Bitcoin 101

[55cacc2d7823]

Kako misle ovo da sprovedu ? Mislim sa tehnicke strane. Cini mi se da je ova legislacija vise na nivou fantazije. Ne mogu ni sa dark net sajtovima da izad/u na kraj.

A ako imaju tehnologiju i moc da trejsuju, sta je nas sledeci korak ?

jedan od laksih nacina je pratit ulaze i izlaze iz fiata tj regularnog monetarnog sustava - online/offline mjenjacnice, bankomati, p2p platforme sa kyc. ako usporedimo sa proteklim godinama, provjere su se najcesce uvodile pod izlikama 'borba protiv pranja novca' i 'provjere zbog moguce ukradenih bitcoina'. problemi su realni, ali se iskoristava njihovo postojanje. ako se prisjetimo ranijih dana btc-e mjenjacnice 2012 godine, tada nitko nije trazio ni mobitel a kamoli dokumente... a sad? mjenjacnice zele nastavit generirat profit pa ce slusat regulatora - kao prosle godine kad su poceli branit monero i druge privacy novcice. sprovodit bi mogli tako da pocnu zahtjevat kyc kod svih transakcija, a ne samo onih vecih koje prelaze limit. mjesta dje se jos ne ostavljaju podaci su bankomati do limita, fizicke mjenjacnice do limita i p2p trgovina. ostavljanje podataka kroz bankovnu uplatu ili kupovinu karticom smatram kyc-em. logicno mi je da u nekom buducem trenutku pojacaju regulaciju takvih mjesta - zbog provodenja eu direktiva za kontrolu novcica ali istovremeno i nekakvu kontrolu oporezivanja.

mnoge kyc mjenjacnice brane koristenje walleta sa mogucnosti izrade coinjoin transakcija tj sa jacom privatnosti. https://6102bitcoin.com/coinjoin-flagging/ . nekada moze biti malo tesko prodat coinjoined novcice. drugar je zadobio cudne poglede kada je radio cj tx kod prodaje u lokalnoj mjenjacnici. za manje kolicine coinjoin dobro funkcionira. objasnjen je u ranijim postovima. neke mjenjacnice blokiraju racune nakon sto vlasnik racuna napravi withdrawal novcica i naknadno napravi coinjoin, mjesecima kasnije blokiraju racun iako vise nemaju nikakve veze sa tim novcicima - sto znaci da mjenjacnice i razni sajtovi prate transakcije i nakon sto ih vlasnik accounta posalje na neku adresu. vec se sve prati i analizira, nije prazna prica nego postoje i dokazi na zadnjem linku.

kao sto je blf spomenuo, prate ulaze/izlaze i povezuju adrese sa imenima osoba. najanonimnija btc transakcija je kupovina i prodaja bez ikakvih podataka, ako bilo koja strana da podatke, privatnost je manja. zato se na moneru (i nekim drugima) trag transakcije skroz lomi. tipkali smo o ovome ranije. zato se iskoristavaju razliciti drugi nacini, recimo drzanje full monero noda sa otvorenim remote rpc portom i taj node submittan na https://monero.fail/. to je pasivna analiza. kao i onaj problem sa tri adrese koje odmah spendaju output cim se unlocka (a->b->c). vlasnik full noda moze povezivat ip adrese sa transakcijama. ako nekoga zanima grupiranje adresa po walletima i pracenje btc transakcija vidite walletexplorer i kycp - linkovi na kraju.

sigurno mogu da trejsuju neku manju kolicinu transakcija u fulu, a neku vecu do odredjenih walleta kao sto su vlasnici raznih online shopova - recimo iptv, hosting, darknet itd. vrtim jedan projekt kroz koji prolazi 200-500 transakcija svaki dan, to su vecinom vlasnici iptv, hosting i nekih meni nepoznatih online shopova koje zanima privatnost. ne trazim kyc, niti registraciju, pa niti mail ni password - samo adresu na koju da stizu transakcije. radio sam jednom prilikom malu analizu, ne kako bi ikoga identificirao nego kako bi vidio samo postotak koliko je dolaznim transakcija sa mjenjacnica koje traze kyc i sjecam se da je bilo vise od 3/4 takvih. vecina salje sa mjenjacnica na kojima je direktno identificirana.

