http://chng.it/Vv6mSKmj7p
Tražimo od Vlade Republike Hrvatske trajnu zabranu - MORATORIJ na upotrebu kontroverzne metode frakinga (hidrauličkog frakturiranja). Iako se RH kao članica EU krajem 2014. godine unutar radne skupine pri Europskoj komisiji koja se bavi pitanjima masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca i pješčanika, jasno opredijelila da ne dozvoljava niti planira dozvoliti navedenu metodu frakturiranja kao i većina članica EU, poznato je da se ta krajnje štetna metoda vađenja plina i nafte već godinama koristi u Međimurju, a sada će se koristiti i na novim istražnim prostorima DR-02, DR-03,DR-04, SA-08, SA-09, SA-10, SA-06, SA-07, SA-11, SA-12, SZH-01,SZH-05. Odlukom Vlade od 31. siječnja 2019. kreće se u istraživanje nafte i plina u Dinaridima za četiri istražna prostora ukupne površine 12.134 četvorna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije (DI - 13, DI - 14, DI - 15, DI - 16). Od istraživanja će biti izuzeti nacionalni parkovi, kažu.
Naime, nema nikakve razlike između frakiranja i masovnog hidrauličkog frakturiranja. Dva imena za isti proces vađenja plina ili nafte iz škriljevca ili pješčanika ubrizgavanjem fluida - kombinacije vode, kemikalija i pijeska u kanale bušotine u određeni sloj u stijeni pod zemljom pod velikim tlakom da bi došlo do pucanja stijena u slojevima i kako bi se proizveo dotok tamo zarobljenog prirodnog plina ili nafte. Ta je tehnologija izuzetno štetna za podzemne, a u slučaju lošeg upravljanja otpadnim vodama i za površinske vode. Glavni rizici povezani s ovom tehnologijom se mogu predvidjeti, a šteta za okoliš od prakticiranja ove tehnologije očituje se u: kemijskim tvarima koje se koriste a kancerogene su, radioaktivne i mutagene, trajno onečišćuju podzemlje, a naročito podzemne vode; isparavanju metana koji se vrlo često pronalazi u izvorima voda u blizini bušenja; te potresima čiji broj raste u područjima u kojima se vrše bušenja. Stoga od nadležnih tijela tražimo proveđenje strateške procjene utjecaja, procjenu rizika za specifične lokacije i transparentno informiranje javnosti kao minimum prije donošenja odluke o provođenju ovakvih aktivnosti. Nadalje, da se na temelju rezultata ovih aktivnosti donese zakonska regulativa o predmetnoj tehnologiji, koja trenutno ne postoji te da se do realizacije ovih aktivnosti uvede moratorij na ove aktivnosti, Budimo napredni, a ne fosilni te zabranimo upotrebu frakinga kao što su to učinile Njemačka, Francuska, Škotska, Irska, Bugarska i druge zemlje koje žele očuvati kvalitetu svoje vode i tla, a samim tim i zdravlje svojega stanovništva.
