Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Svakog dana, novo otkriće
Avatar
M & R
rank6
Postovi: 209
Pridružen/a: 14.09.2013, 05:32
Ima zahvala: 157 puta
 pohvaljen: 56 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la M & R »

Ulje konoplje – najbolji (zabranjeni) lijek za sve?

by VELIMIR G.

Kanabis rakPovijest uporabe konoplje u ljekovite svrhe zapanjujuće je duga.

Kao lijek, spominje se u najstarijoj poznatoj zbirci propisa za izradu lijekova (iz približno 27. stoljeća prije Krista), farmakopeji kineskog cara Shen Nonga.

U toj zbirci Shen Nong, koji se smatra ocem kineske medicine, o konoplji govori kao o lijeku za gotovo sve bolesti.

Konoplja se za liječenje rabila u drevnom Egiptu, Indiji i Grčkoj. Spominje ju i Herodot.

Tijekom srednjeg vijeka, nakon mnogih žestokih debata zbog popratnog opijajućeg djelovanja, Islam je također prihvatio razliku između korištenja konoplje u cilju liječenja i njezina uživanja za ‘rekreaciju’.

Kao legalno ljekovito sredstvo konoplja se u Europi i Americi uspješno koristila stotinjak godina, od početka devetnaestog do početka dvadeset stoljeća.

Nakon toga se njezina uporaba počela postupno ograničavati a zatim zabranjivati, kako je i ostalo do danas.

Univerzalni lijek za sve bolesti

Bismo li ulje od konoplje mogli nazvati panacejom?

Kanađanin Rick Simpson apsolutno je siguran u njegovu golemu učinkovitost.

Nakon što se njime izliječio od raka kože, tijekom zadnjih desetak godina velikom broju ljudi pomogao je izliječiti lakše i teže bolesti, uključujući i rak.

Simpson tvrdi da se rak uz pomoć ulja načinjenog po njegovom receptu može izliječiti i u odmaklom stadiju, pod uvjetom da vitalni organi nisu propali do mjere do koje je njihov oporavak nemoguć.

O učinkovitosti ulja od konoplje postoje brojna svjedočanstva ljudi koji su ga koristili.

Neovisno o njihovim kao i o Simpsonovim tvrdnjama, provedeni su eksperimenti na laboratorijskim životinjama koji potvrđuju njegovu djelotvornost.

(primjedba: portal Alternativa za Vas ne podržava eksperimente na životinjama niti mučenje životinja u bilo kojem obliku)

Prema izvješću Natural Newsa, tim znanstvenika iz Madrida je još početkom 2000. godine uz pomoć injekcija THC-a (aktivnog sastojka konoplje) izliječio rak mozga u štakora, te svoje otkriće objavio u Nature Cancer Review.

I prije njih, 1974. godine, istraživači medicinskog koledža u Virginiji, tijekom laboratorijskih eksperimenata na životinjama otkrili su da THC usporava rast tumorskih stanica kod raka pluća i dojke te leukemije.

Doduše, taj eksperiment je od strane Nacionalnog instituta proveden s ciljem traženja dokaza da THC oštećuje imunološki sustav, no kako su rezultati pokazali sasvim nešto drugo, brzinom munje pometeni su pod tepih.

Istu sudbinu doživjela su mnoga znanstvena istraživanja koja se provode još od pedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas.

Pogađate, politika uvijek štiti interese krupnog kapitala pa tako i farmaceutskih industrija.

Posljednje što bi joj bilo u interesu jest ljudima pružiti mogućnost da sadnjom konoplje u vlastitom vrtu dođu do učinkovitog lijeka.

Ipak, istraživanja se i dalje vrše i prezentiraju na mjestima u čiju reputaciju je teško sumnjati.

Jedno od takvih istraživanja, čiji su rezultati dokazali da THC aktivira biološke mehanizme koji sprječavaju dijeljenje stanica raka i onemogućuje im hranidbu, prezentirano je 2007. godine na konferenciji Američke udruge za istraživanje raka u Los Angelesu.

Tijekom različitih eksperimenata vršenih od 1950-te, službeno je ustanovljeno da je konoplja odličan antibiotik, te da pomaže kod glaukoma, Parkinsonove bolesti, akutne i kronične boli, PTSP-a, reumatskih bolesti, kroničnog umora i gubitka apetita.

Nedavna istraživanja pokazala su da učinkovito djeluje u liječenju šizofrenije.

