Solitarne pčele

Briga o Vašem zelenom kutku
Odgovori
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Solitarne pčele

Post Postao/la mr. gljiva »

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/pub ... e_web.pdf‎

Kao što sam naslov govori, malo ću opisati jednu od meni jako zanimljivih bićenca naše majčice prirode. Radi se o pčelama samotarkama ili stručno pčelama roda Osmia koje su same po sebi jedan jako uski krug kad pričamo o vrlo važnim oprašivačima jer nama najpoznatije pčele medarice čine maleni dio jednog kompleksnog sustava bez kojeg stvarno nebi bilo života kakvog ga poznajemo. Ima jako jako puno vrsta i rodova oprašivača koji ne žive u zajednicama i osobno ih neznam ni 0.1%,ali napisati ću pokoju o dvije vrste kojima već treću godinu marljivo bušim rupe u komadima drveta kako bi ih razmnožio u što većem broju i na taj način poboljšao njihove uvjete za opstanak,ali i promatrao rezultate njihovog marljivog rada bez kojega zasigurno nebi imao toliko plodova (u konkretnom slučaju marelice) niti bih mogao uživati u njihovom društvu.
Radi se o vrstama Osmia rufa i Osmia cornuta te još jedna vrsta nešto manjih hymenoptera sličnijih domaćim pčelama koje još nisam identificirao.
Sigurno ću nešto zaboraviti napisati te ću u nekoliko navrata morati nadopunjavati i ispravljati tekst kako se sjetim svojih osobnih opažanja :)

U konkretnom slučaju rufe i cornute izlaze ranije, početkom ožujka dok se treća vrsta javlja otprilike 2 tjedna nakon prvih izljetanja ovih dviju vrsta.
"Prirodno" stanište im je zapravo u šupljinama barske trstike kojima su se prije pokrivali krovovi kuća čemu su se one i prilagodile, makar im paše bilo kakva šupljina određenog promjera i dubine, u mojem slučaju blokovi drveta graba i bukve. Može se koristiti i crnogorica,ali ona se kod bušenja dosta često "lomi" i tuneli ne budu glatki već imaju manje ili jače "špranje" koje u početku mogu biti odbojni,ali će kukci i takve tunele u nedostatku staništa/pritisku veće populacije isto tako rado prihvatiti kao svoj dom. Za početak nekoliko sličica čisto da vidite o čemu se radi,a kad u potpunosti završe svoj ciklus bacit ću još jedan post sa rezultatima njihovog rada.
Neke stvari pišu u linku gore,ali neke su stvari izostavili pa ću probati nadopuniti kako najbolje znam jer je stvarno teško staviti smisleno na papir...ovo radim samo zato da ne zaboravim i da se natjeram konačno staviti jednu temu koja bi se mogla dopasti i drugim čitateljima ovog foruma koji će na taj način pomoći ovim zaista simpatičnim stanarima koje možda do sada i niste primjećivali baš zbog postepenog gubitka pogodnih mjesta potrebnih za njihovo razmnožavanje ;)

Mužjak u procesu udvaranja ženki, jasno se vidi mužjak koji je manji i ima bijele dlačice čeonog štita, duža ticala i konstantno obljeće oko rupa u proljeće jer mužjaci kao takvi uvijek izlaze prvi iz "istog" tunela i čekaju ženke koje po izlasku odmah uhvate drugim parom nogu (zarobe im krila) i nedaju da polete sve dok se ne završi kopulacija. Ženke su po izlasku poprilično trome pa ih se zato može uzeti u ruku i jako dobro promatrati. Vole toplinu i zapravo se vrlo rado popnu na prst i tu čilaju. Ponekad ih je čak i problem skinuti koliko se vole izležavati na 36 celzija,ali se zato malo jače puhne po njima u blizini nekakve površine i samo se prevale
slika

Nisu agresivne i ne ubadaju, pogotovo neposredno nakon izlaska iz zimskog sna odnosno kukuljice, ali ove godine sam čak pretrpio prvi ubod i to od jedinke koja je zapravo bila na umoru,a ja u želji da malo više naučim nisam držao dlan dovoljno otvorenim pa sam je mrvicu nagnječio i dobio svoju lekciju. Žalac NE ostaje u koži, jako je tanak,a sam osjećaj nakon uboda je kao da vas netko lagano bode sa tankom iglicom. "Bol" brzo prolazi,a mjesto uboda je lagano crvenkasto dan-dva nakon...znači ništa strašno.

