Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog koji je prvo značio "ognjište", kao rumunjski. vatra ili albanski. vatre/votre; oganj), je prirodna pojava koja prati neke kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (gorenje). Vatra je vidljiva kemijska reakcija i to je ujedno brz, samoodrživ oblik oksidacije tijekom kojeg gorivo emitira gorući užareni plin u obliku pomičnog svjetlećeg plamena. Vatra može biti i obojana raznim pirotehničkim kompozicijama.
Povijest
Vatra je bila jedan od ključnih elemenata u evoluciji modernoga čovjeka. Jedna je od adaptivnih prednosti (poput izradbe i uporabe oruđa te govora) koje su ljudima omogućile preživljavanje u različitim životnim uvjetima. Pružala je toplinu, zaštitu od divljih životinja, omogućila promjenu prehrambenih navika (kuhanje hrane), uspješniji lov i dr..
U staroj Kini, Heladi i Peruu upotrebljavala su se zrcala s pomoću kojih se, refleksijom i koncentriranjem Sunčevih zraka, palila vatra. O iznimnoj važnosti vatre u kulturnom razvoju čovjeka svjedoče mnogobrojne legende i mitovi o pronalasku vatre što dolaze u gotovo svim kulturama svijeta. Prema legendama različitih australskih plemena, do vatre se dolazi odlaskom u podzemlje, ili ona nastaje u borbi sa zmijama (štap kojim se ubijaju zmije puca i iz njega izbija vatra). Na sličan način nastaje vatra i u perzijskom mitu (prema spjevu Šahnami):junak gađa zmiju, ali ju promaši, kamenom udara o stijenu i nastaje prva vatra. Isto tako (udarcem od kamen) i u nordijskoj mitologiji; u helenskoj, Prometej buktinjom prenosi vatru sa Sunčevih kola na zemlju. Vrlo je čest motiv otmica ili krađa vatre od bogova (kako kod starih Grka tako i kod naroda Afrike, Azije, Južne Amerike i Australije).
Štovanje vatre održalo se u hinduizmu i zoroastrizmu sve do danas. Simbol vatre zauzima jedno od najistaknutijih mjesta u ljudskoj simbolici, povezan s najvažnijim trenutcima egzistencije (rođenjem, ljubavlju i smrću). Ponovno rađanje iz pepela, žarka ljubav i plamen ljubavi, v. propasti i slične figure govore o privlačnosti i užasu koje taj fenomen sadrži. Koliko je god teško bilo doći do vatre, još ju je teže bilo održavati. Stoga je održavanje vatre bila jedna od najvažnijih dužnosti staroga svijeta, tradicijskih društava i religioznih ustanova. Vječite vatre koje gore u hramovima danonoćno održavali su Egipćani, Grci, Rimljani, Perzijanci i Peruanci, katolici i pravoslavci. Ako bi se ugasila vatra koju su čuvale svećenice (vestalke) u rimskom hramu Veste, morala je prestati svaka javna djelatnost. U Heladi je pritanej (mjesto gdje se izvorno čuvala vječna vatra) bio središte društvenog života. Prisega ognjištem smatrala se najjačom, a i molitva povezana s njom. Ognjište je sjedište lara i penata, ugašena vatra na njem smatrala se uvijek jednim od najgorih znakova. Prema vjerovanju antičkog svijeta i mnogih tradicijskih kultura, i duša je sastavljena od vatre. Aristotel smatra da je Zeus ime za nebesku vatru.
Vatra je bit same prirode i svega što postoji (Heraklit). Brahma, Oziris, meks. Quetzalcoatl, skand. Tor, galski Taranis i slavenski Perun, veliki su bogovi vatre.
Stari su narodi vjerovali da će svijet skončati u velikom požaru, što proriču i Biblija i skandinavske sage.
Ivanjski krijesovi stari je običaj paljenja velike vatre uoči svetkovine rođenja svetog Ivana Krstitelja, 23. lipnja navečer. Ivanjski kresovi obično se povezuju s ljetnim solsticijem, ali kako se astronomski suncostaj pomicao kroz stoljeća, ostao je običaj paljenja velikih vatri upravo prije rođendana svetog Ivana Krstitelja. Ivanjski krijesovi nisu poznati samo u Hrvatskoj već diljem Europe i svijeta.
Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta. U poganskoj Europi slavlja su se održavala uvečer jer se večer smatralo pravim početkom dana, a često su se uz paljenje krijesova i prinosile žrtve vezane uz žetvu.
U narodnom vjerovanju širom Europe vladalo je uvjerenje da biljke koje bi bile prikupljene o ivanjskoj noći imaju čudesna ili ljekovita svojstva. Paljeni su krijesovi, a vjerovalo se da oni štite od zlih duhova za koje se mislilo da slobodno lutaju uokolo dok se sunce opet vraćalo na jug. U kasnijem se razdoblju držalo i da se vještice te noći okupljaju kako bi se sastale sa zlim silama. Tako su krijesovi štitili ljude, stoku i urod od svih nedaća. U slavenskim narodima ivanjski su običaji vezani uz vodu, plodnost i obredno čišćenje. Obično su djevojke bacale cvjetne vijence u vodu i prema načinu kako plutaju proricale budućnost, a mladi su parovi preskakivali krijesove.
