~Osnovne informacije o Gljivama~

Informacije o gljivama, uzgoju, metodama, nabavi materijala...
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Red »

❥Šta su gljive?

slika

Gljive su neobičan, raznovrastan i nedovoljno proučen svijet. Budući da ne vrše osnovnu funkciju biljaka fotosintezu, a ne kreću se i ne razmnožavaju polno poput životinja ne mogu se svrstati ni u prvu ni u drugu grupu. One predstavljaju zaseban oblik života na zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi a to su:
Gljive SIMBIONTI koje žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i međusobno se ispomažu.
Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne materije neophodne za rast gljiva.
❥Gljive SAPROBIONTI (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih materija biljnog porijekla. i kaže se da nema gljiva šume bi se ugušile u vlastitom otpadu.
Gljive PARAZITI koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive.Kroz mrežu tankih hranidbenih niti, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.

HIFA je hranidbena nit gljive. Na vrhu hife nalaze se zaobljeni izdanci zvani haustoriji koji prodiru u stanice, upijaju hranu i njome hrane gljivu.

MICELIJ je mreža hifa koja poput paukove mreže, prorasta supstrat i može se prostirati na više hektara površine.

PLODIŠTA razvijaju gljive (makromicete) da bi se razmnožavale. Svako plodište oslobađa sićušne spore. Jedno plodište livadske pečurke proizvede oko 16 milijardi spora.Klijanjem spora na odgovarajućoj podlozi nastaje novi micelij.

slika

U odnosu na čovjeka, gljive mogu biti:
✓bezuslovno jestive (upotrebljive u prijesnom stanju),
✓uslovno jestive (upotrebljive samo ako su termički obrađene),
✓nejestive (zbog ukusa ili konzistencije),
✓uslovno otrovne (ako se konzumiraju sa alkoholom),
✓bezuslovno otrovne i
✓ljekovite

❥Istorijat gljiva

Gljive spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Smatra se da ih ima izmedu sedamdeset i sto hiljada tzv. nižih i viših vrsta gljiva, mada najnovija istraživanja tu hipotetičku brojku pomjeraju na preko milion. Pretpostavlja se da svaku od pet stotina hiljada viših biljnih vrsta prati jedna do dvije vrste gljiva, pa računicu nije bilo teško izvesti.
Nauka o gljivama-mikologija (od grčkog myko-šampinjon, pečurka, logos-nauka) prošla je dug razvojni put. Njenim rodonačelnikom smatra se grčki filozof Aristotel, koji je dao prve opise gljiva.
U rimskoj civilizaciji gljive su bile na visokoj cijeni. Zvali su ih hranom bogova ili carskom hranom. Zapisano je da su ih jeli i Cezar, i Klaudije, i Agripa, i Neron. Jednoj od najukusnijih gljiva, blagvi, naučnici su dali ime po Cezaru - Amanita Caesarea.

Rimski pisci su cesto u svojim djelima pominjali gljive. Zabilježili su ih Tacit, Horacije, Ovidije, Marcijal, Plaut, Juvenal i drugi. Pet stotina godina poslije Aristotela, Plinije Steriji, u svojoj knjizi Istorija prirode, napravio je prvu podjelu na otrovne i jestive gljive.

U vrijeme renesanse gljivama se posvećuje puna pažnja. Ali u tom periodu bilo je mnogo slučajeva trovanja. Neslavno su završili papa Klement VII i francuski kralj Šarl VI.

Gljive su kao objekat zanimale i umjetnike. Poznati holandski i njemački slikari, kao što su Boš, Brojgel ili Grinevald, rado su slikali gljive. Slavni Vilijam Šekspir, u drami Bura, piše o pojavi gljiva u mističnim vilinim kolima:

"Vi, patuljci, što na mjesečini
Pravite zelene kisele kružice Od kojih ovce ne pasu;
I vi, što ponoćne gljive pravite...
"

Gljive su koristili stari američki narodi, neke čak kao drogu. Ovaj opojni sastojak zanimao je i sibirske šamane, o čemu postoje zanimljivi zapisi, a u grčkim raspusnim dionizijskim svečanostima takođe su korišćeni haluciogeni sastojci pojedinih vrsta gljiva. Kineska kulinarska i iscjelitejska tadicija bilježi, još od davnina, upotrebu velikog broja ljekovitih i jestivih gljiva.

U mitologiji mnogih naroda gljive su simbol dugovječnosti. Za neke se smatra da uspijevaju samo u vrijeme mira i opšteg blagostanja. Od sumerskih i grčkih misterija do obreda američkih Indijanaca, kult svetih gljiva star je koliko i saznanje o dobru i zlu, ili iluzija o božanskoj moći i vječnosti. Do XVIII vijeka skoro ništa nije bilo poznato o načinu razmnožavanja gljiva, pa je ova oblast pripadala svijetu tajanstvenog. Pojava gljiva ni iz čega, njihov brzi rast, neobjašnjiva svojstva, pojavljivanje nekih vrsta u pravilnim krugovima, drugih u pravim ili cik-cak linijama, pripisivalo se raznim višim ili nečastivim silama. Jednom riječi, gljive su bile strašna misteriozna stvorenja. Naučnici su se dugo kolebali gdje da svrstaju gljive, da li u biljke ili u životinje. Gljive se na evolutivnom putu nalaze na razmeđi ova dva carstva. One posjeduju svojstva i jednih i drugih organizama. U XVIII i XIX Vijeku utvrđeno je da se razvijaju iz spora, da se njihovo vegetativno tijelo sastoji od podzemnog dijela-micelije i plodonosnog tijela-gljive. Miceliju čine niti, nazvane hife, koje u povoljnim vremenskim uslovima daju plodove, koje zovemo gljive ili pečurke. Micelija se u šumi može otkriti jednostavnim zadizanjem tankog sloja satrulog lišca i grančica.

