Neprijatelji biovrta i kako sa njima postupati

Briga o Vašem zelenom kutku
Odgovori
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Neprijatelji biovrta i kako sa njima postupati

Post Postao/la Red »

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.

slika

Primjenom kemijskih sredstava za zaštitu bilja poremetila se prirodna ravnoteža, što je uzrokovalo smanjenje broja prirodnih neprijatelja* i povećanjem broja štetočina.
Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom.

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. Tako par sjenica dok hrani mlade prikupi i do 30 kg gusjenica i drugih štetnika. Da biste ih zadržali, ali i privukli druge ptice, postavite im kućice s otvorima prema jugoistoku. Ubrzo će ih naseliti kosovi, zebe, crvenperke.

Zimi im vani ostavljajte hranu, a ljeti vodu u plitkim posudama. Osim ptica korisni su: ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, uholaže, mrežokrilke, bogomoljke... koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

slika slika

Bubamare, ali i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Zato da bi imale što jesti ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako povećati broj bubamara.
U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca, postoje i grabežljive grinje koje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

U trenucima kada zakažu prirodni neprijatelji, odnosno kada se poremeti prirodna ravnoteža, biljke možemo zaštititi preparatima koji nisu otrovni za čovjeka a služe za zaštitu bilja.

Takva sredstva pripravljaju se od biljaka koje smatramo korovima kao što su kopriva, gavez, preslica, pelin.
Poznato je da na mjestima gdje rastu kadifice (Tagetes sp.) i neven (Calendula officinalis) u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Jer korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen.
Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.
Te biljke valja saditi u proljeće na mjestima gdje se primijeti da je korijen izgrižen ili raspucao. Osim sitnih štetnika jedva vidljivih ljudskom oku, postoje i oni veći, kao što su puževi, rovci i krtice.

PUŽEVI

slika

su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje. Puževi se uvijek okome na najljepše zelene lisnate biljke kao što je hosta ili one tek presađene.
Hrane se noću, i tada ih treba skupljati uz pomoć lampi i stavljati u posude s pepelom kako ne bi pobjegli.
Postoje još neke metode za suzbijanje.

Metoda s pivom - čaše od jogurta ukopaju se u zemlju i do 1/3 visine naliju pivom, iznad čaše napravi se zaštita od kiše pomoću drvenih daščica. Miris piva privlači puževe, koji se nakraju utope u čaši. Čaše treba prazniti svaki drugi dan i ponovno nadolijevati pivo.

Metoda s daščicama - na kritična mjesta u vrtu stave se daščice ispod kojih se puževi zavuku tjekom dana, kada ih treba pokupiti i ubaciti u posudu s vrelom vodom. S tom tekućinom, kada se ohladi, valja pošpricati ostale biljke jer taj miris odbija puževe. (ova metoda mi je horor živi :-ss )

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju treba posuti pepelom ili kamenim brašnom, a ove postupke treba ponavljati nakon svake kiše.
Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub (Tropeolum majus), kadulja (Salvia officinalis), timijan (Timus serpilum), ricinus (Ricinus communis) pa te biljke valja saditi uz rub gredice.


ROVAC

slika

je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ga je najlakše uhvatiti ako u tlo ukopamo posudu s vodom, a sa strane postavimo daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICA

slika

je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta, najlakše ćemo je otjerati ako u tlo ukopamo praznu bocu, a zvukove koje proizvodi vjetar krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

LISNE UŠI

slika

najlakše ćemo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu (Lavandula angustifolia) ili čubar (Saturea hortensis). Možemo ih odstraniti s biljaka mlazom vode. To treba raditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

ZA SUZBIJANJE GLJIVIČNIH BOLESTI, kao što je hrđa u blizini nasada, može se zasaditi pelin, a za ostale mogu se primijeniti neka od prirodnih sredstava.

Da bismo pripremili neki od biljnih preparata za suzbijanje bolesti, trebamo biljke koje možemo zasaditi u vrtu kao ukras ili ih jednostavno naći na zapuštenim parcelama. Ako biljke koje trebamo nemamo u svježem stanju, poslužit će i osušene. Važno je da biljke koje ćemo sušiti, a trebamo njihove listove, poberemo prije cvatnje.

Za pripremu ovih sredstava koriste se: kopriva (Urtica dioica), preslica (Equisetum arvense), gavez (Sympgytum officinale), pelin (Artemisia absintium) i druge.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE

Koristi se za suzbijanje lisnih ušiju, ali i kao foliarno gnojivo (prihrana preko lista). Kilogram svježih kopriva se usitni i prelije s 10 litara vode (po mogućnosti kišnice) i ostavi se da odstoji 24 sata, ne duže jer se smanjuje učinkovitost preparata. U nedostatku svježih kopriva stavi se 100-200 grama suhih. Nakon 24 sata otopina se procijedi, a tim se pripravkom poprskaju zaražene biljke sa svih strana .