Neslužbeno, u skladu s tvrdnjama ljudi koji su se izliječili specifičnim pripravkom – uljem od konoplje - tom popisu možemo dodati i bolesti poput karcinoma, multiple skleroze, AIDS-a, dijabetesa, Kronove bolesti, astme, alergije, psorijaze i mnoge druge.

Prema službenim (i neslužbenim) istraživanjima, ulje konoplje može pomoći kod…

svih vrsta karcinoma
alergije i astme
multipla skleroze
AIDS-a
Kronove bolesti
dijabetesa
Parkinsonove bolesti
glaukoma
PTSP-a i depresije
artritisa i reume
kroničnog umora
različitih vrsta infekcija
šizofrenije
ekcema, dermatitisa i psorijaze
Bila i ostaje zabranjena

Nažalost, ulje od konoplje u većini zemalja nemoguće je legalno nabaviti.

Konoplja (poznatija kao kanabis ili marihuana) smatra se drogom. Sađenje, posjedovanje i prodaja konoplje u većini zemalja svijeta zabranjeno je i kažnjivo.

(U nekim europskim zemljama poput Njemačke, Austrije, Češke, Poljske i Nizozemske upotreba marihuane u medicinske svrhe je dozvoljena.)

Ulje koje se kod nas prodaje pod nazivom ‘ulje konoplje’, dobiveno je hladnim prešanjem sjemenki konoplje. Takvo ulje, iako i posjeduje mnoge vrijedne tvari, ne sadrži aktivni sastojak THC koji ima snažno ljekovito djelovanje.

Ulje koje preporučuje Simpson izrađuje se od pupoljaka ženske biljke konoplje.

Za razliku od toga što pišu na mnogim portalima, ulje konoplje se ne izrađuje od vrhova ove biljke. Pravo ulje, prema Ricku Simpsonu, se radi od pupoljaka ženske biljke konoplje, jer u njima ima najviše THC-a. I muške i ženske biljke imaju vrhove, no samo ženske biljke imaju pupoljke (poslije cvjetove).

Rick Simpson tvrdi da je njime izliječio tisuće oboljelih od raka, te konoplju proziva ‘čudotvornom biljkom’, od koje nikada nitko nije umro, niti postao fizički ovisan o njoj ili se njezinom uporabom unesrećio.

Također ističe da je njegovo ulje toliko djelotvorno jer je načinjeno od najkvalitetnije sirovine, te da ga mnogi pokušavaju kopirati i zatim za velike novce prodaju obično ‘smeće’.

U skladu s tim preporučuje veliki oprez. Svoje ulje ne prodaje, no zato svakome tko se odluči liječiti na taj način, savjetuje da ga sam izradi u kućnoj radinosti.

Recept za izradu ulja od konoplje kao i sva ostale upute Rick Simpson postavio je na svoju web stranicu http://www.phoenixtears.ca/

Izvor: alternativa-za-vas

[media]link[/media]
Sat - ćit - ananda - Vigrahi.
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la Beyond Le Fov »

reportaža iz emisije Plodovi Zemlje

media/video/konoplja_plodovi_zemlje_hrt_081213.mp4
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la Devil'sChase »

"društvo pijanih miljardera koji rasipaju svoje resurse" počelo je evoulirati
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la mr. gljiva »

Nekad mi promakne,ali inače redovito pratim Plodove zemlje,a ovaj naš "zakon" da moraš uništiti stabljiku tokom ili poslije žetve je totalno retardiran :ymdevil:
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
oseloth
rank13
Postovi: 585
Pridružen/a: 19.07.2011, 00:31
Ima zahvala: 29 puta
 pohvaljen: 64 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la oseloth »

A šta sve nije retardirano i apsurdno u ovoj državi
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la Beyond Le Fov »

Razmišljajući o mogućem izlazu društa iz neizbježne ekonomske propasti, kao jedini izlaz vidim biljku konoplje, ništa drugo nije mi realno, jedino šire prepoznavanje ljudi o njezinoj iskoristivosti. Ta biljka stvarno jest ključ i uže spasa. Veoma sveta stvar za ljudsku civilizaciju, koju ljudi ne prepoznaju, kao ni išta drugo sveto, uključujući svoju dušu.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/ ... -kuna.html

Zbog jednog članka zakona propadaju milijuni kuna!

