prvo što moram naglasiti je da nisam nutricionist, ali sam u zadnjih 5-6 godina jako promjenio prehranu i osjećam se puno bolje u svom tijelu. međutim, sva moja saznanja su nastala na temelju mog amaterskog istraživanja. zato ovo što ću napisati ne mora biti istina, te ako netko primjeti neku grešku bilo bi lijepo da kaže
hranidbene tvari se mogu podjeliti u 3 skupine:
ugljikohidrati
masti
proteini
ugljikohidrati i masti služe za dobijanje energije, te njihov preporučeni unos ovisi o puno faktora, kao što su spol, dob, težina, fizička aktivnost itd.
kao odličan izvor ugljikohidrata istaknuo bih žitarice (i proizvode od njih - tjestenina, kruh, palenta itd).
kad se radi o mastima, postoje zasićene i nezasićene masne kiseline. zasićene su vrlo nezdrave u velikim količinama, dok su male količine svakodnevnog unosa nužne za pravilan rad organizma.
nalaze se u životinjskom masnom tkivu. nezasićene se nalaze u sjemenkama i ribi.
kad se radi o jajima - navodno sadrže puno kolesterola, ali dijetalni kolesterol ne povisuje razinu štetnog kolesterola u krvi. ali zasićene masne kiseline to rade kod prevelikog unosa, zato treba biti oprezan s njima!
transmasne kiseline treba potpuno izbjegavati jer nemaju pozitivne učinke niti su potrebne našem organizmu. one se nalaze u komercijalnim margarinima i općenito u biljnim mastima. zato je dobro ili unositi manje takvih namirnica ili ih zamjeniti nečim "zdravijim" (ne volim ovu riječ). primjer - umjesto margarina je puno bolje jesti maslac, koji sadrži samo mliječne masti. neka "istraživanja" su navodno dokazala štetne utjecaje maslaca, ali to se s vremenom pokazalo kao propaganda koja je za cilj imala plasiranje margarina na tržište. ako proučite sastav maslaca, shvatit ćete da je to notorna glupost. također, maslac (odnosno masne kiseline u njemu) dokazano pozitivno utječe na imunitet, mišićni sustav (dobro za osobe koje vježbaju), te ima antikancerogeno djelovanje.
proteini su ono od čega smo izgrađeni i njihov unos bi trebao biti konstantan, također ovisno o fizičkim karakteristikama konzumenta.nalaze se u gotovo svim namirnicama, biljnog i životinjskog podrijetla, ali nisu svi proteini potpuni niti jednako korisni za čovjeka. najbolji izvori po meni su svježi sir, jogurt te mnogi drugi mliječni proizvodi. meso također sadrži puno proteina, ali s obzirom na najčešći način pripreme (pečenje na ulju ili vatri, što rezultira stvaranjem štetnih dioksina), treba biti svjestan da takvo meso može napraviti više štete nego koristi našem organizmu. još bih napomenuo da bućine i konopljine sjemenke sadrže (gotovo) kompletan spektar aminokiselina koje su potrebne čovjeku, a ne može ih sam sintetizirati.
tu su naravno još i svakakvi minerali, vitamini itd, čiji se pravilan unos po mom mišljenju može osigurati svakodnevnom konzumacijom voća. multivitaminski preparati i sl su u tom slučaju bespotrebni.
ujutro je bolje jesti ugljikohidrate i masti, a navečer bjelančevine i voće (najbolje na prazan želudac jer vlakna tako lakše očiste organizam).
korisno je i izbaciti iz upotrebe sladila te zašećerene napitke.
mnogi smatraju da je začinjena hrana štetna, ali ne vidim zašto bi to bilo istina, osim ako se stvarno pretjeruje. mnogi začini su jako korisni za ljudsko tijelo, barem oni prirodnog podrijetla.