Većina gljiva raste od nekoliko sati do 14 dana. Brzi rast omogućava usisavanje vode iz tla, pa ona cini i do 90-95% ukupne težine plodonosnog tijela. Pritisak na ćelije dostiže nevjerovatnih 7 atmosfera. Zanimljivo je da drška gljive Phallus impudicus raste brzinom i do pet mm u minuti! To je najbrži rast medu svim rastinjem. Dakle, njeno dizanje iz zemlje može se pratiti golim okom!

Gljive se po građi tijela dijele na niže i više, a po veličini, na mikro i makro. Po načinu formiranja spora pripadaju podrazdjelima Basidiomycotina i Ascomyctna. Prve stvaraju spore na vrhovima bazdija, a druge u askusima (mješinama). Po načinu ishrane one se heterotrofni ili autotrofni organizmi, a to znači da kao ljudi i životinje uzimaju gotovu hranu iz prirode.

Veliki broj gljiva u prirodi raste u simbiozi s višim biljkama, pri čemu micelija stupa u posebnu, združenu, neobičnu vezu sa korijenjem drveća i trava, koja se u nauci zove mikoriza. Druge gljive su saprobi. One koriste kao hranu mrtve organske sastojke i na taj način učestvuju u razlaganju biljnih materija. I, najzad, jedan broj živi kao parazit na živom drveću. Neke od njih su veoma štetne po rastinje, kao recimo Armillaria mellea, koju zovu šumska smrt. Ali, među gljivama postoje vrste koje su korisne i bez kojih određene biljke ne bi klijale.

Po obliku gljive su veoma različite. Sreću se tanjiraste, peharaste, trubaste, loptaste, valjkaste, konične, u obliku grma, cvijeta itd. Neke imaju zoomorfne i antropomorfne oblike. Jedne liče na korale, druge na morske zvijezde. treće na ljudske pa i magareće uši, a ima ih i falusnih oblika. Boje gljiva kreću se od sasvim neupadljivih do izuzetno živih. Mogu biti crvene, žute, zelene, ljubičaste, narandžaste, tirkizne, bijele, crne, a javljaju se i u još mnogim nijansama i kombinacijama, koje je skoro nemoguće opisati.

Mirisi i ukusi su, takode, raznoliki. Ima gljiva koje mirišu na bijeli luk, brašno, voće, krompir, ribu, repu, buđ, anis, badem. Šta da kažemo o onima koje smrde na mrcinu. Neke su ljute, neke gorke, neke blage, a neke veoma prijatnog okusa.

Što se imena tiče, gljive po naučnoj nomenklaturi nose latinske (i grčke) nazive. U njima je obično sadržana neka osnovna karakteristika roda ili vrste. Recimo citrina je u vezi sa bojom limuna, cervinus- jelenski, hortensis. vrtni i slično. Međutim što se tiče naših narodnih imena, ona gotovo i ne postoje. Najčešće se zovu zajedničkim nazivom-pečurke, gljive, gube, čak i sa permutovanim slogovima, kao čepurke.A one vrste koje naš narod poznaje imaju mnogo sinonima, pa skoro svako selo ima svoj naziv. Čak i dva kraja istog sela imaju različita imena za istu vrstu. U selu Beljinu kod Obrenovca sunčanicu zovu šmrkavac (nejasno zbog čega) i ćurjaja (jer liči na ćurku). Recimo, za opštepoznati vrganj kaže se i varganj, i medvedara, i ovan, i top, i debela. U posljednje vrijeme nazivaju ga prodajka i prodavnjača, jer se prodaje na otkupnim stanicama. Otuda nije zgoreg da uz narodno ime, gljivar zna i njen naučni, latinski naziv.

❥Traženje i branje gljiva

Sakupljanje gljiva drugačije se zove mirni ili tihi lov. Danas je, čini se, uz pojačanu dinamiku života i gradsko okruženje, sve više ljudi spremno da se bavi tim lovom. Čovjek tako može da provede cijeli dan u prirodi, a da pri tom ne osjeti dosadu. Uz miris šume i cvrkutanje ptica preći će desetke kilometara, a da se ne zamori. Sa strašću istraživača zavirivaće u svaki grm ili stari panj. Pronaći će korisne gljive u čijem će ukusu uživati. A prijateljima koji nisu spremni da idu u prirodu učiniće lijep dar i pričaće im o divnim časovima provedenim u šumi.

No, nije sve tako idilično. Neophodno je podsjetiti se na neke neprijatne stvari na koje gljivari moraju da računaju. U našim šumama, naročito u okolini Beograda, živi u travi (znači tamo gdje su i gljive) veliki broj krpelja. Nije rijetko da se u proljećnim mjesecima pri "češanju" o žbuniće na odjeću zakači više komada ovih jedva vidljivih insekata. Preporučljivo je poslije svake berbe prekontrolisati tijelo. Ako se neki krpelj prihvatio za kožu, treba ga nasuvo pincetom "odvrnuti" (suprotno od kazaljke na satu) ili otići u ambulantu.
Takođe, treba obratiti pažnju na pse lutalice, naročito u blizini velikih gradova. U nekim našim krajevima žive i zmije otrovnice. Ne treba bez dobrog osmatranja zavlačiti ruke u žbunove i brati gljive.
Uprkos, svim neprijatnostima, izlazak u prirodu je nezaboravan doživljaj. Švedski prirodnjak Karl Line rekao je: Priroda je najčudesnija u malom. To malo, i čudesno, može se otkriti u traganju za gljivama.