Velikogorički poduzetnik Josip Plavec ovih dana ugovara sjetvu konoplje s kooperantima u različitim dijelovima Hrvatske. U sljedećih mjesec dana znat će koliko hektara će zasijati ovom vrlo korisnom i produktivnom kulturom, nakon što Ministarstvo poljoprivrede odobri zahtjeve kooperanata. Sigurno je da će površina, s kojih će tvrtka Herbio puls ove godine žeti sjeme konoplje, hranjivu sirovinu za izradu brojnih različitih proizvoda, biti više nego lanjskih 41 hektar

Prinos sjemena po hektaru kreće se od jedne do dvije tone, ovisno o gustoći sjetve, gnojidbi, sklopu, agrotehnici, vremenskim prilikama, ali jedno je sigurno – od njega Herbio puls proizvodi ulje bogato aminokiselinama, konopljin protein, brašno i pelete za riblju hranu. Uz sjeme proizvođač dobiva i velike količine stabljike, biomase, koja se u brojnim zemljama koristila i koristi za dobivanje cijelog spektra proizvoda, jer je bogata dugačkim i vrlo čvrstim vlaknima, a drvenasti dio stabljike odličan je za, primjerice, izradu papira ili peleta za ogrjev.

Plavec kaže da oni svoje tone stabljike ipak zaoru. Ne mogu drugačije, jer im Ministarstvo poljoprivrede rješenjem dozvoljava iskorištavanje isključivo sjemena za proizvodnju hrane. Cjelogodišnji trud da na oranici izraste gusta šuma metar-dva visokih zelenih biljaka sa stabljikom promjera oko šest ili osam milimetara svodi se samo na žetvu jedne do dvije tone sjemena i bacanje preostalih korisnih dijelova.

'Za početak smo htjeli praviti pelete za ogrjev, ali uvidjeli smo da to prema rješenju ministarstva ne smijemo, jer nam dozvoljavaju upotrebu samo sjemena za prehrambene svrhe', potužio nam se Plavec, direktor Herbio pulsa.

Kolika je to šteta, pokazuju i rezultati istraživanja koje su 2012. u časopisu Sjemenarstvo objavili znanstvenici Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Augustinović i drugi). Na poljskim pokusima u Križevcima, ovisno o različitoj gustoći sjetve te različitim razinama gnojidbe dušikom, ostvarili su prosječan prinos biomase od 34,5 tone po hektaru.

Suludo je bacati ovako korisnu sirovinu, jer literatura, dostupna i na hrvatskom jeziku u našim knjižnicama, ali i primjeri u mnogim europskim zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke, dokazuju da su se konopljina čvrsta i elastična vlakna od pamtivijeka upotrebljavala za izradu kvalitetnih užadi i platna, dugotrajnog platna (sjetimo se samo folklornih nošnji u Slavoniji starih stotinu i više godina), cerada, vatrogasne opreme, cijevi, a sve više u autoindustriji posebno kao zamjena za plastiku u unutrašnjosti vozila. Najfiniji papiri, na primjer cigaretni, slikarski ili filteri, prave se od drvenastog dijela stabljike. Nalazimo je u građevinarstvu, jer u različitim smjesama daje vrlo čvrst beton, a može se oblagati na zidovima kao izolacija.

Izradu ovakvih proizvoda u Hrvatskoj zabranjuje članak 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga koji zabranjuje uzgoj biljaka iz kojih se mogu dobiti droge te izradu, posjedovanje i promet droga, biljki i dijelova biljki iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droge, osim pod uvjetima određenim ovim Zakonom u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe. Za ovaj slučaj ključno je: '...dijelova biljaka iz kojih se može dobiti droga'.

Budući da je industrijska konoplja po vanjskom izgledu identična indijskoj konoplji, od koje se može dobiti hašiš, koji se u Hrvatskoj zakonski tretira kao droga, zato je i industrijska konoplja dospjela u nemilost naše birokracije. Ali udio THC-a u industrijskoj konoplji iznosi svega 0,2 posto, što nije dovoljno za ikakvo uživanje u pušenju.

'Morali biste popušiti cijeli kamion naših stabljika da biste nešto osjetili, a znamo da je to nemoguće. Pokušali smo sve objasniti u raznim ministarstvima. Mislim da je problem u shvaćanjima u Ministarstvu zdravstva i MUP-u', kaže Plavec.

Prema onome što saznajemo u Ministarstvu poljoprivrede stvarno je kratki spoj nastao u zdravstvenom resoru ministra Rajka Ostojića, koje je nadležno za Zakon o suzbijanju zlouporabe droga.