Stanište:
Odgovaraju im tuneli ili šupljine u raznolikom materijalu i kao što sam rekao nisu preizbirljive što se tiče samog mjesta koloniziranja. Koristim drvo graba ili bukve, oblik je nebitan, samo je bitno da tunel ne bude ispod 6-7cm duljine (za rufu i cornutu) makar će i u takvo gnijezdo u nedostatku boljega isto položiti svoja jaja. Promjer kao što je navedeno u linku od 8-10mm, tako sam ih i bušio i jedinu razliku koju sam primjetio je ta da se u 10mm mogu bez problema okrenuti dok kod 8mm prvo uđu "glavom naprijed" da bi dodatno sabili pelud,a zatim idu na rikverc van, okrenu se i ponovno na rikverc ulaze unutra kako bi skinuli prikupljeni pelud. Bilo bi poželjno blokove pripremiti prije njihovog izlaska jer izgleda kuže što je bušeno svježe (bez obzira jeli drvo suho otprije) ili je izbušeni blok odstajao neko vrijeme. Promjer borera/svrdla sam pretežno koristio 10mm samo zato jer mi je ovaj od 8 puknuo, jako se zagrije, a kako duboko ulazi u drvo velike su šanse da će doći do pucanja. Raspored rupa je apsolutno nebitan jer svaka pčela zna koje je njeno mjesto i ako uđe u krivu rupu brzo iz nje izlazi ili biva protjerana od druge pčele koja je već prisvojila dotični tunel. Pregledao sam dosta slika drvenih blokova i svi su nekako to radili na "rijetko" što je zapravo bezveze jer uvijek treba iskoristiti maksimum prostora koji je na raspolaganju. Kod graba i bukve (tvrđeg drveta) razmak može biti svega pola centimetra, te kod bušenja treba paziti da je borer ravno kako nebi "poderao" susjedni tunel jer onda oba postaju beskorisna. To je naročito problem kod mekšeg drveta poput smreke gdje mi se to dogodilo nekoliko puta pošto nisam pazio.
Drugo stanište koje zapravo najradije prisvajaju jest barska trstika. Do ove godine je nisam imao prilike koristiti,ali prošle smo ak se dobro sjećam u bauhausu kupili onu pletenu ogradu trstike (ili trske) većeg promjera za zaštitu balkona od sunca tokom ljetnih mjeseci pa sam odatle izvukao nekoliko komada (mislim da su metar duljine) i izrezao cjevčice. Pri rukovanju treba jako dobro paziti pošto je trska kao takva poprilično krta i lako se lomi, voćarskim škarama niti ne treba pokušavati rezati jer je potpuno unište. Najbolje je ako imate pilu sa "šajbom" za rezanje željeza koja ima sitne zupce. Uzme se znači taj metar trske i ono najvažnije krene se polako od koljenaca (nodija) koji su najtvrđi, a i u njima se nalazi mogu reći prirodni finiš, tj. u njima je stabljika prirodno zatvorena. Najčešće se od jednog internodija naprave 2 cjevčice kojih svaka ima zatvoreni kraj...nadam se da me kužite :) Ne režete pilom prema dolje već okrenete zupce i trsku pilite po zupcima, lagano potegnete 2-3x, malo zakrenete i tako rotirate dok nije skoro pa prerezana jer svaki jači pritisak rezultira trganjem- pogotovo kad hoćete prepoloviti sami internodij gdje će biti ulaz u cjevčicu. Proces je malo zamoran,ali se isplati jer vrlo brzo se da nasjeći 20-30 cjevčica.
Trstku/trstiku (Phragmites australis communis) se nemorate ni tuditi pronaći da je kod nas (Hrvatska) netko prodaje,a da nije pletena, jedino ako imate sreće pa živite u blizini staništa da je možete slobodno nasjeći. Tražio sam po netu i jedino gdje sam je našao je u Srbiji neko mjesto da je jako poznato po žetvi trstike:)
Po meni se isplati dati u nekom od centara, mislim 80-100kn, dobijete 5x1 metar što je stvarno i više nego dovoljno za pojedinačni vrt. Jedino ovisi iz godine u godinu koji su promjer naručili,ali ako imate recimo 60% promjera između 7-10mm,a ostatak da je manji, narežite sve jer u manje će doći i druge solitarne pčele koje se javljaju u kasnijim mjesecima. Iznenadit ćete se kad primjetite kako su takva gnijezda popularna za insekte.
Također sam negdje pročitao da gnijezda od trske preko zime treba spremiti na neko zaštićeno mjesto ili ako ste napravili nekakvu drvenu kontrukciju, jako je poželjno zaštiti je žičanom mrežom kao preventiva protiv sjenica i djetlića koji bi ih taj čas raskupusali i uništili.