Traženje u prirodi
Prije polaska u gljive treba sebi postaviti cilj: Šta i gdje sakupljati?
Treba se prisjetiti pravih gljivarskih terena. Ne treba zaboraviti da gljive rastu isključivo uz određenu vrstu drveća, ili žive na račun drvne mase koja odumire, kao i uz određeni supstrat.
Svakako, sakupljače najviše zanimaju najcjenjenije vrste gljiva. Međutim, one nisu tako česte, između ostalog i zbog toga što su cilj mnogih drugih gljivara.
Ukoliko nađete, na primjer, vrganj, ne napuštajte brzo to mjesto. Kod ovih gljiva postoji opšte pravilo: našao si gljivu - traži brata, našao si brata - traži rođaka! Vrganje treba tražiti i u krugu. Za njih, a i za mnoge druge vrste, jednom zapaženo mjesto ostaje vaše trajno nalazište, vaša lična gljivarska farma.
U prirodi postoje paralelna događanja, nešto što govori o uzajamnoj povezanosti vrsta, nešto što se može nazvati kalendar gljiva.

Razne faze u vegetiranju drveća i trava mogu da signaliziraju sezonu određenih vrsta. Pojava nekih gljiva poklapa se sa pupanjem lišća, cvjetanjem voćaka, pojavom jagorčevine, vrežanjem jagoda, cvjetanjem maka, sazrijevanjem plodova, opadanjem lišća itd.
Kolebanje vremena pojave pojedinih vrsta u direktnoj je vezi sa kolebanjem temperature vazduha. Pogledajmo kako izgleda, po mojoj evidenciji, prva pojava zvonaste smrčice na lokaciji Staze koje se račvaju na Košutnjaku u Beogradu: 1990. pojavila se 8. aprila, 1991. 9. aprila, 1992. 19. aprila, a 1993. tek 26. aprila. U ovoj posljednjoj sezoni našao sam samo nekoliko komada! Kasnile su u odnosu na prvi zabilježen datum cijelih 18 dana.

Zapaženo je da pri naglom porastu temperature tijelo gljive prestaje da se razvija, čak brzo i uvene. Za vrijeme obilnih kiša broj i količina raznih vrsta gljiva je velika, međutim njihov vijek se skraćuje, jer brzo gnjile i propadaju. U takvim prilikama treba češće odlaziti na teren. Većina gljiva najbolje raste pri veoma slaboj svjetlosti, a neke, kao šampinjoni, rastu i u potpunom mraku. Za gljive je veoma pogodna prorijeđena šuma. One se na ovakvom terenu javljaju ranije i rod je bogatiji. U miješanim šumama zastupljenost vrsta veća nego u šumama istorodnog drveća. Zabilježeno je da su listopadne šume plodonosnije u proljeće, a četinarske u jesen.
Evo nekoliko opštepoznatih biološko-geografskih parametara na koje treba obratiti pažnju pri traženju gljiva, a od kojih zavisi njihova pojava:

- geografska širina i dužina i nadmorska visina;
- podneblje u kojem rastu i okolno rastinje;
- lokalna klima i kratkoročni meteorološki uslovi;
- šumske životinje i uticaj čovjeka na okolinu.

❥Sezona gljiva i savjeti

PROLJEĆNE VRSTE - U periodu kada u prirodi dolazi do burnih promjena, kada počinje snijeg da se topi, a biljke da se bude, jedna od najpoznatijih i najboljih gljiva dolazi kao nagrada za podnesenu hladnoću i opštu gljivarsku apstinenciju - to je gljiva smrčak iz roda Morchella. Pjesnik N. Glaskov u pjesmi Ukus proljeća lijepo kaže:

Proljeće. Struje potoci, Šumska čeljad marljiva - Izviruju smrčci, Visibabe - gljiva. Dobro je jesti puno gljiva, Zvoni pesnička lira, Ali kao prva ljubav neponovljiva,Smrčak je gljiva aprila!

(Preveo sa ruskog P. Čudić)

U rod Morchella spada nekoliko vrsta smrčaka. Neskromno je praviti velike razlike među njima u pogledu kvaliteta. Svi su, odreda, odlični! Razlikuju se po obliku i boji šešira. Jedni su konični (najčešće oni koji potiču iz četinarskih šuma), a drugi okruglasti. Međutim, u ovu grupu spadaju smrčice i smrčkovice. One su nešto slabije od smrčaka (jer im je drščica mnogo duža i žilavija), ali ipak dovoljno dobre da bi i one pričinile radost za trpezom. Naši smrčci su poznati širom Evrope, pa se u mnogim restoranima na Zapadu nude sa naglašenim podatkom da potiču sa Balkana. U proljećnu grupu gljiva, strogo gledano, osim pomenutih smrčaka, spadaju martovka, đurđevača i šljivovača. Međutim, redovno se javljaju šumsko pile i škripavac i, nešto rjeđe,
ali obavezno, velika gnojištarka i modrikača.

LJETNE VRSTE - U ovu grupu spadaju one jestive vrste koje rastu u periodu od sredine juna do sredine avgusta. To su gljive kojih ima u velikom broju u svim našim šumama. Rastu i na livadama i pašnjacima, a neke od njih i duž rijeka, i po vještačkim nasadima topola ili jablanova. Termin od sredine juna do sredine avgusta treba shvatiti sasvim uslovno. Ništa u prirodi nije bukvalno, pa ni pojava samo ovih vrsta. Rekli smo da su kolebanja moguća i za cijelih 10-15 dana. Simboli ljetnjih gljiva su, svakako, šampinjoni, vrganji i lisičarke.

