Kompost i kako ga pripremiti

Briga o Vašem zelenom kutku
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Red »

PRIPREMA KOMPOSTA

Kompost je najvažniji element biološkog vrta ne samo zbog svoje organske i energetske kakvoće, već i zbog sposobnosti da razgradi ostatke koji se prorodno pojaljuju na zemljištu i one koje vrtlar prikuplja tijekom godine.

Stvaranje i odražavanje komposta obogaćuje dodatne hranjive tvari. Kada se sa zemljom pomiješa dovoljna količina komposta, u vrtu se sve mijenja: biljke postaju puno zdravije i počinju brže rasti.

Pripremanje komposta je umjetnost koju treba naučiti. Organski otpad pretvara se u humus posredstvom gljivica i bakterija. Zahvlajujući procesu truljenja, neupotrebljivi otpad postaje biljna zemlja prvorazredne kakvoće, koja korijenju biljaka donosi sve potrebne hranjive sastojke.

Proces se, u grubim crtama, sasoji od izmjene plinova:
mikroorganizmi uzimaju slobodni dušik iz zraka koji se nalazi u višim slojevima tla, a koji im je potreban za stvaranje biljnih zemljanih tvari, te oslobađaju ugljični dioksid koji upijaju listovi. U listovima se fotosintezom dobivaju škrob i šećer koji pospješuju i ubrzavaju sazrijevanje voća.

Tako se životinjski i biljni otpad razgrađuje na sitne dijelove koji tlu daju porozna svojstva. Površinski sloj tla postaje mekan i prozračan, upija i zadržava kišu onemogućavajući prekomjereno skupljanje vode ili stvrdnjavanje zemlje, čineći je tako najpogodnijom za obradu.

Očito je da se ovaj sustav gnojenja temelji na prirodnim procesima. Pokušat ćemo naučiti kako ga najbolje iskoristiti.

ORGANSKO GNOJIVO ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Zbog svoje organske kakvoće, gnojivo životinjskog podrijetla spada među gnojiva koje se najviše upotrebljava u hortikulturi. Iako je njegova primjena jednostavna, potrebno je ispuniti određene uvjete kako bi njegovo energetsko djelovanje bilo što potpunije.

Prije nego što ga upotrijebimo, moramo provjeriti njegov stupanj dozrelosti. Nije isto upotrebljavamo li ga u nedozreloj, zreloj ili poluzreloj fazi. Svaka vrsta ima različitu primjenu.

Obično se na zasijano polje raspoređuje kravlje, konjsko, ptičje ili svinjsko gnojivo, bez obzira na njegov stupanj dozrelosti. Ako gnojivo ostane zakopano ili nije dostignulo potrebnu točku zrelosti, može istrunuti, a da ne oplodi zemlju.

Da bi se izbjegao nepotreban gubitak vremena i novaca te uzaludan trud, potrebno je upoznati svojstva svih vrsta gnojiva i najprimjereniji način njihove upotrebe.

Nedozrelo gnojivo životinjskog podrijetla neplodno je i ispušta jak miris sličan amonijaku. Dovoljan je letimičan pogled da vidimo da u njemu neće proklijat ni jedna sjemenka. Prema tome, nije preporučljiv za upotrebu. Ako smo ga nabavili u ovakvom stanju, treba ga ostaviti u kutu vrta da se porpuno razgradi. Dok ne bude prekriven vegetacijom, nećemo ga moći upotrijebiti.

KOMPOST

slika

Kod komosta nema toliko poteškoća u dozrijevanju kao kod gnojiva životinjskog podrijetla. Njegov miris i sastav slični su humusu ili prirodnoj šumskoj zemlji, zbog čega se može primijeniti u vrtlarstvu i hortikulturi, a upotrebljava se i na velikim i malim površinama (cvjetnjacima, vazama, perivojima, balkonskim terasama).

Primjena je jednostavnija i vrlo je djelotvoran jer sprječava zaraze i bolesti te osigurava više tvari potrebnih za asimilaciju, koje plodovima daju lijep izgled i izvanrednu hranjivost.

Kako prirediti kompost

Dobivanje komposta dugotrajan je proces koji zahtijeva pogodno mjesto i infrastrukturu.

Izgradnja odlagališta za kompost

slika
Možemo izgraditi odlagalište od opeke u obliku saća. tako ćemo dobiti puno otvora za prozračivanje. Prednja strana zatvara se pokretnim daskama.

slika
Biokompostište praktički je jednako odlagalištu od opeke, ali je drvene strukture. daske su međusobno razmaknute radi prozračivanja i pomične sa prednjem dijelu.

slika
Na balkonima i u malim vrtovima lišće se može odlagati u plastične (ili polietilenske) vreće. Potrebno ih je zatvoriti da se spriječi rasipanje i probušiti radi vlage i prozračivanja.

slika
Može se upotrijebiti i plastična bačva s bočnim otvorima za prozračivanje, koju možete postaviti na postolje radi lakšeg okretanja i vođenja sadržaja.

slika
Posuda za dobivanje humusa. na maloj površini pričvršćuju se četiri stupa i izvana okružuju metalnom mrežom (na vjetrovitim mjestima trebalo bi postaviti i poklopac)

Dozrijevanje je dugotrajno i mora se zbivati u okolišu u kojem se održava stabilna temperatura i vlažnost, inače razgradnja, koju uzrokuju mikroorganizmi, može biti prekinuta, a prvobitna materija pretvorena u hrpu nekorisnog otpada, ili ubrzana, što uzrokuje truljenje materijala i štetu.