Nego, hajdemo malo na slikice...

datum je negdje 6.3.,a ove fleke po pločicama su ženke sa mužjacima
slika

slika

slika

Mužjaci uporno obljeću oko rupa gdje bi trebale izaći ženke strpljivo čekajući svoju priliku. Mogu se vidjeti gnijezda iz kojih su rufe i cornute izašle,ali i drugi blatni čepovi koji nisu tako "zaglađeni" već je blato više nabacano u komadićima...to je ta druga vrsta koja izlazi nešto kasnije
slika

again..to be continued :ymhug:
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Solitarne pčele

Post Postao/la mr. gljiva »

Paraziti ili štetnici solitanih pčela

Evo dragi moji, već neko vrijeme kasnim sa bilo kakvim apdejtom na temu i kako su se stvari razvijale. Ima dosta toga za napisati, ali ja ću probati opisati svoja zapažanja od kada sam temu započeo 2014., ovu prošlu 2015 godinu i kakva su trenutna razmišljanja, odnosno u kojem smjeru dalje planiram djelovati :)

Baš sam danas bio na sastanku s jednom od vodećih osoba iz savjetodavne službe na temu solitarnih pčela kako bi raspravili zašto i na koji način je najbolje pristupiti problematici očuvanja jednog od važnih segmenata bioraznolikosti. Kroz samu priču se zapravo vidjelo da uz cijelu ovu brzošireću urbanizaciju i smanjivanje areala rasprostranjenosti i smanjenja pogodnih staništa za divlje kukce uz ljudsku pomoć stvarno bi se kroz jedan niz godina moglo dogoditi da dođe i do njihovog potpunog nestanka s našim prostora. Pogotovo u cijeloj toj priči značajnu ulogu osim čovjeka čine i razne štetočinje (izraz koji se koristi za kukce, bakterije, viruse i razne mikroorganizme koji općenito negativno djeluju na nešto pozitivno i korisno).

Šetočinja ima jako jako puno, od kojih se neke javljaju u većem broju i puno su učestaliji/češći problem od na primjer nekih drugih koje iako latentne u pojedinim godinama mogu izazvati svojevrsnu eksploziju i napraviti apsolutnu katastrofu i kažin (kak bi rekli Istrijani). Naravno da na takve neke iznenadne pojave najčešće utječu klimatske promjene i širenje do sada potpuno nepoznatih bolesti ili štetnika u naše krajeve.

Napisano neka služi kao svojevrsni uvod u tematiku koju ću probati što bolje opisati i prikazati nekim slikicama koje sam uslikao, a od kojih neke jesu, a druge pak i nisu najbolje kvalitete.

