PRIJE POČETKA
Spiralni oblici vrlo su dekorativni u vrtu, a neki vjeruju i da imaju magična svojstva. U prirodi je puno toga spiralno. Osim svima poznate puževe kućice, spiralni oblik slijedi i raspored listova na stabljici kod nekih biljaka, raspored ljuski na češerima, galaksije u svemiru, tok vode ili zraka kad se stvori vrtlog. Pokušajte ih uočiti!
Biljna spirala je u stvari jedna sasvim posebna vrtna gredica na kojoj se najčešće sadi trajno začinsko i ljekovito bilje ali mogu se umetnuti i neke vrste povrća i cvijeća. Jeli zbog spiralnog oblika magična, otkrijte sami.
Uzdignutost od tla i oblik puževe kućice svakako su zanimljivi jer na malom prostoru omogućuju stvaranje različitih staništa biljnim vrstama. Sigurno ste primijetili da u prirodi ne rastu sve biljke posvuda. Neke vrste poput metvice uvijek ćete naći tamo gdje je tlo vlažno, a druge poput mediteranskih začinskih biljaka kao što je ljekovita kadulja ili biljaka koje uspijevaju na kamenjarima vrhova planina, ipak više vole suhe i sunčane položaje. Sadnja na spiralu omogućit će tako svakoj biljci da dobije baš onakvo mjesto kakvo joj najbolje odgovara.
Najbolje vrijeme provedbe: proljeće i jesen
POPIS POTREBNOG MATERIJALA I OPREME - PRIBORA
materijali:
* materijal za potporni zidić - stara cigla, kamen, oguljene drvene oblice, stari crijep...
* vrtna zemlja
* pijesak
* kompost ili zreli stajski gnoj
* stari lavor ili komad folije za jezerce
* komad kartona (može i bez toga)
* biljke (sjeme ili sadnice)
alati:
* tačke, lopata, štihača, grabljice, mala lopatica za sadnju, metar, špaga, gumeni čekić (za drvene oblice i ciglu)
POSTUPAK
1. Odredite prostor za spiralu, najbolje negdje blizu kuće da vam začini uvijek budu pri ruci. Štihačom zacrtajte od prilike kružni oblik promjera oko 3 m. Ako vam je stalo do preciznosti, možete pomoću kolčića i špage zacrtati vrlo pravilni krug. Na sjevernom dijelu kruga iskopajte rupu za jezerce veličine lavora koji ste pripremili. Preostali dio kruga prekrijte kartonom i zalijte. Karton služi da u spiralu manje prodiru korovi, a ako ga nema, nije obavezan.
2. Počnite graditi potporni zidić od sjeverne strane jezerca u krug čiji će se radius postupno smanjivati pa će završiti s njegove južne strane i ono će ostati unutar gredice. Postupno povećavajte i visinu zida. Ako gradite kamenom ili starom ciglom kao vezivni materijal možete koristiti najobičnije blato (ilovača + voda). Tako ćete dobiti suhozid u koji također možete posaditi neke manje zahtjevne biljke kamenih terena poput žednjaka i čuvarkuće na južnom i zlatne paprati na vlažnom, sjevernom dijelu. Radi stabilnosti, dobro je da zidić ima mali nagib prema unutra, nikako prema van.
Gradnja drvenim oblicama započinje iskapanjem 30-ak cm dubokog jarka na čije dno je dobro staviti sloj šljunka ili pijeska. U taj jarak će biti ukopane oblice kako bi zidić bio stabilniji. Oblice se slažu jedna do druge tako da je svaka za centimetar viša od prethodne (pazite da razlika ne bude veća od centimetra da spirala ne ispadne previsoka!), nabiju gumenim čekićem i zatrpaju zemljom koja se čvrsto ugazi. Drvo možete zaštititi lakom za drvo (postoje ekološki prihvatljiviji lakovi na bazi vode koji nisu štetni za vodene organizme, nemaju otrovne pare i ne svrstavaju se u opasni otpad), pčelinjim voskom, a blaga zaštita je i laneno ulje ili ako se dio koji ide u zemlju blago nagori u vatri.
3. Kada je prvi dio zidića gotov napunite spiralu zemljom. Počnite od najnižeg dijela uz jezerce i tamo stavite najplodniju zemlju s dosta gline koja će zadržavati vodu i hranjiva. U sredinu možete staviti i zemlju slabije kvalitete, a na vrhu umiješajte malo pijeska.
4. Dovršite potporni zidić nastavljajući spiralu. On više ne mora dopirati do razine postojećeg tla nego se gradi umetanjem odabranog materijala (kamena, cigle, drvenih oblica...) na nasutu zemlju. Na kraju dodajte još zemlje, sve do rubova zidića kako bi formirali spiralnu gredicu.
5. Jezerce na dnu spirale možete jednostavno izraditi ukopavanjem starog lavora ili pomoću folije (vidjeti radni list "Kako izraditi vrtno jezerce"). Njegova uloga je stvaranje močvarnog staništa gdje će se zadržavati voda, a ujedno i povećavati vlagu u zraku isparavanjem. Na dno je dobro staviti malo šljunka kako bi se sakrila plastična izolacija, a na rubove se može složiti plosnato kamenje. Jezerce se može i potpuno ispuniti šljunkom i zemljom, a tada će predstavljati stanište vlažnih livada.