sta nam je sledeci korak? p2p, uzivo sa ljudima. to ce ostat mozda jedini nacin u daljoj buducnosti dje nece niti jedna osoba morat davat podatke. kao na pijaci, bez racuna bez podataka bez icega, kolko 50kg paprike za ajvar? dobar tekst - https://github.com/taxmeifyoucan/p2p-trading . cekam da vidim kako ce ispast haveno.exchange i kontam se malo ukljucit, mjenjat lokalcima. monero i coinjoin su ok za pojacavanje privatnosti transakcije.

zadnja stvar. pratim mweb integraciju na litecoinu sa zanimanjem. za one koji nisu upoznati, mweb ukljucuje i confidential transakcije. one ce onemogucit da se na blockchainu javno vidi poslana kolicina novcica. na taj nacin ce se jedino znat ukljucene adrese u transakciju, ali ne i koja je change adresa ili o kakvoj se transakciji radi, recimo dal se radi o namjernom dijeljenju zbog mixanja, o trosenju velike kolicine ili male kolicine ili necem slicnom. chain-analiza transakcija koristi i kolicine za analizu, tako da ce se analiziranje otezat. mene zanimat iduca stvar. sa takvom mogucnosti, novcic postaje djelimocno anonimiziran ako nista ima mogucnost pojacavanja privatnosti. sta onda tacno sprjecava eu da donese novu direktivu da se i litecoin zabrani, a ukoliko i bitcoin u narednim godinama napravi nesto slicno da se i bitcoin - ne zabrani ali da se pojaca provjera do kraja - nema kupovina i prodaja bez licnih podataka do nikakvih limita. tu onda upada p2p u pricu. kao nedavno drugar htio kupit btc nesto za darknet, meni trebalo malo za zivot i odradismo transakciju. u potpunu zabranu nece ici jer velikim igracima odgovara da postoji nesto ovakvo.

nevezano, tipkao sam neki dan na ircu sa nekim britancem i spomenuo sam kako sam kupio sim karticu za internet ali sam htio paket na kredite da ne moram davat licne podatke, na sta je on reko da se kod njih vise ni ne moze kupit sim kartica bez davanja podataka.

da bi ljudi na sve te provjere pristali, prvo se morao i mora dalje sirit 'adoption' novcica, ili hype za one koji su u tome zbog zarade. ako se rasiri korisnost ljudi ce lakse pristat na kyc jer ce im alternative kao banka, western union itd postat gore nego da se verificiraju za novcice. vecina mjenjacnica koje traze kyc su sada kao male banke samo virtualne, traze sve podatke. sa druge strane imamo likove koji rade razmjene po cesti (bez kyc) i uzimaju svoj malo veci fee i od toga zive.

ok malo sam razduzio. pricao sam nedavno sa jednim tim sta radi razmjene i rekao je ovako - ako mi das podatke kod razmjene fee ti je 3%, ako mi nedas podatke fee ti je 4.5%. 'ali mozes uzet licnu i od frenda ako te strah, samo mi trebaju bilo kakvi podaci da unesem u sustav'. svaka ta osoba koja mjenja p2p nedje isto okrece te novcice koje bi mi prodali ili kupili. oni su nedje verificirani i njima nije problem. na takve kasnije isto mogu udarit ali to je dosta kompleksniji zahvat i pitanje koliko takvih bi mogli obuhvatit.

racunam na p2p u buducnosti. karikiram, stormu treba xmr, meni treba da platim neke racune, a treba mi i paprike za ajvar... ajde da razmjenimo.

po meni nema problema dok god se ne povezuje licno sa transakcijom. monero tu dobro radi posao. kad nadjem vremena postavit cu tor na postojece monero remote rpc nodove pa javim adrese.

https://en.bitcoin.it/wiki/privacy | privacy
https://tradeogre.com/ | no kyc exchange
https://kycp.org/ | btc tx analysis
https://walletexplorer.com/ | address analysis
https://reyify.com/blog/ | bitcoin privacy
https://bitcoinprivacy.me/ | bitcoin privacy
https://6102bitcoin.com/ | bitcoin privacy
https://monerica.com/ | monero content