Chetodactylus osmiae- grinje

Sam latinski naziv nemojte uzimati zdravo za gotovo jer je jako teško odrediti o kojim se vrstama točno radi čak i ako naiđete na njih u svojim zajednicama solitarnih pčela. Radi se o vrsti, tj. vrstama grinja koje mužjak nakon što izleti prije ženki jednostavno pokupi sa ranocvjetajućih biljaka (tratinčica, visibaba ili šafran) jer se i mužjaci moraju hraniti nektarom da bi mogli čekati izlazak ženki i kopulaciju s istima pa te grinje koje je pokupio može prenjeti i na ženke. Druga mogućnost je da ih i same ženke "pokupe" sa cvjetova koje posjećuju. Svojim nožicama se zakvače za pčelu i budu unešeni u samo gnijezdo gdje nakon što se ćelija pregradi blatom kreće njihova ishrana i razmnožavanje do te mjere da se toliko namnože i jednostavno tanki zid blata između ćelija lako puca i one se samo šire dalje pritom uništavajući cijelo leglo. Ponekad ostaju ograničeni na samo jednu ćeliju gdje čekaju proljeće i izlazak mužjaka ili ženki na koje se onda u puno većem broju nakvače i na isti način prenose s jedinke na jedinku pri kopulaciji ili u samo gnijezdo.
Treba napomenuti da zapravo ne ubijaju direktno jaja ili ličinke pčela već se isključivo hrane unešenim peludom tako da ličinke ostaju bez hrane i ugibaju.
Veliki su problem i kroz nekoliko godina mogu uništiti koloniju, napose ako se ne mijenjaju trstike ili drveni blokovi koji su u upotrebi nekoliko godina.

Na slikici se vidi kako su je jadnu skroz prekrili i nije joj bilo spasa osim direktno u wc školjku :(

slika

I recimo jedno cijelo leglo uništeno od grinja u sredini koje djeluju "praškasto" i sipaju se kao pijesak kada se istresu na neku površinu i na kraju (lijevo je stradala pčela), zbog toga što nije mogla van ili je bila neka bolest u pitanju nisam siguran.

slika


Cacoxenus indagator- u nedostatku boljeg izraza, parazitska muha/mušica

Isto jedan značajni parazit koji se također hrani isključivo peludom vrebajući ispred ulaska u gnijezdo da ga pčela napusti kako bi mogla položiti svoja jaja na pelud i također izgladniti jaje/ličinku pčele. Nije ju teško prepoznati,a ako se kolonije obilaze 3-4x dvnevno uvijek ih se može fizički ubiti i po desetak jediniki i na taj način osigurati da baš neće napraviti preveliku štetu. Njihove ličinke se najlakše prepoznaju po tome što su svijetlo žute boje sa specifičnim fekalijama u obliku mahovine/trave smeđkaste boje. Ostaju u stadiju ličinke skroz do drugog mjeseca kada prelaze u stadij kukuljice i zatim izlaze iz ćelija na jedan stvarno genijalan način. Na glavi imaju mala proširenja u koja mogu pumpati krv/limfu i na taj način poput bušilice lagano razbijati blatnene čepove koje su napravile pčele. Kill on sight bi rekli englezi :D
Na slikici je jedna ćelija zaražena sa 3-4 jajašaca, a može ih biti i do 10 pa će tada također u potrazi za dodatnom hranom prijeći u susjedni prostor
slika
slika


*Moram ubaciti još jednu Hymenoptera osicu kad joj nađem ime, isto može napraviti sranje :P*

Sljedeći su gagrice ili slaninari (mali sitni kornjaši) – Dermestes lardarius i Trogoderma labrum i dr. koje osobno nisam primijetio, ali znaju se i oni u pojedinim godinama kada im to klimatski čimbenici dozvoljavaju pojaviti u nešto većem broju.
Glavno pravilo bi bilo, što god vidite na snopu trstike, bloku drveta ili tome mjestu gdje se pčele gnijezde, možete slobodno ubiti. One same će se uz ljudsku pomoć razmnožavati geometrijskom progresijom i jako brzo napredovati, ali velika populacija priziva i druge štetnike koji se okoriste njima kako bi i sami preživjeli.

Od bolesti bilo bi dobro napomenuti vapnenasto leglo, a koja je veći problem kod medonosnih pčela, ali isto može uzrokovati veliku smrtnost ličinki solitarnih pčela. Također tu su kao i posvuda proširene razne plijesni, ali nema još nekih većih istraživanja kako se javljaju i suzbijaju, a također mogu predstavljati velike probleme pogotovo u vlažnim godinama.