JESENJE VRSTE - Jesenjim vrstama pripadaju one gljive koje rastu od kraja avgusta do početka decembra. Ali pogriješili bismo ako ne kažemo da je ova granica uslovna, da se neke od gljiva iz ovog kalendarskog razdoblja javljaju u dva ciklusa: proljetnom i jesenjem, ili jesenjem i zimskom. U svakom slučaju vrh sezone većine ovih gljiva jeste jesen. U kalendarskom smislu jesenja sezona počinje kada prestanu ljetnje vrućine, kada se dani skrate i nastanu razdoblja sitnih kiša i obilne rose. Ovi faktori (kiša, rosa, uz relativno povoljnu temperaturu zemljišta) blagotvorno djeluju na rast gljiva. I nije čudo što je jesen bolja i izdašnija gljivama od proljeća i ljeta. Tada su gljive čak zdravije, jer su razni insekti završili svoju reproduktivnu misiju. Ponovimo da su četinarske šume u jesen prepune gljiva, jer one bolje čuvaju konstantnu temperaturu zemlje i vlažnost. Karakteristične vrste su vučje meso, sunčanica, kuštravka, grmača, medenjača, martinčica, bukovača, velika gnojištarka, ovčarka, maslenka, modrikača, prosenjak, mrka truba, maglenka, stoglavka i normalno, vrganji, djedovi i rujnice. Sve pobrojane vrste gljiva rastu u istom intervalu.

ZIMSKE VRSTE - Kada u prirodi od hladnoće sve počne da zamire i pada u san, jedna gljiva, fenomen prirode, zimski plamičak, bez ikakvog antifriza počinje da raste. Osim ove čudne gljive za toplijih dana rastu i bukovača i modrikača. Međutim, od zime ne možemo tražiti ono što dobijamo od drugih godišnjih doba. Zima je, ipak, doba hladnoće, snijega i mirovanja. Strasniji gljivari, kojima su spore ušle u krv, taj period će iskoristiti za sređivanje lične dokumentacije i pravljenje planova za narednu sezonu. Treba se pripremiti i još jedanput okušati sreću u traženju smrčaka, čije smo skijaške kapice, kako kaže I. Foht, često sanjali i na fotografijama razgledali.

SAVJETI GLJIVARIMA - Prije nego što se upustite, poštovani čitaoci, u avanturu upoznavanja gljiva iz ove knjige, neophodno je da znate još i ovo:
- Ne zagađuj prirodu i ne uništavaj je ni na koji način!
- Ne šutiraj otrovne i nepoznate vrste gljiva! Uzajamni odnos biljaka i gljiva veoma je složen. Gljive su najveći razlagači odumrle biljne materije. Da nije gljiva i bakterija, šume bi se ugušile od otpalog lišća i granja.
- Ne beri prezrele plodove da bi ih kod kuće bacio u kantu za smeće. Stare gljive treba izlomiti na komadiće i podvući pod mahovinu ili ispod otpalih grančica i lišća, ili ih okačiti o kakav žbun. Uzvratimo i mi nešto prirodi!
- Ne raskopavaj stanište gljiva! Micelija se uništava grabuljanjem izdizanjem mahovine i šumske podloge.
- Ne beri premlade primjerke! Od branja suviše mladih gljiva mala je dobit, a neprocjenjiva šteta po vrstu.
- Ubranu gljivu odmah očisti od zemlje i drugih nečistoća!
- Ne natrpavaj plodove gljiva u korpu, neka imaju mjesta za provjetravanje!
- Ne nosi gljive u najlonskim kesama! Najbolje ih je nositi u korpama od pruća. Smrčci se mogu nositi u mrežastim vrećama koje se koriste za transport lukovica. Kroz rupice se usput rasijavaju spore po terenu.
- Nepoznate vrste ne beri masovno, tek 1 do 2, da bi ih po povratku kući identifikovao uz pomoć literature, ili odnio kod mikologa!
- Ne sijeci nožem drške vrganja, već ih zavrni lijevo-desno i otkini. Mjesto gde je gljiva rasla pokrij lišćem i utabaj nogom. Neadekvatnim otkidanjem plodova unosi se zaraza u miceliju.
- Berači treba da znaju da insekti za vrijeme vlažnih sezona polažu jaja u gljive.
Tanki bijeli crvi sa crnom glavom su larve gljivinih komaraca, a žuti, krupniji crvi bez primjetne glave, su larve običnih muva.
- Crvi u gljivama nisu otrovni, niti su oni gljive učinili otrovnim, jednostavno nisu prijatni za oko.
- Vrganje, a i mnoge druge vrste gljiva rado jedu jelenci, balegari, mekušci, ptice i krupnije životinje, kao što su srne, ovce, goveda, pa čak i medvedi.
- Suve gljive napadaju voćni moljci.

❥Trovanja gljivama
I UVOD Kao i sve drugo, i gljive imaju tamnu stranu. Neke su otrovne, a ima ih i smrtonosnih. Pomenimo pupavke (Amanita phalloides, A. virosa, A. verna, i druge), planinsku koprenku (Cortinarius orellanus), cepače (rod Inocybe ), a ima ih, svakako, još. Da bismo koristili gljive za jelo moramo ih dobro poznavati, a naročito otrovne dvojnike jestivih gljiva. U vrednost ovog naizgled trivijalnog saveta uverili su se svi oni koji su, privučeni obiljem rodne godine, neoprezno pomešali jestive i otrovne gljive, i završili po bolnicama.
O identifikaciji gljiva - drugi put. Podstaknut nesrećnim povodom, ovde navodim ključ za identifikaciju vrste trovanja, i postupke prve pomoći. Zlu ne trebalo, neka se nađe pri ruci ako vam se desi taj baksuz da omašite u identifikaciji ili još gore ako učinite nedopustivo i pojedete gljivu za koju baš i niste sigurni koja je, ali...Za kraj ovog uvoda podsećam na narodnu mudrost:
U sreću se uzda lud, a pametan u svoj trud. Zato knjige u šake...