Za dobivanje komposta potrebno je od drveta ili cigle izgraditi odlagalište za biljni otpad. otpad nikada ne smije otati na otvorenom jer će ga vjetar raznijeti, a sunce i vlaga ubrzati proces njegove razgradnje.

Kompostu je potrebna umjerena temperatura i vlažnost. Odlagalište je najbolje smjestiti podno drveća koje će smanjiti utjecaj Sunčevih zraka. Time se za kompost osigurava svježina i prozračnost.

Nagle klimatske promjene mogu izazvati negativan učinak. Da bi se spriječio učinak snažna vjetra, odlagalište bi trebalo smjestiti pokraj ograde, dekorativnog grmlja, suncokreta ili kukuruza, koji će služiti kao ograda.

Ako nam je draža metalna ograda, uz nju se može zasijati lavanda i dragoljub, ne samo radi ukrasa, već i zbog mrava. Najbolje mjesto za izgrdanju odlagališta je kut vrta. Veličina kompostišta ovisi će o raspoloživoj površini i potrebama za gnojivom. U svakom slučaju, korisno je imati dva odlagališta kako bismo mogli pripremiti mješavine različitih stupnjeva dozrelosti.

Nije dobro svake sezone mijenjati mjesto kompostišta jer ovako u odlagalištu možemo ostaviti dio prijašnjeg komposta koji sadrži ferment nužan za početak novog procesa zrenja.

Osnovne stvari

Iako se kompost priprema od otpadaka i ostataka, prethodno treba napraviti selekciju. Najbolje je to učiniti postavljanjem dva koša za otpatke u kuhinji. U jedan ćemo koš bacati organski otpad- ostatak hrane, a u drugi anorganski.

Općenito, otpad se razlikuje ovisno o godišnjem dobu, tj. glavnoj vrsti namirnica koje se koriste u različitim razdobljima godine. Što god mislili, odvajanje otpada nije nekorisno jer se preko akumuliranih tvari različita podrijetla i sastava dobiva puno bogatija mješavina i stoga puno veća hranjivost za biljke.

Osim selektiranja, prije polaganja na odlagalište korisno je otpad i usitniti. Tako će smjesa biti homogenija i brže će se razgraditi.

Radi uravnoteženja hranjivosti mješavine potrebno je dodati i mineralni dodatak jer će ga inače biljkama nedostajati, a urod će biti slab.

Najčešće se koriste sljedeći mineralni dodaci:
❥ prirodni fosfati
❥ stijene bogate kalijem i oligoelementima
❥ silikatne sijene u prahu

S amonijakom koji se stvara tijekom razgradnje kombinira se kamena prašina ili glina.
Takav će miris tjerati muhe, a neće smetati susjedima.

Kada je kompost zreo?

Prices sazrijevanja biljnog otpada prilično je dugotrajan. Katkad se, međutim, kompost može koristiti prije nego što postigne potrebnu zrelost.

Može ga se upotrijebiti dva ili tri mjeseca nakon početka razgradnje radi popunjavanja tla, ali pod uvjetom da se ne zakapa i da ne dodiruje biljke jer bi mogao naškoditi.

Kompost doseže točku zrelosti nakon devet do dvanaest mjeseci, kada se pretvara u humus kestenjaste boje i mirisa šumskog tla. Ako je odlagalište smješteno iznad zemlje, vidjet ćemo da su gujavice i raznoliki kukci nestali. Njihova je uloga u razgradnji završena.

Vlažnost i dozrelost komposta možemo ispitati pomoću drške metle ili trstike. Ako je nakon izvlačenja is smjese drška crna i masna, vlaga je prevelika i postoji rizik od truljenja komposta. Tada ga je najbolje istrest kako bi se prozračio, a voda isparila.
Ako je smjesa grudasta i nekompaktna, možda je previše suha. Da se ne bi upljesnivila, potrebno ju je poprskat mlakom vodom.
Ako je struktura homogena, a vlažnost slična vlažnosti ocijeđene spužve, smjesa je postigla pravi stupanj zrelosti. Tada kompost možemo dodavati poljima, rasadnicima, lijeham, vazama i vrtovima.

slika

Dobivanje komposta

Neprimjereni materijali
✘ staklo
✘ metali
✘ kamenje
✘ lim
✘ aluminijska folija
✘ plastika
✘ časopisi u boji (sadrži tragove teških metala)
✘ propagandni letci (sadrži tragove teških metala)
✘ pelene
✘ tetrapak