Sljedeće ću vrlo uskoro pisati način na koji bez blokova drveta ili trstike možete i sami uzgojiti svoje pčelice, paziti i maziti ih :)
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Solitarne pčele

Post Postao/la mr. gljiva »

Malo osvježiti temu i popratiti je sa nekoliko slika :)
Uglavnom, ova godina je bila stvarno dobra što se tiče prirasta "matičnog legla". Grinje se skoro pa ni nisu pojavile, od svih pregledanih cjevčica možda je bilo zaraženo šest ćelija. Muhe isto nisu napravile veći problem, sveukupno gledano možebitni gubitak populacije 3-4%.

Kad se zbroji i oduzme vlastitih kokona zaokruženo 1750, i još sa dvije lokacije 36 i 75 komada što je stvarno solidan rezultat za relativno kratak vremenski period (4-5 godina). Pogotovo ako se uzme u obzir da je bilo svega 10 začepljenih rupa ( cca 50 pčela) prve godine kada su se nastanile. Ovih 100+ kokona ću pridodati svojem leglu kako bi se unio svježi genetski materijal, a imam u planu razmjenu sa još jednim entuzijastom za 200 kokona. Nadam se ne probiti granicu od 15-20% novih pčela nego samo da se to malo izmješa kako ne bi došlo do razvoja kakvih degenerativnih ili drugih bolesti, pada imuniteta i slično :)

Neočišćeni kokoni, puni su izmeta, blata i ostataka nepojedenog peluda (njih 400), prije i poslije

slika


slika

Kako izgleda 1100 kokona, meni još uvijek premalo :P

slika

Sve su čišćene ručno, igla šivače mašine i lagano skidanje svog navedenog materijala. Tek sam se kod onih od prijatelja odvažio primijeniti tehniku čišćenja vodm iz razloga što mi se nije više dalo zezati, a i bile u zadnje na redu za čišćenje. Uglavnom, 30ak ih se stavi u pola litre-litru vode u nekoj posudici i lagano ih se "maltretira" prstima da se sve otopi i padne na dno, one kad se izvade samo se isperu pod još malo vode i stave na papirnati ručnik da se osuše. U vodi se drže 5-10min, njih sam namakao kojih 12, a na videu kojeg sam pogledao navodno se mogu ostaviti i do pola sata jer su zapravo dobro zatvoreni i u tom kratkom periodu nepropusni. Stavio sam i malo citrofita umjesto izbjeljivača kojeg koriste ameri (valjda varikine) da malo ubijem spore i bakterije.

Sad na red ponovno dolazi pravljenje cjevčica do proljeća, svaki dan 20-30 komada i sve će biti spremno! :D
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
Nied
rank1
Postovi: 9
Pridružen/a: 12.12.2017, 14:23
Ima zahvala: 15 puta
 pohvaljen: 4 puta

Re: Solitarne pčele

Post Postao/la Nied »

@mr. gljiva puno hvala na savjetima i slikama solitarnih pčela. I sam sam počeo prije par godina malo više proučavati i "uzgajati" solitarne pčele i fasciniran sam njima. Ove godine ih još nisam čistio iz trske, ali planiram i to obaviti do nove godine. Neke sam stvari naučio na internetu, neke iz iskustva, a imam i puno pitanja o kojima bih htio raspraviti s ostalima koji imaju iskustva. Primjerice, čitao sam da bi ih preko zime i u proljeće prije puštanja u voćnjaku trebalo držati u hladnjaku na 0-5°C, a malo sam skeptičan u vezi toga, bojim se da mi ne pokrepaju. Za nastambe isto koristim cjevčice trske, probao sam i bušenje rupa u drvetu ali nisu ih nastanjivale ni približno kao trsku. Ako kome fali trske može je naći kod mene, u okolici gdje stanujem ima puno bara i jezera pa se da naći i kvalitetne trske.

Također, zainteresiran sam za razmjenu kokona pošto sam krenuo od jedne manje populacije, a mislim da bi bilo dobro malo izmiješati gene.
Odgovori