GNOJIVO OD KOPRIVA
Radi se na sličan način kao i sredstvo za prskanje. Plastičnu ili drvenu posudu (nikako ne metalnu) napunimo do pola s koprivom, a do vrha nalijemo vodu. Posudu prekrijemo mrežicom i dva puta dnevno promiješamo. Kada se tekućina počne pjeniti, dodamo šaku kamenog brašna kako bismo neutralizirali neugodan miris. Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristi se za polijevanje u omjeru 1:10 (1 litra gnojiva razrijedi se s 10 litara vode).

PRIPRAVAK OD PELINA

Koristi se protiv lisnih ušiju, grinja i hrđa. Pripravak se priprema na sljedeći način: 300 grama svježih listova (30 grama suhih) potopi se u 10 litara vode i ostavi da stoji 2-3 dana, tada se procijedi i nerazrijeđenim pripravkom prskamo biljke.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD PRESLICE
Preslica je biljka koja raste na vlažnim staništima pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđa i pepelnica, grinja i crvenog pauka. Kilogram svježih preslica (150 grama suhe) potopiti u 10 litara vode i ostaviti da stoji 24 sata, zatim kuhati 30 minuta, a kada se ohladi, razrijedi se u omjeru 1:5 i takvo koristi. Može se pomiješati sa sredstvom od koprive u omjeru 1:1 i takvo koristiti za prskanje biljaka.

TEKUĆE GNOJIVO OD LISTOVA GAVEZA
Gavez je biljka bogata mineralima. Sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan, sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodna mirisa na stajski gnoj. Koristi se u omjeru 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u omjeru 1:1. Dobivenu smjesu tekućina potrebno je još razrijediti vodom u omjeru 1:10.Možda prirodna zaštita neće svaki puta polučiti jednako dobrim rezultatima kao kemijska zaštita, možda će postupak koji puta trebati ponoviti, ali sjetite se da je to vaš mali doprinos očuvanju okoliša!

*PRIRODNI NEPRIJATELJ je organizam koji se u prirodi hrani za nas štetnim organizmima. Prirodni neprijatelji mogu biti kukci, gljivice, grinje...
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
malva sylvestirs
rank5
Postovi: 154
Pridružen/a: 01.01.2018, 13:36
Ima zahvala: 116 puta
 pohvaljen: 125 puta

Re: Neprijatelji biovrta i kako sa njima postupati

Post Postao/la malva sylvestirs »

Evo da malo i ja podjelim nekog svog skromnog praktičnog iskustva, možda nekome pomogne, a pogotovo ako se bavite proizvodnjom hrane na većim površinama, a da ne koristite kemikalije i da želite uštediti novce..ukratko nešto što je svakako ekološki i ekonomski isplativo..a pošto vidim da svi nešto pričaju o zemlji i poljopriverdi, možda nekome bude od korsiti ili makar stavim 'bubu u u uho' haha

Dakle radi se o tzv. prirodnim neprijateljima štetnika tj. o biološkom suzbijanju...dakle ako vam je voćnjak ili vrt napadnut od nekog kukca, zašto kupovati i raditi razne preparate kada se mogu samo unjeti drugi kukci koji se hrane i/ili parizitiraju te koji vama smetaju u proizvodnji hrane. Tu su neke najčešće vrste i porodice, s lijeve strane je onja koji suzbija a s desne je štetnik. Stavljeni su samo oni štetnici koji su na otvorenom, imam i za zatvoreni uzgoj, ako nekoga zanima i ako se bavi proizvodnjom u zatvorenom.

Prirodni neprijatelj ----- > Štetnik
RED: COLEOPTERA – Kornjaši:
Adalia bipunctata (dvotočkasta božja ovčica) – Aphididae (lisne uši, skoro sve)
Chilocorus bipustulatus (vresna bubamara) – Diaspididae, coccidae (štitaste uši,crvci)
Coccinella septempunctata (sedmotočkasta bubamara) – Aphididae (ušenci, lisne uši)
Aleochara bilineata (kornjaš) – Delia antiqua (lukova muha)
Propylea quatuordecimpunctata (14-točkasta bubamara) – većina lisnih ušiju