II GLJIVE U ISHRANI
Gljive su kvalitetna hrana, nedovoljno zastupljena u našoj ishrani. One sadrže gotovo sve organske i mineralne materije neophodne organizmu čoveka. Pritom imaju visok procenat belančevina a nizak masti i šećera, što ih čini idealnom dijetalnom zamenom za meso. Po kvalitetu svojih belančevina ističu se vrganjevke i puhare. S gledišta ishrane, gljive se mogu podeliti na: jestive, uslovno jestive, nejestive i otrovne. Uslovno jestive su one gljive koje su kao sirove otrovne ali pripremljene na poseban način postaju jestive. Na primer, svi vrganji (rod Boletus) koji na preseku poplave sirovi su blago otrovni. Većina, ali ne svi, kuvanjem postaju neškodljivi, a ponekad i izvrsni.
Nejestive su gljive koje nisu škodljive, ali zbog svoje konzistencije (drvenaste, plutaste, žilave), ukusa (ljute, gorke) ili mirisa (rod Phallus , Russula foetens ), nisu upotrebljive kao hrana.

III TROVANJE GLJIVAMA
Nevolje sa gljivama ne moraju nastati zbog toga što su neke po prirodi otrovne. Jelo od gljiva može vam se pokvariti zbog predugog stajanja. Uobičajene mere opreza (ne jedite jelo od gljiva koje je stajalo duže od 24 časa u frižideru), uz podatak da su gljive lako kvarljive zbog visokog procenta belančevina koje sadrže, trebalo bi da budu dovoljni da spreče probleme. Upozoravam, takođe, da će gljive upiti mnogo masti ako ih pržite, i ako niste pažljivi dobićete masna, teška, i neprijatna jela.
Druga neugodna mogućnost je alergija. Obično se ogleda u stomačnim tegobama, ali postoje i izveštaji o alergijskim reakcijama pri udisanju spora i na dodir. Savršeno jestiva gljiva tako može da izazove velike probleme vama ili nekom od vaših gostiju. Za predupređenje ove opasnosti postoji standardna procedura koja se koristi prilikom probanja novih gljiva. Ako neku gljivu nikada niste probali, a identifikovali ste je kao jestivu, prvi put ćete pripremiti i pojesti samo nekoliko zalogaja da utvrdite njenu potpunu neškodljivost. Pritom treba sačuvati nekoliko svežih gljiva iste vrste da bi se u slučaju potrebe uradila još jedna identifikacija. Tek ako ovaj test prođe dobro, možete je jesti u većim količinama i mešanu sa drugim gljivama.
Kod uslovno jestivih gljiva vodićete računa o postupku kojim se uništavaju otrovne supstance. Najčešće je to prokuvavanje i treba voditi računa da ono bude dovoljno dugo tako da se otrovne supstance raspadnu.
Najzad, preostaju prava trovanja gljivama, od najblažih stomačnih tegoba do teških trovanja sa smrtnim ishodom. Navodim vrste trovanja i opise sindroma prema knjizi:

J. F. Ammirati, J. A. Traljuair, P. A. Horgen:
Poisonous Mushrooms of Canada including other inedible fungi,
slika
Fitzhenry & Whiteside, Markham, (1985).


ODREĐIVANJE VRSTE OTROVA
Crvenilo lica i grudi, svrab, znojenje, ubrzano disanje, jako lupanje srca, strah. Ponekad vrtoglavica i povraćanje. Simptomi se javljaju ubrzo po uzimanju alkoholnih pića i lice na antabusni sindrom.

1. Trovanje koprinom
Simptomi nisu povezani sa uzimanjem alkohola ili nema crvenila.
1a) Javljaju se pola do tri sata posle konzumiranja gljiva.
1b) Simptomi ograničeni na probleme organa za varenje: gađenje, povraćanje, proliv, ili grčevi u stomaku.

2.Trovanje gastrointestinalnim iritantima
2a) Simptomi ukazuju na probleme centralnog ili perifernog nervnog sistema. Može uključiti i probleme organa za varenje.
2b) Simptomi ukazuju na jaku stimulaciju parasimpatičkog nervnog sistema: znojenje, slinjenje, suzenje, sužene zenice, spor puls, grčevi u stomaku. Nema znakova uticaja na centralni nervni sistem.

3. Trovanje muskarinom
3a) Simptomi ukazuju na uticaj na centralni nervni sistem: zbunjenost i iracionalno ponašanje, delirijum, slaba koordinacija pokreta, halucinacije.
3b) Simptomi drogiranosti (LSD): nagle promene raspoloženja, halucinacije, izmenjena percepcija boja.

4. Trovanje halucinogenima
4a) Simptomi nisu karakteristični za pravu drogiranost: vrtoglavica, delirijum, nekoordinisani pokreti, zbunjenost, tupost (kao kod teškog pijanstva), sa ili bez halucinacija, ponekad na početku uzbuđenost koja se menja u pospanost.

5. Trovanje muscimolom ili ibotenskom kiselinom
5a) Simptomi se javljaju tek posle 6 ili vise časova posle konzumiranja gljiva.
5b) Simptomi nalik akutnoj hemolitičkoj anemiji: povraćanje, glavobolja, drhtavica, jeza, groznica, bolni grčevi ili žutica. Simptomi uticaja na centralni nervni sistem: nekontrolisani grčeviti pokreti, delirijum ili koma. Ponekad oštećenje jetre.

6. Trovanje monometilhidrazinom
6a) Početni simptomi uključuju povraćanje, uporne prolive, jak bol u stomaku i javljaju se vise od 10 časova nakon konzumiranja gljiva. Spoljni znaci hepatitisa i nefritisa javljaju se posle 2-4 dana.

