Stevija (Stevia rebaudiana)

Općenito o ljekovitim biljkama i uzgoju
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Stevija (Stevia rebaudiana)

Post Postao/la Beyond Le Fov »

slikaStevija (Stevia Rebaudiana)
Kingdom: Plantae
(unranked): Angiosperms
(unranked): Eudicots
(unranked): Asterids
Order: Asterales
Family: Asteraceae
Tribe: Eupatorieae
Genus: Stevia


Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta – Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida.
Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus
zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera.

Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”.

slika

Primjena stevije

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

* u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC
* salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd.
* juhama, umacima, raznim predjelima
* u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera, jer ne fermentira.

Ljekovito djelovanje stevije

* odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više inzulina posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaa, voćnim sokovima i ostalim pićima
* osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju
* ostalih procesa u ljudskom organizmu
* redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi
* stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0
* učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu
* poboljšava funkciju miokarda
* stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje)
* jača regeneracijske procese u organizmu
* neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide)
* usklađuje rad endokrinih žlijezda
* stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu
* ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože)
* korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom lišću. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Težište naših istraživanja bilo je tehnološke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za brže širenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literaturnih navoda da je stevija višegodišnja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potrebno obnoviti nasad. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišća po stabljici, a organoleptička testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u lišću. Sušenjem i mljevenjem lišća dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguće koristiti na taj način, kao i čisti ekstrakt, ali se može napraviti i vodena otopina.

slikaUzgoj stevije

Sjetva – sadnja
Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju
mogućnosti izabrati, ovisi o fi nancijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza.
Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i načinu sadnje, a kreću se od 70 cm x 30 cm čime se postiže sklop od 4-5 b/m2.

Tlo
Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim
u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba
Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje
se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim
kompostom, pogotovo ako se radi o težem tlu.

Natapanje
Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno natapanje.
U iznimno vrućim ljetima natapanje u razmacima 3-5 dana održava biljku u najboljem stanju.

Kontrola korova
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno pokrivanje (crnim PE folijama) ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen.

Štetnici i bolesti
Zbog njenog slatkog okusa štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, većih oštećenja neće biti.

Berba
S berbom se započinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Može se brati višekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (ručno ili strojno). Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 30-40 g/biljci suhog lišća. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastičnu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu može prezimiti vani ako se temperatura ne spušta na duže vrijeme ispod -5 °C.

Stevia Rebaudiana podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali "list slatkog meda".

Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana.

Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani.
Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zaštita monopola

Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju uz zaključak da "ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda". Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana američkog ureda.

Slatki otrovi

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija "kontaminirana" su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

Stevija - izazov i za Hrvatsku

U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Koliko stevije je potrebno kako bi se zamijenio šećer?

Šećer, Stevia prah, Stevia tekućina

1 šalica ,1 žličica ,1 žličica
1 žlica ,1/4 žličice, 6 do 9 kapi
1 žličica,prstohvat do 1/16 žličice ,2 do 4 kapi


Tekst je kopiran sa Vrt.com.hr

by Medo
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
gErMAligni
rank3
Postovi: 65
Pridružen/a: 25.05.2010, 11:08
 pohvaljen: 3 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la gErMAligni »

ja sam jednom davno narucio s bouncingbeara extract stevije (cisto bijeli prah) i to je bilo nest PRESLATKO... toliko slatko da te jezik boli ako liznes samo malu kolicinu praha kao da si feferonu siso:D

e sad vidjeh na TV neki dan da pod extract stevije oni stavljaju neki zeleni prah koji uopce nije tako sladak jer ide cijela kasika u kavu i ima zeljast ukus.. koja je razlika izmedju mog i ovog?
shit is custom
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Red »

tko zna kako je oni prerade za taj prah? :-?

ja eto kupila sa cimericom dvije sadnice stevije ovo proljece, pa zasadile u vrt. 20 kn bila sadnica...ccc ali sretne mi. svako jednu ko sirotinja platile.

otkinula ja list maleni od te jadne sadnice, ono slatko...pfff a nista je nemas vidjet :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
gErMAligni
rank3
Postovi: 65
Pridružen/a: 25.05.2010, 11:08
 pohvaljen: 3 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la gErMAligni »

eh taj prah je navodno extract x50... a kako dobiju takav bijeli... hmm

mda, u steviji je buducnost;) tak bar svi kazu....
shit is custom
Avatar
Wolfshade
rank4
Postovi: 130
Pridružen/a: 20.04.2010, 00:49
 pohvaljen: 2 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Wolfshade »

Prodaja stevija sadnica

Želite li kupiti sadnice stevije, sada je pravo vrijeme za sadnju. Za više informacija posjetite rasadnik Pfarrer, Kameniti stol 5 u Zagrebu, gdje sadnice možete kupiti po cijeni od 4 kune po sadnici. Više o sadnicama saznajte na 099/515-4903 i 091/4580801 ili mailu pfarrer@post.t-com.hr
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Red »

odlicno :ymapplause: hvala na informaciji, dobro je znati :) ako netko pozeli krenut u biznis, sada znamo gdje je mjesto za shopping :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Jos
rank4
Postovi: 116
Pridružen/a: 21.03.2010, 18:53
Ima zahvala: 1 put
 pohvaljen: 7 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Jos »

Grow a plant out of seeds last year.

Plant died in the winter :(
But I kept giving pot water once sun was out again and new sprouts came out (from roots) :D :ymparty:
slika
Seeds/dried flower of last year plant :)

slika
Never give up :D
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Red »

our is recovering after snail attack,so all good :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
gErMAligni
rank3
Postovi: 65
Pridružen/a: 25.05.2010, 11:08
 pohvaljen: 3 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la gErMAligni »

Red je napisao/la:our is recovering after snail attack,so all good :D
hahahaha, snail attack =)) =)) =)) =)) =)) =))

that must be the most apsurd attack possible:D
shit is custom
Avatar
Tain
rank6
Postovi: 204
Pridružen/a: 19.04.2010, 12:07
Ima zahvala: 65 puta
 pohvaljen: 50 puta

Re: Stevija (Stevia Rebaudiana)

Post Postao/la Tain »

gErMAligni je napisao/la:
Red je napisao/la:our is recovering after snail attack,so all good :D
hahahaha, snail attack =)) =)) =)) =)) =)) =))
that must be the most apsurd attack possible:D
ma jeli, sve je dobro dok ovakvi se ne razmnože
slika

a par pitanja o Steviji, jel se klonira ili može dat sjemenke lako?

i gdje se mogu nabaviti sjemenke/sadnice?
I love not man the less, but nature more.
Odgovori