[55cacc2d7823]

u slucaju da je poruka vec procitana a nisam odgovorio na pitanje kako misle da prate monero. ako ne mogu aktivno, onda ce pokusat pasivno. pitanje je sa koliko uspjesnosti. posljednja 4 mjeseca 2020 godine smo imali dosta napada na monero remote rpc nodove, dje su napadaci radili dos napad na legit nodove. cesto sam morao restartat node ali bi brzo konekcije dosle do limita i bio bi onesposobljen. nisam siguran zasto je napad radjen, ali jedno je sigurno a to je da se sto veci broj transakcija ili konekcija radi preko malicioznih monero nodova. u prvim danima 2021 je izbacen patch. tako da ocito netko trazi bugove koji mogu nastetit moneru. ako ne mogu aktivno, mogu pasivno analizirat ili napadat. recimo podizanjem otvorenih remote rpc-ova na full nodovima koji ce logirat transakcije koje se salju kroz njih i logirat ip-eve. vjerujem da vecina koristi remote rpc-eve na nodovima jer ne skidaju svi trenutnih 128gb monero blockchaina nego je jednostavnije se syncat sa remote nodom. ako se spajaju preko nekakvog proxya/tora/vpna onda ok.

nisam siguran da treba i moneru bezuvjetno vjerovat kao sigurnom rjesenju. sigurno ima interesa za deanonimizacijom transakcija i korisnika. velikoj vecini end-usera je nepoznato kako funkcionira i ide se na povjerenje. ali ako se u niti jednom trenutku ne povezuje sa licnim podacima onda ne vidim problem. da se razumijemo jesam jedan od onih koji ima vise povjerenja u monero nego btc, ali sa dozom opreznosti. ima jedan video par stranica unazad: 'monero is not enough.'

[55cacc2d7823]

netko je postavio monero node sa upaljenim remote rpc koji postavlja visok tx fee kad se transakcija radi preko monero gui walleta. tko god da to radi ne zaraduje jer ide minerima, ali ocito netko ponovo zeli radit probleme. za slanje 2.5 xmr je platio 19.73 xmr fee.

Kod: Označi sve

https://github.com/monero-project/monero/issues/8298

[long_pipe_magician]

Ekipa, ne znam jeste čuli za AZERO. Budite ranoranioci i strpljivi, kupite azero i stejkate ga na njihovoj stranici. Za 2 godine kad dođe idući BTC halving očekujem da će se AZERO barem udeseterostručit. Ali DYOR !
Evo homepage https://alephzero.org/

[55cacc2d7823]

For a few cryptos more: the Wild West of crypto finance

Kod: Označi sve

https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2022/html/ecb.sp220425~6436006db0.en.html

Regulating crypto-assets

This brings me to the issue of regulation.

Policymakers should not allow crypto-assets and the associated risks to proliferate unchecked. We must decide how to regulate them, following a rigorous risk-based approach tailored to different instruments.

The current regulatory approaches differ across countries. Some countries have banned crypto-assets outright while others have restricted their use. This situation is clearly unsatisfactory, as crypto-assets are a global phenomenon and their underlying technologies can play an important role, not only in finance. We need globally coordinated regulatory action to address issues such as the use of crypto-assets in cross-border illicit activities or their environmental footprint. Regulation should balance the risks and benefits so as not to stifle innovation that could stimulate efficiency in payments and broader applications of these technologies.

Progress is being made in Europe and worldwide, but not swiftly enough to keep pace with the emerging challenges. We need to see faster progress on many fronts.

Four of these are particularly relevant.

First, we need to hold crypto-assets to the same standards as the rest of the financial system. This means swiftly implementing all rules to prevent the use of crypto-assets for money laundering and terrorist financing, based on the standards set by the Financial Action Task Force (FATF), and enforcing them effectively. These efforts should also aim to bring peer-to-peer crypto-asset transfers within the scope of the standards for anti-money laundering (AML) and countering the financing of terrorism (CFT).