7. Smrtonosno trovanje amatoksinima i slicnim otrovima

IV TROVANJE AMATOKSINIMA I ORELANINOM
Amatoksini su najopasniji otrovi kod gljiva i zato treba dobro poznavati gljive koje ih sadrže. To su pre svega pupavke (iz roda Amanita ) i male sunčanice (iz roda Lepiota) koje sadrže alfa-, beta- i gama-amanitin, planinska koprenka (Cortinarius orellanus) koja sadrži orelanin kao i još neke gljive iz rodova Conocybe i Galerina . Ponekad je dovoljna jedna oveća gljiva za smrtan ishod.
Simptomi trovanja pojavljuju se kasno, i posle 6 časova od konzumiranja. Gljive su dotle uglavnom svarene i otrov je već dospeo u krv. U toj situaciji bolesnik se mora što hitnije dopremiti u bolnicu i prepustiti brizi lekara.
Prvi simptomi su uporno povraćanje i proliv uz intenzivan bol u stomaku i grčeve u nogama. Nastupa teška dehidracija koja može dovesti do smrti već u toj fazi. Ako bolesnik preživi, nastupa kratko poboljšanje.
Posle 4 do 11 dana sledi teško oštećenje jetre, a zatim otkaz rada bubrega. Moguće su disfunkcije i drugih organa. Efikasan protivotrov nije poznat.
Prva pomoć se sastoji u davanju velike količine tečnosti da se spreči dehidracija.
Šanse za preživljavanje zavise od količine unetog otrova.

V TROVANJE MONOMETILHIDRAZINOM
Prolećna moždanica (Gyromitra esculenta ) sadrži otrov giromitrin koji na umerenoj temperaturi kuvanja prelazi u monometilhidrazin. Pri visokoj temperaturi giromitrin (i monometilhidrazin) raspadaju se na neotrovne sastojke.
Prvi simptomi su gađenje i uporno povraćanje koji nastupaju 7-10 časova po konzumiranju gljiva. Bol u stomaku i grčevi su takođe uobičajeni. Bolesnik često ima redak ili krvav proliv. U teškim slučajevima nastupa oštećenje jetre, žutica, groznica, vrtoglavica i gubitak orijentacije. Smrt može nastupiti posle 2 - 4 dana.
Obolelog treba što pre odneti u bolnicu. Za lečenje se ponekad koristi piridoksin hidrohlorid, jedan oblik vitamina B6.

VI TROVANJE MUSKARINOM
Muskarin je otrov koji je dobio ime po muhari (Amanita muscaria) iako muhara sadrži samo tragove muskarina i otrovna je jer poseduje druge materije. Najveće koncentracije muskarina sadrze gljive iz roda cepača (Inocybe), male, bele grlašice (rod Clitocybe ) i zavodnica (Omphalotus olearius). Na ludaru (Boletus satanas), bljuvaru (Russula emetica) kao i još na neke gljive se sumnja da sadrže muskarin. Muhara (Amanita muscaria) i panterovka (A. pantherina) sadrže muskarin u tragovima i otrovne su zbog drugih sastojaka.
Prvi simptomi trovanja muskarinom pojavljuju se 20 minuta po konzumiranju gljiva: muka, povraćanje i proliv. Srećom, povraćanjem se izbacuje dobar deo otrova. Bolesnik oseća bolnu potrebu da mokri, obilno se znoji, suzi i slinavi, zenice mu se suzavaju a oseća i teškoće u disanju zbog suzenja grla i obilnog lučenja sluzi. Vidno polje mu je zamagljeno, krvni pritisak smanjen, a ponekad se javljaju teškoće u radu srca. Nema grčenja mišića, delirijuma i zbunjenosti. Kod teškog trovanja, smrt može nastupiti zbog nedovoljne količine kiseonika koja dolazi u mozak zbog delovanja muskarina na srce i krvni sistem.
Protivotrov za muskarin je atropin, i on u potpunosti blokira njegovo dejstvo. Zato je važno bolesnika što pre dovesti lekaru. Prva pomoć je u izazivanju povraćanja.

VII TROVANJE MUSCIMOLOM ILI IBOTENSKOM KISELINOM
Muscimol, muskazon i ibotenska kiselina su srodni otrovi koji se nalaze u muhari (Amanita muscaria) i panterovki (A. pantherina). Zbog svojih halucinogenih svojstava muhara je nekad korišćena kao droga. Na primer u Rusiji.
Prvi simptomi trovanja se javljaju 20-90 minuta posle konzumiranja gljiva, zavisno od unete količine. Simptomi uključuju: vrtoglavicu, delirijum, nekoordinisane pokrete, zbunjenost, tupost (kao kod teškog pijanstva), sa ili bez halucinacija, ponekad na početku uzbuđenost koja se menja u pospanost. Ako se bolesnik uznemirava može ispoljiti napade gneva. Simptomi obično nestaju posle 12 časova, a bolesnik se ne seća šta se sa njim dešavalo. Potrajaće još nekoliko dana pre nego što se bolesnik oporavi. Smrtni ishod je redak i ograničava se na slučajeve unošenja velikih količina otrova ili ako postoji neka druga bolest.
Efikasan protivotrov nije poznat. Bolesnika što pre odvesti lekaru. Atropin je kontraindikovan.

VIII TROVANJE HALUCINOGENIMA
Gljive rodova Panaeolus i Psilocybe sadrže halucinogene supstance psilocibin i psilocin, kao i druge srodne materije. Neke od ovih gljiva korišćene su za religijske ceremonije u Meksiku i Srednjoj Americi.
Prvi znaci trovanja javljaju se ubrzo po konzumiranju gljiva. To su: gađenje, vrtoglavica, slabost, bolovi i grčevi mišića, jeza, uznemirenost i obamrlost usana. Uskoro nastupaju vizuelne i slušne halucinacije, suzenje, znojenje, smanjena koncentracija i pažnja, sporo mišljenje i osećaj nerealnosti. Bolesnik oseća euforiju i usporen protok vremena. Posle 2-3 časa ovi efekti prestaju. U sledećih desetak časova moguća je pojava glavobolje, zamora i povučenosti. Iako obično nije smrtonosno, drogiranje ovim gljivama nosi izvesne opasnosti. Neke od gljiva iz pomenutih rodova mogu sadržati druge otrove, a nije uvek lako izvršiti tačnu identifikaciju.
Naročito je opasno ako ove gljive jedu deca. U nekim državama (SAD) posedovanje gljiva sa halucinogenim supstancama je kažnjivo. Protivotrov nije poznat.