Primjereni materijali

✔ bilje bez sjemena
✔ lišće
✔ ostaci povrća
✔ ostaci voća
✔ suho cvijeće
✔ zemlja korištena u cvjetnjaku i vazama
✔ kuhinjski otpatci
✔ kora od krumpira
✔ ljuske jajeta
✔ talog od kave ( instant ili od slada)
✔ kosa
✔ dlake s pseće četke
✔ papirnate salvete (treba navlažiti radi lakše razgradnje)
✔ novinsni papir (treba navlažiti)
✔ karton
✔ piljevina

Osnovne tvari i njihovo djelovaje na kompost

Zeleni gnoj- uspostavlja ravnotežu (između) ugljika i dušika
Konjski gnoj- ubrzava vrenje i podiže temperaturu
Kokošiji gnoj- povećava udio dušika. Upotreba: 10-20%
Ovčji gnoj- bogat dušikom. Upotreba: umjerena.
Kravlji gnoj- Dobro osušena, savršena sirovina.
Lišće- bogat je izvor humusa
Korov bez sjemena- bogat vlagom
Kopriva- pomaže i uravnotežuje razgradnju
Granje od orezivanja voćaka- dobre, ali dugačke. Koristiti usitnjeno
Kuhinjski otpad- bogat dušikom, ali siromašan ugljikom. Miješati sa slamom.
Ostaci žetve- organska tvar bogata dušikom
Pokošena trava- bogata dušikom. miješati sa slamom

Izvor: Moj BioVrt by Quico Barranco
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Svetilist
rank2
Postovi: 18
Pridružen/a: 21.03.2010, 09:30

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Svetilist »

odlično red :)
ovde je baš sve fino objašnjeno šta može se stavlja a šta ne i sve biološko
juče sam napravio komposište 70x150x100 visina
di sam god gledao piše amo tamo pa neko kaže staviti vapna itd. al ču ja radim ovako kako ovde piše
ckola
rank3
Postovi: 91
Pridružen/a: 13.04.2010, 08:19
 pohvaljen: 1 put

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la ckola »

bravo, stara moja...od a do ž!!! ja bi vam još preporučio kaliforniske gliste koje su vrlo marljive i
puno ubrzavaju stvar.
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Beyond Le Fov »

E ovako, zanima me dal ću naškodit svojem vrtu ako bacam svako malo pepel od peči na kompost? Jel bi se moglo desit da mi se zezne ph zemljišta onda?
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la mr. gljiva »

Nema potrebe bacati pepeo na kompost jer ako i njemu promjeniš pH neće se razvijati mikrofolora i opet nisi niš napravio :)
Pepeo iz peći je najbolje prosijati i njime prašiti kupusnjače (prije formiranja glavice) protiv gusjenica kuspusovog bjelca,a može se dodati i u vodu za zaljevanje kao dodatak Kalija samo isto u manjim količinama.
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Beyond Le Fov »

ma dobro ovaj moj kompost je sve i svašta, al ga zovem kompost :) Nije da mislim kako je osobito dobro bacat pepeo u kompost već nemam kamo drugam pa zato pitam :) jer bojim se u smeće bacit jer par puta sam kantu za smeće zapalio skoro zbog malih ostataka žara :)
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Red »

prav stvar koju moram napomenuti, cisto iz sigurnosti opcenito, da se vatra uvijek mora ugasiti vodom nakon upotrebe, tj pepeo i zar bar malo poprskat da si na miru. mene uvijek paranoja da mi se ne digne neki vjetar i ne raznese zar i zapali nesto...Obavezno zaliti vatru tj zar prije baratanja sa peplom ;) to svaki izvidac zna :D

ako ti nije kompost pravi onda se nemas sto brinuti, bacaj na "kompost". moji npr, pepeo od kamina sipaju ili u kompost ili majka korosti pepeo za biljoze itd
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la mr. gljiva »

http://www.kompost.hr/info.asp?ID=31

Eto ima tu pa si nađeš mjeru ;)
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Beyond Le Fov »

aha ok tnx
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Anubis
rank2
Postovi: 28
Pridružen/a: 27.09.2010, 15:48
Ima zahvala: 4 puta
 pohvaljen: 3 puta

Re: Kompost i kako ga pripremiti

Post Postao/la Anubis »

Jel ima tko da stanuje u stanu i da kompostira otpad?
Zanima me kolko je to uopće moguće, jasno mi je da bez propisnog balkona nitko nebi ni pomišljao na to. Pošto živim sa djevojkom vegetarijankom, zajedno stvaramo poprilično zelenog otpada od guljenja voća, povrća i još ktome svakodnevno pijemo čajeve. Usudio bih se reć da nam je većina otpada bio razgradiva (osim kad kupujemo neka sranja) i mogu reć da me srce boli kad moram bacit plastučnu vrećicu punu potencijalne prvoklasne zemlje. S druge strane, samo kompostiranje čini se besmisleno ako pak dobiveni kompost ne mislim upotrijebit. Zato sam :-\ prema kompostiranju u gradovima tj. višekatnim zgradama. Ima li nade da će se ikad kod nas primjenit odvojeno prikupljanje otpada kao što je praksa u nekim drugim, ne tako dalekim zemljama?
Odgovori