ide pa se često nije znao pravilno izraziti. Osim toga, očito nemam dovoljno predznanje pa sam ga samo mogla pratiti u onome što sam već znala otprije + sjedila sam iza.
Tako da nisam odustala od biodinamike, ali sam bila odustala nasred tečaja jer mi ta metoda učenja kod njega nije odgovarala (ostala sam radije doma učiti za kolokvije).
Neki ljudi su tako siromašni, sve što imaju je novac.
sinnerman
rank7
Postovi: 292
Pridružen/a: 12.03.2012, 23:40
Zahvalio/a: 52 puta
Prim. zahvala: 71 put

Re: Biološko-dinamička poljoprivreda

PostPostao/la sinnerman » 17.02.2013, 18:15

Ja sam proučavanje biodinamike krenuo sa čitanjem Steinerovih knjiga, i "slovenac" je u odnosu na Steinera superrazumljiv. =)) Unatoč & usprkos svemu, nakon predavanja još sam više zainteresiran i za biodinamiku i za antropozofiju.

Moje shvaćanje biodinamike kao metode poljoprivrede, iako je komplicirano predavanje i Steinerove knjige i izrade preparata i svih tih postupaka, došao sam do onoga što sam na samome početku kada sam se zainteresirao za biodinamiku najmanje se zapravo nadao. A to je: svijest ili prosvjetljenje je što čini biodinamičku poljoprivredu. Što mi je sjelo kao istina da su biodinamički preparati homeopatski pripravci a da čovjek svojim međudjelovanjem sa prirodom utječe na sam tok prirodnih procesa, i ne samo znanjem već osjećanjem istine. :cheesy:
Omne nimium, quamvis optimum, naturae inimicum est.

Natrag na “Moj Bio Vrt”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 0 gostiju.