IX TROVANJE GASTROINTESTINALNIM IRITANTIMA
Narodski rečeno to znači da ste pokvarili stomak. Mnoge supstance mogu biti uzrok, a simptomi su od blagog gađenja do jakog stomačnog bola praćenog povraćanjem i prolivom. Javljaju se 15 minuta do 4 sata posle konzumiranja gljiva. Smrtni slučajevi su retki. Oporavak je spontan. Prva pomoć se sastoji u izazivanju povraćanja. Preporučuje se oporavak pod nadzorom lekara.

Dajemo kraći spisak gljiva kojima se možete otrovati (stepen trovanja ide od blagog do smrtonosnog):
- Agaricus placomyces, A. radicatus, A. xanthoderma (sa varijetetom A. meleagris). Razlikujete ih od ostalih sampinjona po mirisu na karbol i jarko žutoj boji na dnu drške.
-Ludara (Boletus satanas).
-Više drugih vrganja (Boletus calopus , B. erythropus , B. luridus ...) su otrovni ako se jedu sirovi.
-Žučara (Tylopilus felleus).
-Obična sumporača (Hypholoma fasciculare).
-Tupavice (rod Hebeloma).
-Olovasta rudoliska (Entoloma lividum = Rhodophyllus sinuatus). Ponekad smrtno opasna. Postoji mogućnost zamene sa đurđevačom.
-Niska rudoliska (Entoloma rhodopolium = Rhodophyllus rhodopolius).
-Leopardovka (Tricholoma pardinum). Ponekad smrtonosna.
-Vretenasta vitezovka (Tricholoma sejunctum).
-Zavodnica (Omphalotus olearius i varijeteti).
-Većina ljutih i gorkih mlečnica (rod Lactarius).
-Bljuvara (Russula emetica).
-Kozja koprenka (Cortinarius traganus).
-Trobojna griva (Ramaria formosa).
-Krompirače (rod Scleroderma ).
To ne znači da se ne možete otrovati i gljivama koje nisu na ovom spisku već samo da je spisak suviše obiman, a za mnoge gljive se ne zna da li su otrovne ili ne.
-Obična uvijača (Paxillus involutus). Smatrana je jestivom, a onda je otkriveno da se nagomilava u organizmu, a ako je ima u dovoljnim količinama sprečava zgrušavanje krvi.

X TROVANJE KOPRINOM
Kada se uz gnojištarku (Coprinus atramentarius) uzima alkohol dolazi do trovanja koje se opisuje kao antabusni sindrom. Trovanje potiče od koprina, supstance koja je derivat glutamina.
Simptomi se javljaju ubrzo po konzumiranju gljive i alkohola. Bolest počinje padom krvnog pritiska, crvenilom lica i prsa. Puls i disanje se ubrzavaju, javlja se muka, vrtoglavica i gađenje. Može se javiti i povraćanje i nesvestica. Jačina simptoma zavisi od količine gljiva i alkohola.
Trovanje obično ne zahteva lekarsku pomoć i prolazi bez posledica.

UPOZORENJE:
Iako su oblici trovanja isti, spiskovi otrovnih vrsta gljiva značajno se razlikuju od podneblja. Ovde su obrađene evropske vrste. Neke od vrsta koje se u Evropi smatraju jestivim mogu biti otrovne u Severnoj Americi. Da li su u pitanju iste vrste ili dvojnici manje je značajno. Važno je biti oprezan u primeni pravila koja važe za određivanje jestivosti. Obavezno koristiti lokalne priručnike!

Dr Aleksandar Krapež

❥Jestivost gljiva

Osnovna podjela gljiva na jestive i otrovne, koju je još u antičko doba napravio Plinije Stariji, i danas važi, s tim što joj treba pridodati i veliki broj onih vrsta čija je jestivost nepoznata. Među otrovnim vrstama postoje i izuzetno opasne, koje mogu ozbiljno da naruše zdravlje, čak i da izazovu smrt. Ova opasnost ne bi smjela da se previdi. Ona mora biti stalna prijetnja i opomena beračima, prodavcima i onima koji jedu gljive. Dakle, ponavljamo: neophodno je upoznati osnovne vizuelne osobine svake vrste kao i razlike između naizgled sličnih vrsta, tzv. dvojnika. Pa zbog čega se gljive toliko cijene? Zašto one privlače ljude?
Gljive, osim hranljivih sastojaka (bjelančevina, vitamina, minerala i ljekovitih sastojaka), posjeduju izvanredna ukusna svojstva. Aromatični, ekstrativni sastojci izuzetno utiču na otvaranje apetita. Veliki ruski pisac Anton Pavlovič Čehov o tome je zabilježio u svojoj prozi:

Zaviriš u šerpu, a iz nje prokulja para - duh gljive... koja nas svaki put natjera na suze radosnice!

A rimski pjesnik Marcijal zapisao je ove stihove:
Srebra, zlata i ruha,
Čak i ljubavnice možeš se odreći,
Ali jela od gljiva ne!

Dakle, pozabavimo se sada hranljivošću svježih gljiva upoređujući ih sa drugim životnim namirnicama. U mnogim priručnicima gljive se preporučuju kao odlična dijetalna hrana.

Hranljivost gljiva i drugih namirnica u procentima na 100 g
slika

Pogledajmo i nekoliko rang-listi jestivosti gljiva.
Normalno, o ukusima ne treba raspravljati (De gustibus non est disputandum) ali evo kako neke gljive iz našeg izbora rangiraju Englezi, Francuzi i naš mikolog Ivan Foht:

Rang-lista jestivosti gljiva
slika

Prema stepenu jestivosti gljive se dijele na četiri grupe: jestive, uslovno jestive, nejestive i otrovne. U prvoj i drugoj se nalaze one koje nas ovde zanimaju i koje su predmet knjige.
Gljive obrađene u ovom priručniku veoma su raširene i, zavisno od vrste, pokrivaju sva godišnja doba. Zato neka ne brinu strastveni gljivari jer ni jednog trenutka neće ostati bez darova prirode.

