Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Nemate pojma od kuda krenuti, pročitajte jednu od ovih metoda i krenite u avanturu
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la HypnoToad »

Idemo dalje sa alternativnim substratima! :D
Znam da će većini sve to bit malo gadno, ali takav substrat nema gotovo nikakvog mirisa, a ni bakterija više, pa ako vam je lako dostupan, zašto ne ga koristiti umjesto da kupujete nešto drugo!

Konjski izmet je odličan (neki kažu i najbolji) substrat za uzgoj mnogih vrsta gljiva, kao što su Psilocybe cubensis, Panaeolus cambodginiensis, Panaeolus cyanescens, Agaricus bisporus (šampinjon), Coprinus comatus (velika gnojištarka), i drugih. Konjski je najpogodniji jer veliki dio hrane ostane djelomično neprobavljen. Moguće je koristiti i kravlji, ovčji i kozji, ali ih se prethodno mora pomiješati 50/50 sa pšeničnom slamom.
E sad, znam da se kompostirano konjsko gnojivo može naći u vrtnim centrima, ali ono samo ne valja. Potrebno je koristiti konjski izmet koji je odstajao na pašnjaku nekoliko mjeseci, gdje je kiša isprala većinu amonijaka i ostalih gadarija, i sunce još sve to spržilo i osušilo. Svježi ne valja, zbog smrada, bakterija i amonijaka.
Kada ste nabavili isprani i osušeni izmet, priprema je vrlo jednostavna.

1. potpuno suhi izmet izmrviti sa rukama (u rukavicama) na što manje dijelove u neki lonac.
2. dodavati vode i miješati dok se ne postigne optimalna razina, a to ćete provijeriti ovako: uzmete punu šaku substrata. Ako ga lagano držite, voda nesmije curiti, kad ga lagano stisnete ispadnu 2-3 kapi vode, a kad ga jako stisnete izađe tanki mlaz koji traje nekih sekundu dvije.
3 sad to treba pasterizirati, i termometar za visoke temperature je obavezan. Smjesa u loncu se mora zagrijati do ~70*C. Kada je tako zagrijano, poklopiti lonac i pustiti ga nekoliko sati da se potpuno ohladi.
4. red izmeta, red koloniziranog zrnja, sve pomiješati, pokriti aluminijskom folijom i na inkubaciju.
5. Kada je potpuno bijelo staviti u terarij za rast.

Ni kod ovoga nije potreban kejsing za P. cubensis. Šampinjoni i panaeolusi zahtijevaju oko 1 cm kejsinga, inače najčešće neće uopće izbacit pinove.
U konjski izmet je poželjno dodati koju šaku vermikulita ako ga imate, kalcijevog sulfata i po želji pšenične slame.

Ovo sam bacio više kao ideju, okvirno, pa ako vas nešto zanima recite i pokušat ću objasnit. Ovako kad pišem se nemogu svega sjetit, što bi drugima moglo bit zbunjujuće, tako da samo pitajte!

Pozdrav i sretan uzgoj!
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
panketa
rank2
Postovi: 23
Pridružen/a: 24.03.2010, 08:37
 pohvaljen: 2 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la panketa »

znači ako ču koristit kravlji (dostupniji mi je nego konjski), samo ga zamiješam sa slamom 50/50 i ostatak kao po opisanom?
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la HypnoToad »

Tako je. Isto treba bit ispran i osušen.
Slamu pripremiš tako da je prvo narežeš na komade 2-5 centimetara duge, da se lakše pomiješa, staviš je u toplu vodu i pustiš oko 24 sata da upije dovoljno vode, onda je procijediš (pusti oko pol sata u cijedilu da se dobro iscijedi), pomiješaš sa gnojivom i zajedno pasteriziraš.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
panketa
rank2
Postovi: 23
Pridružen/a: 24.03.2010, 08:37
 pohvaljen: 2 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la panketa »

ok fala! :ymhug:
planiram u berbu sad kad se sunce zareda par dana zaredom i to sve prosuši malo :D

e, i još; piše slama od pšenice, a jel može obična slama travnata i koija je razlika? jer sad baš da idem okolo i tražim pšeničnu slamu :s
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la HypnoToad »

Ne sjećam se sad točno koja je razlika, ali pšenična je kao najpogodnija, pogotovo za gljive koje se uzgajaju direktno na slami, mada ovako u mješavini nebi trebalo bit problema ni sa travnatom. Samo pripazi da nema onih klasova sa sjemenkama na vrhu, jer se samo pasterizirano zrnje lako kontaminira. Ali ako ti koji i promakne, nebi trebalo biti problema.
Sretan uzgoj! :D
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
kontaminacija
rank5
Postovi: 160
Pridružen/a: 21.03.2010, 21:41
Ima zahvala: 1 put
 pohvaljen: 9 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la kontaminacija »

koliko ja znam da je trava sijeno
a da je slama stabljika od pšenice

tako da se potrudi naći balu slame ili malo slame negdje na selu, ima ih svaki poljoprivrednik koji ima krave konje i sl.
Avatar
Mothart
rank2
Postovi: 12
Pridružen/a: 13.06.2010, 00:42