Ministarstvo poljoprivrede, kažu u tom ministarstvu, u više je navrata predložilo Ministarstvu zdravlja njegove izmjene kako bi se uzgoj konoplje za industrijske svrhe izuzeo iz odredbi tog zakona ili uredio posebnim odredbama, budući da se radi o uzgoju u industrijske svrhe za koju je prema je prema odluci EU-a od 2009. moguće ostvariti i pravo na potporu. Europska unija, očito, ne bi donijela takvu odluku da nije moguće jasno razlikovati stabljiku industrijske konoplje, bez ili s jako malo THC-a, od stabljike indijske konoplje.

'Ministarstvo poljoprivrede smatra nužnim izmjene navedenog članka Zakona o suzbijanju zlouporabe droga kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućila proizvodnja konoplje, koja ne sadrži ili sadrži vrlo nizak postotak tetrahidrokanabinola (THC) te nije predmet zlouporabe već ima veliku gospodarsku koristi, u prehrambenoj, farmaceutskoj, građevinskoj, kozmetičkoj i tekstilnoj industriji te autoindustriji, industriji papira i proizvodnji biogoriva. U ovom cilju, ministar poljoprivrede ponovno je razgovarao s ministrom zdravlja i nadamo se da će od ove godine proizvođači konoplje dobiti pravo njenog uzgoja i za druge svrhe, a ne samo prehrambene', Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je tportal u pisanom odgovoru.

U međuvremenu raste interes za konoplju. U 2013. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 32 rješenja za uzgoj na 107 hektara. 'S obzirom na povećan interes, u 2014. može se očekivati i znatno veći broj zahtjeva nego 2013. godine', kažu u tom ministarstvu.
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

Post Postao/la Devil'sChase »

Ajde ovo zadnje me, valjda veseli :) A ovo izvlačenje na zakon o suzbijanju droga? I da se zbog toga nesmije koristiti stabiljike? Pa da, opće je poznato da se thc nalazi isključivo u stabljikama konoplje te zato moraju biti uništene da nebi netko kif išao raditi od vlakana. #-o Zbog ovakvih razloga bih doveo u upitnost stručnost osoblja iz ministarstva, i svih mupovih suradnika uključenih u to, dao im opomenu zbog nestručnog djelovanja svoje prakse, eventualnu suspensiju s radnog mjesta na par mjeseci zbog tretiranja zakona na temelju netočnih informacija, i na kraju strogo upozorenje da u slučaju ponovnog takvog djelovanja slijedi direktni otkaz i zabrana zapošljavanja u struci narednih nekoliko godina, ovisno o težini krivičnog postupanja, možda i zauvijek. A ministarstvo i najviši suradnici uljučeni u "aferu" -podnošenje ostavke (prisilno :ymdevil: ) i odšteta zbog suzbijanja i sprečavanja gospodarskog razvoja države u kritičnim trenucima na zbog donošenja zakona temeljenog na protuustavnim stavkama, a koji su dozvoljeni po regulativama EU, zbog koje smo sva ostala "pravila" morali progutati. Heh, evo lijepo sa ispuhao iz sebe moje brijačke idiotarije izmišljenih tužbi i smjiješnih koje ama baš ništa ne znače niti ne mijenjaju i smiješne su, ali držanje toga u sebi izaziva nervozu, pa je bolje nervozu pretvoriti u loši vic :)
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Krešimir Mišak: Konoplja kao temelj ekonomije

Post Postao/la Beyond Le Fov »

Krešimir Mišak: Konoplja kao temelj ekonomije

http://atma.hr/kresimir-misak-konoplja- ... ekonomije/
Nakon što bismo se obukli u odjeću od konoplje, pročitali knjigu otisnutu na papiru od konoplje i sjeli u automobil proizveden od konoplje, mogli bismo krenuti prema svojoj kućici, koja bi također mogla biti dijelom i od konoplje. Ovo danas nije moguće, jer se ne uklapa u korporatističku agendu.

Svojedobno sam u novinama spazio tekst naslovljen: „Ide li Prozac uz gospinu travu“. Pravo pitanje bi bilo ide li Prozac uz čovjeka, ali nadnaslov je sve objašnjavao: „U EU u punoj je pripremi direktiva o tradicionalnim biljnim lijekovima koja nameće stroga pravila“.

