Aronija spada u porodicu ruža (Rosacea). Postoji nekoliko istoznačnica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. melanocarpa.
U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra širine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim području kontinentalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju dekorativnu žarko crvenu boju.
Tek nakon razvoja listova, krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinačni cvjetovi bijele su boje, široki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najčešće sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri čemu svaki cvijet pojedinačno cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka.
Uzgoj
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da može uspijevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Aronija, dakle, uspijeva na cjelokupnom području Republike Hrvatske (od otoka Visa do Gorskog kotara i Slavonije). Ipak, uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka.Optimalna količina oborina je 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla, te zbijena vlažna tla. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30°C.
Aronija se vrlo lako uzgaja, a u našem podneblju nema prirodnih bolesti i štetočina i s pravom se smatra 100 % eko proizvodom. Uspijeva gotovo na svim tlima, dobro tolerira prekomjernu vlagu, no osjetljiva je na sušu.
Iznimno je otporna na hladnoću (podnosi temperature do -30° C), a proljetni mrazevi joj ne štete zbog njezine kasnije cvatnje. Pri redovnom održavanju (uništavanje korova, redovno zalijevanje, pomlađivanje grana rezidbom) svaki grm može uroditi do 10 kg plodova.
Upute za sadnju sadnica aronije:
Označite mjesto sadnje (razmak između sadnica u redu neka bude 1,5 do 2 m)
Iskopajte jamu dubine i promjera 50 cm
1/3 izvađenog tla dodajte 1/3 stajskog gnoja i 1/3 treseta, te takvu mješavinu natisnite oko sadnice i dobro zalijte.
Napomena: Kod upakiranih sadnica, prije sadnice uklonite PVC foliju oko korijena.
Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine kolovoza. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem.
Ovisno o načinu sadnje moguće je ostvariti prinos od oko 8 – 12 t/ha. Predviđeni rok trajanja plantaže aronije procjenjuje se na oko 20 godina.
Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 – 80 %, što se može i povećati za 6 %, ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C.
UPOTREBA U LIJEČENJU
Antocijani, proantocijani i bioflavanoidi su poznati kao snažni zaštitnici krvnih žila, imaju izvanrednu moć jačanja kolagena i elastina najvažnijih sastavnih bjelančevina krvnih žila (90%). Također vrše velik utjecaj na sva ostala vezivna tkiva (tetive, ligamente) i kosti.
BOGAT IZVOR ANTIOKSIDANSA
Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među svim bobičastim i ostalim voćem istraživanim do sada, a mjerenim po ORAC i TEAC standardima (1,2,3,4).
UTJEČE NA RAST TUMORSKIH STANICA
Prema istraživanjima „in vitro“ i na životinjama, brojni izvještaji govore o zaštitnom učinku aronije i njenih ekstrakta kod tumora kolona (5,6,7).
IMA ZAŠTITNI UČINAK NA JETRU
U studiji provedenoj na štakorima antocijanini iz ploda aronije smanjili su toksičnost i nakupljanje kadmija u bubrezima i jetri testiranih životinja (8).
Kemijski sastav
Aronia melanocarpa, bobičasto je voće s jednim od najbogatijih biljnih izvora fenolnih fitokemikalija, uključujući procijanidine i antocijanine. Visok udio, kao i sastav pojedinih fenolnih sastojaka odgovoran je za širok raspon potencijalnih medicinskih i terapeutskih učinaka ove biljke. Plod aronije ima niske udjele kalorija i masti, ali je bogat izvor vitamina, minerala, antioksidansa i prehrambenih vlakana.
Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa voća i smanjenja smrtnosti uslijed srčanih oboljenja, tumora i drugih degenerativnih bolesti, odnosno smanjenje ili odgađanje razvoja navedenih bolesti, kao i starenja. Navedeni učinak danas se pripisuje nazočnosti različitih antioksidansa, osobito polifenola.
Nutritivna vrijednost
Aronija je kao hrana pomalo oporog okusa zbog velike količine tanina u ovojnici bobice, ali sadrži i veliku količinu sorbitola. Sorbitol se može promatrati kao zamjena za saharozu i prirodni je laksativ. Zbog oporog okusa plodovi aronije iscijeđeni u sok obično se miješaju s drugim, slađim voćem. Također, aronija se može koristiti u receptima koji umanjuju opori okus.
Neke od nutritivnih prednosti plodova aronije su:
-visok udio polifenola
-visoka koncentracija vitamina
Aronija također:
-osnažuje tijelo u borbi protiv bakterija i virusa
-održava zdravlje mokraćnog sustava
više informacija ovdje