O jestivosti gljiva lijepo i duhovito je rekao jedan sakupljač:
Šuma ti je kao mesnica: u njoj možeš kupiti bifteke, a možeš i kosti za psa.
Dakle, na vama je da proberete šta želite, ali prvi uslov je da savladate osnovne vrste jestivih gljiva.
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
N.I.C.E.
rank2
Postovi: 39
Pridružen/a: 09.05.2010, 20:44
 pohvaljen: 4 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la N.I.C.E. »

Kakva je gljiva ergot sclerotium i sta sadrzi i zna li se sta tacno sadrzi koren psilocibe?Pitam ovo drugo jer sam cuo da sadrzi feniletilaminske derivate sto je jako neobicno ako znamo da su njeni glavni sastojci psilocibin,psilocin i beocistin indolske struktute.
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Ergot je sklerocij gljive claviceps purpurea, raste na zrnju žitarica koje su nepravilno čuvane u pre vlažnim uvijetima. Ergot je jako otrovan, uzrokuje užasnu smrt, halucinacije, nekrozu i td. Ali iz nje se nekim kemijskim postupkom sintetizira LSD.
Možeš mi pojasniti što je to "korijen psilocibe"? Gljive nemaju korijena, ako misliš na micelij, nikad nisam čuo da sadrži neke sastojke različite od plodišta.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Mudrac
rank3
Postovi: 57
Pridružen/a: 10.04.2010, 19:00
Ima zahvala: 3 puta
 pohvaljen: 4 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Mudrac »

Red sve pohvale od mene...svaka cast...jel imas neku knjigu o glivama za prepoguku(na sr.-hr.)sli sve preko neta?
ja sam trazio i naleteo na nesto kad ono 18000 rsd...to je 180E too much za mene(trenutno) #-o al kontam da je vrh 1200 ilustovanih gljiva(sa ovih prostora)uz sva prateca potrebna objasnjenja
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Ja bih ti savjetovao bilo koju knjigu od Romana Božca, odlično opisano i pojašnjeno, odlične slike, ima različitih knjiga, od onih jeftinijih sa najvažnijim gljivama do enciklopedije sa apsolutno svim gljivama našeg područja i šire.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Red »

Heheh hvala, mada nije moj trud. sve informacije sam nasla na netu i zbilja nije problem naci kvalitetne informacije pa cak na nasem jeziku.

ali naravno, knjiga je knjiga i mogu ti preporuciti par knjiga koje sigurno mozes nabaviti ako ne naruciti sa neta.

Gljive - Džepni gljivarski vodič
Edmund Garnweidner
slika

KRATAK OPIS
U ovom vodiču naći ćete velik izbor gljiva što se prepoznaju prostim okom, fotografije u prirodnim bojama i potanke opise 415 europskih gljiva. Uz tekst o svakoj gljivi ima i znak koji pokazuje koja je jestiva a koja otrovna. U opisima su jestivih gljiva i upozorenja o tome postoji li opasnost da ih zamijenite s vrlo sličnim otrovnim dvojnicama.

•Da biste s više sigurnosti procijenili gljivu, morate svaku
opisanu odrednicu uz fotografiju usporediti s izgledom gljive
što ste je našli. Ako se ne podudara samo jedna oznaka, gljiva
koju ste ubrali ne podudara se s onom čiju ste fotografiju i opis
našli u knjizi.
•Za kuhanje upotrijebite onu vrstu gljive čiji su vam oblici
u kojima se pojavljuje točno poznati.
•Mlade ili nerazvijene gljive ne mogu se sasvim sigurno razlikovati, pa ih zato nipošto nemojte skupljati. Ne berite stare gljive jer se brzo kvare.
•Imajte uvijek na umu da vas i najbolja procjena gljiva iz
knjige može od zamjene zaštititi samo ako ste provjerili sve
oznake za određivanje na slici i u tekstu s gljivom koju ste sami
našli. Postoji li i najmanja sumnja, dajte svoje gljive pregledati
nekom stručnjaku ili na izložbi gljiva.


Ova knjiga je odlicna, evo ima je moja majka draga, i super je sto je malena pa je mozes sa sobom uzet u šumu. takoder je vrlo jasna i detaljna a slike su odlicne. Ovo je MUST HAVE! ovo bi ti preporucila da nabavis jer ti je u njoj sve za prvu ruku ;)

ostale zanimljive

PREPOZNAVANJE GLJIVA - Slikovni A-Ž vodič kroz gljive
slika

GLJIVE-Enciklopedija
slika
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Hehe, sve 3 imam! :))
Ali moram iskreno reći da nijedna nije pretjerano dobra, sadrže krive i nepotpune informacije, mada je istina da je ova prva dobra za uzet u šumu.
Ja sam dao milju kuna za dva dijela enciklopedije od Božca, i moram priznat da stvarno vrijede svake kune, nema boljeg za gljive naših krajeva.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Red »

slazem se sa tobom, niti jedna nije savrsena i dovoljno temeljita. ali evo, za prvu ruku moze pomoci :) a kasnije ako postanes frik za gljivama onda si nakupujes prave i kvalitetne knjige...

slika
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Red je napisao/la:ako postanes frik za gljivama
Hahaha, kao da već nisam! =))
Nemogu čekat jesen pa se već sad svakodnevno smucam po lokalnim šumama, ove godine sam odlučio, tražim apsolutno sve i pokušavam odgonetnut, ne zanima me jel otrovna il jestiva, samo me zanima lov! :))
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Red »

ja to Mudracu odgovaram, za tebe znam da si frik za gljivama :P
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Odgovori