Pisalo je da je „popis biljaka koje su stavljene izvan zakona vrlo dug, a na njemu su, uz tradicionalne zapadnjačke ljekovite biljke, uglavnom biljni pripravci koji se koriste u kineskoj i ajurvedskoj medicini“.

Zamislite da ste se spustili na Zemlju s nekog drugog planeta, a netko vam priopćio da su na tom planetu biljke stavljene izvan zakona. Lud planet, pomislili biste. Pa takva zamisao može samo doći od specifične vrste umova koji teže sveobuhvatnoj kontroli, kad bi mogli oni bi najradije naredili prirodi da prestane stvarati te biljke i uopće svu raznolikost koja postoji. Ali kako ne mogu, pokušat će podignuti zid između nas i životnih energija prirode.

Tekst nas je dalje obavještavao: „Kao i kod mnogih sličnih zakonskih akata EU, i ova direktiva želi osigurati veću kontrolu nad onim što se u ljekarnama i drogerijama prodaje bez recepta, a u većini slučajeva i bez odobrenja“. Ključna riječ doista i jest: Veća kontrola. Samo se o tome i radi. Zato je EU i osnovana, da bi se mogli donositi zakone po svojoj volji bez onih smetala kakve predstavljaju demokratski procesi glasanja, rasprava i nedajbože volje ljudi.


I biljke da rastu po paragrafu

Naravno, kako to već te strukture rade, prave namjere se uvijek skrivaju iza naizgled dobronamjernih objašnjenja. Tako je dalje pisalo da „direktiva zapravo ne poznaje kategoriju zabranjenih preparata, već samo onih za koje njihovi proizvođači nisu dobili odobrenje za stavljanje u promet. (Nije šija, nego vrat).

Odredbe ovog zakonskog akta kažu da se svi biljni lijekovi moraju registrirati, odnosno moraju proći proces provjere sigurnosti za konzumaciju, kvalitete i proizvodnih standarda.“ Ti procesi su dugotrajni i koštaju često nedostižne hrpe novaca, (nije to zabrana, samo su uvjeti nemogući) ali što se može, mora se provjeriti da priroda nije nešto krivo posložila. Naravno, korporatisti iz farmaceutske industrije imaju te hrpe novca i masovno ih troše na reklame, potkupljivanje, a nešto malo i na same ‘lijekove’.

Uostalom, kad smo kod pripravaka farmaceutske industrije, evo slijedeće vrlo zanimljive rečenice iz teksta, jer je, rečeno je, „u Velikoj Britaniji provedeno istraživanje koje je pokazalo da je Direktiva EU i te kako dobrodošla jer čak 58 posto Britanaca vjeruje da su ovi proizvodi potpuno sigurni samo zato što su ‘prirodni’.

No to u mnogim slučajevima nije točno. Tako se, primjerice, gospina trava nikako ne smije uzimati ako se pije još neki antidepresiv poput Prozaca, a može poništiti i djelovanje kontracepcijskih pilula, dok primjerice, ginko ili ginseng mogu imati negativne posljedice ako se uzimaju s lijekovima za razrjeđivanje krvi.“

Imam bolju ideju – nemojte uzimati farmaceutske lijekove i problem je riješen. Recimo, rečeno je da se gospina trava ne smije uzimati ako se pije Prozac. Da živimo u svijetu koji ima imalo veze sa zdravim mozgom i istinom, onda bi taj antidepresiv bio zabranjeni zakonom.

Radio sam intervju s Johnom Virapenom, bivšim direktorom farmaceutske tvrtke Eli Lilly sa više od 35 godina iskustva u farmaceutskoj industriji, koji mi je (kao i u svojoj knjizi Nuspojava: Smrt) ispričao kako je podmićivao liječnike i državne službenike da se lijek, koji će kasnije postati poznat kao Prozac, odobri, usprkos kliničkim istraživanjima koja su pokazala da su mnogi sudionici istraživanja zbog stanja u koje ih je doveo ‘lijek’ počinili samoubojstva. Svakako, ne može se reći da ih nije definitivno izliječio od depresije. Ali ipak – čuvajte se gospine trave.


Codex Alimentarius - skupo i štetno, umjesto besplatno i zdravo

Što se Europe tiče, svaki biljni pripravak koji se svede na dodatak prehrani, tada postaje podložan jednom drugom sličnom zloglasnom pravilniku – Codexu Alimentariusu. Bila bi nevjerojatna ta želja da se baci šapa kontrole na konzumaciju biljaka, kad se ne bi imalo u vidu da posvuda oko nas, čak i kad šećemo susjednom livadom ili šumarkom, buja prava darežljiva biljna apoteka. Besplatna i zdrava.