Sadnja bilja:
Konačno možete i nešto posaditi! Na vrhu spirale najviše je sunca, a tlo ima više pijeska pa se voda odande brže ocijedi na niže dijelove. Tamo će najbolje uspijevati biljke Mediterana - kadulja, primorski vrisak, ružmarin, lavanda, timijan, čubar i smilje.
Spirala se dalje odmotava prema jugu. Dobro ocjediti i osunčan položaj na srednjem dijelu spirale pogoduje rastu vlasca, nevena, korijandara, miloduha, čili papričica, dragoljuba, kamilice, peršina i celera. Što se više odmičemo prema dnu tlo je sve vlažnije i plodnije, a zidić pravi blagu polusjenu. U takvim će uvjetima dobro uspijevati bosiljak, mažuran, ljupčac, hren, češnjak, kopar i komorač. Pri tom treba paziti da kopar i komorač mogu narasti vrlo visoko pa ih treba obrati ili podrezati prije nego počnu tjerati cvatne stabljike. Isto je i s pelinom koji je najbolje posaditi na dno spirale, na mjesta gdje je tlo vrlo plodno i gotovo stalno vlažno. Takvo stanište odgovara i raznim vrstama metvica, boraču i kaloperu.
Većina biljaka koja se najčešće sadi na spiralu su trajnice i možete ih razmnožavati tako da u jesen podijelite njihov busen ili da uzmete reznice i ostavite ih u vlažnoj zemlji dok se ne zakorjene. Sadnice naravno, možete i kupiti. Velik dio vrsta možete razmnožiti sijanjem sjemena.
Malčiranje:
Nakon sadnje između biljaka ostaje gola površina zemlje odakle lako isparava voda. U prirodi zemlja nikada nije gola. Ako promotrite šumsko ili livadno tlo, primijetit ćete da je ono uvijek pokriveno slojem lišća, grančica, suhe trave i drugog organskog materijala. Taj pokrov održava vlažnost površine tla, omogućuje život brojnim mikroorganizmima i svojim raspadanjem obogaćuje tlo hranjivima. Kako bi i staništa na našoj spirali koristila prednosti prirodnog pokrova, prostor između biljaka treba pokriti slamom, lišćem, pokošenom travom (samo ako u njoj nema sjemenki trava) ili papirom (ako je moguće bezbojnim ili s crno-bijelim tiskom), namočenim komadićima kartona, sjeckanom korom i sl.
Održavanje:
Povremeno je potrebno plijeviti korov. Kad ga iščupate ne morate ga baciti nego ga jednostavno ostavite oko biljaka. On će se tamo osušiti i poslužiti kao malč, a s vremenom i raspasti i pognojiti tlo. Zalijevanje je potrebno posebno u ljetnim, sušnim mjesecima, a jednom godišnje dobro je pognojiti gredicu kompostom ili zrelim stajskim gnojem tako da više gnojite donje dijelove.
MOŽE I JEDNOSTAVNIJE
Ako nemate vrt i ne možete napraviti spiralu to nije nikakav izgovor da ne pokušate uzgajati začinsko bilje. Mnoge vrste kao što su vlasac, bosiljak, metvica, timijan, kadulja... lako se mogu uzgajati i u loncu na prozoru. U lonac gdje ćete ih posaditi nemojte staviti samo kompost (tj. ono što se u trgovinama kupi pod imenom "zemlja za cvijeće") nego biljkama pokušajte osigurati zemlju kakvu vole. Skupite zemlju iz krtičnjaka ili još bolje donesite malo ilovače iz bakinog vrta, dodajte malo pijeska i kompost. Omjeri ovise o vrsti. Biljke s vrha spirale traže više pijeska i manje komposta dok one bliže dnu traže više komposta, a pijesak im gotovo i ne treba. Biljke u loncu treba redovito zalijevati. One s dna spirale zalijevaju se češće od onih s vrha.
ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE
Začini u jelu ne služe samo za davanje boljeg okusa. Oni su također vrlo zdravi, a često i potiču probavu. Ponekad je teško reći jeli neka biljka više začinska ili ljekovita. U vrijeme kada nije bilo sintetičkih lijekova sve su se bolesti liječile biljem. Srednjevjekovni Franjevački samostani imali su posebno dobro opremljene vrtove, a znanja o ljekovitim biljkama morao je imati svaki seljak. Danas se ljekovito bilje sve više ponovo prepoznaje kao važno U Hrvatskoj postoje dva botanička vrta specijalizirana baš za ljekovito i začinsko bilje. Jedan se nalazi u Zagrebu, na Zvijezdi, a drugi na Zavižanu, na Velebitu. Uz najavu ih možete posjetiti!
LINKOVI I KORISNE INFORMACIJE
http://pikaiprijatelji.com/site/modules ... na_spirala
http://spuz.blog.hr/
http://rustica.hr/
http://mojcvijet.hr/
http://fb.pharma.hr/botvrt.htm