Second, we should consider how to adequately tax crypto-assets. Currently the tax treatment of crypto-assets is minimal: we know very little about who really owns them, and about the size and the distribution of the capital gains. By its very nature, the crypto-asset market makes it very difficult to identify tax-relevant activities because it relies less on traditional financial intermediaries, who typically provide information for tax purposes.

We should bring taxation on crypto-assets into line with the taxation of other instruments and aim for alignment across jurisdictions, given the global nature of the crypto market. The introduction of reporting obligations for transactions above certain thresholds, as just recently proposed by the Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD), would enhance transparency and combat tax evasion.

There could also be a case for higher taxation of some crypto-assets – such as those based on PoW – above and beyond the taxation of other financial instruments. Negative externalities that lead to sunk costs for society, such as high pollution, could be factored into appropriate taxes levied on participants in crypto markets (issuers, investors and service providers).

Third, public disclosure and regulatory reporting need to be strengthened. The current practice observed in the crypto industry – for example, the disclosure of reserve assets backing stablecoins – is highly problematic. It is not sufficient and differs across products, and can even be misleading to investors and policymakers, Mandatory disclosure requirements for financial institutions are necessary to pinpoint where risks emanating from crypto-assets are concentrated. At the same time, public authorities (central banks, supervisors and AML authorities) need to further improve their data capabilities in order to detect illicit trades and emerging threats to financial stability.

Fourth, given the crucial unanswered questions on issues such as operational risk, volatility and liquidity, regulators should introduce strict transparency requirements and set out the standards of conduct to be followed by professional operators in order to protect unexperienced retail crypto-asset investors.

Europe is leading the way in bringing crypto-assets into the regulatory purview. The finalisation of the Regulation of Markets in Crypto-Assets (MiCA) will harmonise the regulatory approach across the European Union (EU). In a similar way, the European Commission’s legislative proposals to create an EU AML/CFT single rulebook will bring all crypto-asset service providers within the scope of the relevant EU framework, which will also provide the basis for a harmonised European approach to supervising them.

Moreover, the proposed Regulation on information accompanying transfers of funds and certain crypto-assets (FCTR) will aim to ensure that crypto-asset transfers which include at least one crypto-asset service provider can be traced and that suspicious transactions can be blocked. Swift negotiations by the European Commission, European Parliament and the Council of the European Union, together with thorough enforcement by competent national authorities, are necessary given the rapid growth of the crypto market.

Europe's regulatory measures need to go further. We need to focus more on unbacked crypto-asset activities that are undertaken without service providers. In addition, we cannot afford to leave on-chain peer-to-peer payments unregulated, as they can be used to circumvent any regulation. Finally, if we really want to harmonise supervision significantly across all EU Member States, the new European AML Authority should supervise the riskiest crypto-asset providers.

But our measures can only be effective if they are matched by ambitious measures implemented by our international peers.

The United States is taking action on this front, while the Financial Stability Board (FSB) has made progress in advancing a global agenda of work on crypto-assets, in cooperation with other international bodies such as the Committee on Payments and Market Infrastructures, the Basel Committee on Banking Supervision and the FATF.

We should build on this momentum and not wait for a crisis to occur before creating a dedicated global policy forum that brings together the key actors needed to address the risks arising from crypto-assets.

[Beyond Le Fov]

https://tube.tchncs.de/w/tPvohTaiocfg5LEsFjGqHN

Crypto Agorism unites agorists and cryptocurrency users to build fair and free markets outside of the state, which provide necessities like food, jobs, housing, healthcare, sim cards, mail & more without censorship or surveillance. Slides (PDF): https://anarkio.codeberg.page/crypto_agorism.pdf

[Beyond Le Fov]

[long_pipe_magician]

Idealni trenuci za kupovinu. Kao low cap gemove sa potencijalom od 20x preporučio bih sljedeće novčiće:

Već spomenuti AZERO,
HOP,
ACX,
DYDX,
ZZ,
IMX.

SAD SE KUPUJE TELADI GLUPA. KASNIJE SE OVCE ŠIŠAJU.!
AAAAAAJMOOOO

[Molder]

Jel može neko da me uputi na neki link kako se pravi monero wallet i anonimno prebacuje novac na njega?