RED: HYMENOPTERA – Opnokrilci:
Anagyrus pseudococci – vunaste uši
Aphidius ervi (parazitska osica) – Aulacorthum solani (krumpirova lisna uš) i Macrosiphum euphorbiae (krumpirova ušica)
Compariella bifasciata (vrsta parazitske osice) – Diaspididae (štitaste uši)
Leptomastix epona (parazitska osica) – Planococcus citri (limunov crvac)
Metaphycus lounsburyi (vrsta parazitske osice) – Coccida, posebno Saissetia oleae (maslonov medic)
Trichogramma brassicae (parazitoidna osica) – Lepidoptera (leptiri, posebno kukurnuzni moljac is l…)
Trichogramma dendrolimi _ Lepidoptera
Trichogramma evanscens – Lepidoptera + uskladištena hrana

RED: DIPTERA – Dvokrilci
Sphaerophoria rueppellii (ona osolika muha) – štitasti moljci, tripsi, crveni pauci, Aphididae…
Podisus maculiventris (vojnička buba, slična smrdljivom martinu) – lepidoptera
Anthocoris nemoralis – lisne uši, paukove grinje, dr. biljne uši…
….
RED: ACARINA – Paučnjaci:
Cheyletus eruditus – crveni pauci, grinje u skladištu…
Amblydromalus limonicus – tripsi, štitasti moljci
NEMATODE:
Phasmarhabditis hermaphrodita (parazitska nematoda ) – PUŽEVI
Steinernema glaseri – kukci tla, kornjaši,moljci…

Posebno bi izdvojila uspješnost nematoda u suzbijanju puževa...vrlo efikasno. Funkcionira na način da jednostavno "pustite" nematode u vaš vrt ili polje u kojem se goste puževi, i nematode ih jednostavno parazitiraju. Naravno, ako nemate opciju za patke ili neki drugi isto efikasni način...to je isto povoljno za veće površine, kada nema smisla trošiti vrijeme na ručno uklanjanje puževa.
Svi prirodni neprijatelji se mogu kupiti a mogu se i skupiti tj. uzgojiti za te svrhe. Cijena se dosta snizila u zadnje vrijeme. Ali svakako je bolje privući korisne kukce u vrt/nasad/polje putem hotela za kukce (za neke koji tamo vole prezimiti), privući ih raznim biljem i sl.
Ali i dalje je najbolja mjera zdravo tlo i zdrava biljka, dakle što je bolji imunitet i otpornost biljke, to je manja vjerojatnost da će se štetnici uopće pojaviti.

Također, nemojte NIKAKO koristiti nikotin, tj. duhan za suzbijanje štetnika. Nikotin je efikasan, ali je jako jako štetan, ne samo za korisne kukce (a i mikroorganizme),nego i za samu biljku.
Ukratko, balans nije teško napraviti. Priroda već ima rješenja za sve, a ako uvjeti nisu idealni, ovo je jedan od načina kako malo ubrzati taj proces balansiranja između poželjnih i nepoželjnih kukaca. Poželjno bi bilo i pravilno identificirati kukca, pogotovo ako je moguće već u stadiju jaja...
Eto, tko želi ne pojedenu i netretiranu hranu iz svog polja, ovo je jedna od opcija. Možda nekad otvorim temu o drugim opcijama, ima ih...
:wubpink: :animated-gifs-flowers-163:
what you resist persist
Avatar
malva sylvestirs
rank5
Postovi: 154
Pridružen/a: 01.01.2018, 13:36
Ima zahvala: 116 puta
 pohvaljen: 125 puta

Re: Neprijatelji biovrta i kako sa njima postupati

Post Postao/la malva sylvestirs »

Genralno ta metoda je efikasna za malo veću površinu i proizvodnju, ali može naravno i u vrtovima, pogotovo ako postoji neki štetnik kojeg se baš baš teško riješiti... Mišljenja sam da ne postoje neprijatelji u prirodi, jer svaki štetnik i svaka bolest govori o nekom drugom problemu koji je prisutan i kojeg treba riješiti... Kao kod ljudi haha
Takozvane preventivne mjere su uvijek najbitnije u cijeloj priči.. npr. ne može se imat ekološki vinograd u udolini, sijat/sadit u gusto, zalijevat navečer i sl. stvari pa onda uz to sve očekivat da će sve proći bez problema tj. štetnika i bolesti, koji negdje stoje sastrane i promatraju vrt i jedva čekaju da se stvori prilika da krenu u napad..jer i oni moraju nešto jest... A sad, ako je čovjeku taj vrt izvor zarade,normalno da će napraviti sve da štetnici niti ne probaju zavirit u vrt.
Ali ako se odma iz starta krene o tome razmišljat, svi članovi vrta će biti zadovoljni i imat će što za jesti, i gljivice i virusti i kukci i glodavci pa i ljudi. to je cilj. Naravno, bez pomisli na kemijska sredstva, jer priroda je puno prilagodljivija/otpornija nego što se misli
what you resist persist
Odgovori