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la Mothart »

A shto se tiche pasterizacije, da li moze umesto u vodu da se ubaci u rernu na 70 stepeni/1h??
Poshto Mi je cimanje da nadjem termometar #:-s
peace and love to the one and all
Avatar
kontaminacija
rank5
Postovi: 160
Pridružen/a: 21.03.2010, 21:41
Ima zahvala: 1 put
 pohvaljen: 9 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la kontaminacija »

ajde sad nek mi netko odgovori koja je razlika između pasterizacije i sterilizacije ?

evo npr. ja bi ovaj konjski drek lijepo stavio u staklenku i roknuo u ekspresni lonac na 45-60min..

dali bi pogriješio kad bi to napravio ?
šta sterilizacija ubije nešto potrebno ?
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la Red »

Pasterizacija je postupak izlaganja namirnica (najčešće tekućih, posebno mlijeka) temperaturi 55-70°C radi produženja roka trajanja.

Pasterizacija općenito je proces uništavnja vegetativnih oblika mikroorganizama uz istovremenu inaktivaciju enzima u hrani. Postiže se izlaganjem namirnica letalnom vremenu i letalnoj temperaturi koji su različiti za različite vrste hrane i referentne mikroorganizme. Pasterizacijom se uništavaju bakterije, a da se pri tome bitno ne mijenja sastav, ukus i prehrambena vrijednost namirnice. Međutim svakim toplinskim tretmanom dolazi do degradacijskih procesa u hrani kao što je gubitak vitamina, pigmenata i sl.

Vrlo često se pasterizira mlijeko kao i sokovi, marmelade, kompoti i sl. Mlijeko se pasterizira izlaganjem temperaturi 63°C 30 min., zatim se brzo hladi i skladišti na temperaturi ispod 10°C. Pivo i vino zagrijava se 20 min na 60°C.

Pasterizacija je dobila ime po francuskom kemičaru Louis Pasteuru koji je prvi primjenio ovu metodu.

Sterilizacija je postupak potpunog uništavanja svih mikroorganizama i njihovih spora s predmeta, instrumenata i materijala.

Najčešće se koristi u medicini, ali i u industriji hrane, odnosno konzerviranju. Ovom metodom najčešće se konzerviraju meso i povrće u postupku konzerviranja u limenke.

Sterilizacija se može provoditi fizikalnim sredstvima i kemijskim tvarima, pa može biti:

* Suha
* Vlažna
* Kemijska
* Suvremene metode sterilizacije

Sterilizacija vlažnom toplinom

Najpogodniji način za sterilizaciju svih vrsta materijala koji dobro podnose visoke temperature. Provodi se u autoklavima. Ovu sterilizaciju određuju temperatura, tlak vodene pare i vrijeme. Temperatura od 121°C koristi se za sterilizaciju gumenih predmeta, plastike i otopina, a 134°C za tekstilne predmete i metalne instrumente. Vrijeme sterilizacije ovisno je o temperaturi, te će trajati dulje ako je temperatura niža. Sterilizacija na 134°C ne smije trajati kraće od 5 min, a sterilizacija na 120°C mora trajati 20 minuta. Autoklav je izrađen od specijalnog čelika, sastoji se od unutrašnjag i vanjskog plašta između kojih je prostor ispunjen parom pod tlakom. Vrata se zatvaraju hermetički.

Sterilizacija suhom toplinom

Jedan od najstarijih načina. Postoje dva tipa sterilizatora koji rade na ovom principu. Prvi je tzv. suhi sterilizator, to je obična kuhinjska pečnica čije se stijenke zagrijavaju, a pomoću termostata se održava temperatura. Sterilizacija se odvija na temperaturi od 160°C do 180°C. vrijeme nesmije biti kraće od 60 minuta. Na ovaj način se mogu sterilizirati stakleni i metalni predmeti, masne tvari, ulja i puderi. Drugi način je sterilizator sa pokretnom trakom na kojoj prolaze predmeti ispod grijača s infracrvenim zrakama. sterilizator radi na 180°C kroz 7,5 minuta. koristi se za sterilizaciju manjih instrumenata.


Inace se konjsko gnojivo i slama steriliziraju u onim vrecama koje mogu visoke tempreature izdrzati, ali ljudi su znali sterilizirat u jastucnicama ili u teglama, malo pomalo :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: Uzgoj gljiva na konjskom izmetu

Post Postao/la HypnoToad »

mozes ti sterilizirat al nije pozeljno, ubijes i one dobre bakterije pa su puno vece sanse za kontam.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Zaključano