Mladi i djeca obično skupljaju grane i drva te prave velike hrpe koje navačer zapale, a kada se vatra malo smiri, preskakuju preko ognja. Obično se vatra pali na brdu kako bi se vidjela iz što veće udaljenosti.
Izrada i paljenje krijesa
Tehnika izrade krijesa nije komplicirana ali zahtjeva pripremu, kako bi se krijes zapalio doslovno jednom šibicom i nastavio goriti u svom punom mahu. Potrebno je prikupiti razno drvo i pažljivo sagraditi krijes. Ako želite da krijes traje cijelu noć onda ćete morati malo više vreman provesti u skupljanju drveta i grana kojima ćete "hraniti" vatru tokom noći. Potrudite se i napravite hrpu nedaleko vašeg krijesa kako bi vam bio nadohvat ruke.
1. Prvo moramo naći pogodno mjesto gdje ćemo zapaliti vatru. Najbolje bi bilo označiti kružno mjesto i ograditi ga kamenjem. Možete čak iskopati i malu rupu ako planirate uvijek na istom mjestu paliti vatru. Poredajte debla kao na slici.
2. Sakupite dovoljno suhih grančica za potpalu.
3. Stavite grančice na kup, primjećujete kako imate sitne i veće grančice, kad zapalite najsitnije će krenuti goriti i zahvatiti ove veće.
4. Postavite ih tako da se naslanjaju na jedno deblo.
5. Postavite suhe sitne grančice sa obije strane vaše hrpice. Obavezno ostavite sa jedne strane mjesta kako bi lako stigli do centra kad treba zapaliti vatru, kao što je na slici.
6. Postavite još dva debla preko prve baze kao što je na slici. Popunite sa srednje debelim granama.
7. postavite još grana u drugom smjeru.
8. preko stavite nekoliko kratkih panjeva, oni će biti srce vatre i pomoći da vatra bude bogata i jaka.
9. sada postavite grane naokolo baze
10. Postavite nekoliko povećih klada oko baze, naslanjajući se jedna na drugu. Primjećujete slobodnu rupu na dnu baze, ovdje ćete lako pristupiti i zapaliti vatru, u samom centru.
11. postavite još debljih grana oko baze, 12- 14 kom. Pazite da ostavite prostora pri dnu kao ne bi zatvorili rupu gdje ćete potpaliti vatru.
12. zapalite vatru u centru i stavite neku veću granu da zatvorite rupu.
13. pričekajte nekoliko minuta i...
Imajte uvijek kraj sebe kantu vode, u slučaju da nešto krene po zlu. Obavezno nakon vatre provjerite jel se sve ugasilo kako ne bi izazvali nekakv požar.
Obojena vatra
Ako želite da vaša vatra bude zbilja posebna možete obojati plamen. Izaberite boju koju želite i potražite kemikalije koje vam trebaju. Tvari za bojenje plamena: žuta boja postiže se dodatkom natrijevih soli, crvena stroncijevih soli, plava bakrovih soli, a zelena dodatkom barijevih soli).
crveni plamen- stroncijev klorid
tamno crveni plamen- litij klorid
narančasti plamen- kalcijev klorid (prah za izbjeljivanje)
bijeli plamen- magnezij sulfat
plavi plamen- bakrov klorid
zeleni plamen- bakar sulfat (plavi vitriol, modra galica)
žuti plamen- natrijev klorid
žućkasto-zeleni plamen- natrijev borat (boraks)
Purpurni plamen- kalijev klorid
Ljubičasti plamen- kalij sulfat (chromealum) pomiješano 3:1 s kalijevim nitratom (salitra)
Nosite gumene rukavice tokom procedure. Dodajte kemikaliju u kantu sa vodom, svaka kanta jedna boja. Dodajite sve dok voda upija, oko 200 gr na 3 litre vode.
Stavite grane, šišarke ili papir (koji ste stisnuli da izgleda kao grana) u kantu i nek se namače preko noći. Možete ubaciti i piljevinu.
Izvadite vaše grane/šišarke/piljevinu/papir iz tekućine, negdje na suhi papir/novine, nek se dobro dobro osuši. Sačuvajte novine na kojima se sušilo drvo, zarolajte kako bi formirali "granu" i iskoristite, zna proizvest lude boje i kombinacije.
Bacite malo malo koju granu ili šišku kako bi obojali plamen i uživajte u varijacijama. Piljevinu možete malo malo baciti na vatru poput čarobnjaka i stvarati lude efekte! Zabavite se!
Ne morate čekati solsticij da bi zapalili krijes. Pozovite prijatelje, organizirajte se oko skupljanja drva za potpalu, sagradite krijes i pričekajte noć kako bi ga zapalili. Okupite se oko krijesa i uživajte! Možete plesati i pjevati, jesti i piti, mađijati!