Nikako se ne uklapa u ideju ovisnosti ljudi i njihova trovanja. Ono što danas izgleda nemoguće, sutra će biti stvarnost, kad se svi na to naviknu. U Sloveniji se prije nekog vremena raspravljalo treba li zabraniti kamilicu jer se smrt jednog čovjeka na neki način povezuje s njome. Po toj logici, svi su farmaceutski lijekovi odavno trebali biti zabranjeni.

Sve je stvar uvjetovanja uma. Primjer je jedna slična kampanja koja je prošla s velikim uspjehom, o čemu svjedoči nevjerojatna činjenica da se danas u svijesti svakoga od nas najljekovitija biljka na svijetu povezuje s pojmom ‘droga’. Riječ je o konoplji koja pomalo svoju renesansu kao lijek doživljava u Nizozemskoj (kroz tvrtku Bedrocan), Kaliforniji, Izraelu i još par mjesta, a i ulje od konoplje koje je svijetu predstavio Rick Simpson sve je poznatije.

No, nećemo danas o ljekovitoj strani te biljke, već ću se usredotočiti na industrijsku konoplju (koja također, ni kriva ni dužna, ima stigmu zbog onih sorti konoplje bogatih THC-om). Čini se da upravo tu biljku krase neke osobine koje je čine jedinstvenom višenamjenskom alternativom svijetu za kojeg su nas uvjerili da može biti baš takav, bolestan, gladan, pokretan naftom, i nikakav drugačiji.

Pa, kad već imamo tu slobodu da možemo misaono oblikovati svijet, koju ljudskom rodu zapravo nitko ne može oduzeti ako je sam ne preda, probajmo je malo i koristiti. Možda će ponešto na prvi pogled zvučati prefantastično ili prejednostavno, ali svaka najmodernija tehnološka naprava u vašoj sobi prvo je bila nečija misao, davno prije nego što je uopće bilo mogućnosti izraditi je.

No, posao nije tako težak posao. Zapravo, riječ je o nečemu starom, nečem što je već postojalo, mada ne u opsegu koji bi bio u skladu s današnjim potencijalom, i nečemu što je u našoj svijesti postalo svoja suprotnost upravo zahvaljujući onome što se pisalo po novinama, odnosno zahvaljujući jednoj intenzivnoj novinskoj kampanji koja se zbivala u SAD-u između dva svjetska rata. To je dobar primjer kako programiranje kroz vijesti ima dugoročne učinke i kako nije niti najmanje bezazlena djelatnost. Ali zašto se sad pravim tako tajanstven, kad sam sve rekao u naslovu?


Ekonomija temeljena na konoplji

Kakva je to sad glupost? Pa konoplja je droga. Tako nas društvo uči. Istina je, naravno, potpuno suprotna. To je, za početak, univerzalni, svima dostupan, bujajući lijek. Ali i u ovom slučaju ‘ispiranje’ uma bila je temeljito i velikog opsega. Krenimo od početka, gdje god on bio. Kao i obično, u davnoj prošlosti.


Konoplja kroz povijest i njena svojstva

Konoplja se uzgajala u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle potiče najstariji zapis o njenoj preradi. U mnogim zemljama svijeta bila je prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati, a i prvi koji je uzgajan za neku drugu namjenu osim prehrambene. Već od 5. stoljeća p.n.e. upotrebljavala za pravljenje jedara i brodskih konopa, a kasnije za pravljenje ribarskih mreža, zastava, cerada, mornarske odjeće.

Brodske karte, dnevnici i Biblije bili su izrađeni od papira na bazi konoplje, čija je trajnost bila sto puta veća od onih na bazi papirusa. U industriji je služila za proizvodnju tekstila i tkanina, jer je odjeća od konoplje bila ne samo mekša, toplija i bolje upijačkih svojstava od pamuka, nego i triput otpornija na kidanje. Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena, sa svojim savršenim balansom esencijalnih aminokiselina i ulja i u obliku koji je najprirodniji za probavu, a njeno sjeme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi.

No, konoplja je daleko više od izvora proteina. Ona suvremenom čovjeku može služiti kao sirovina skoro za sve – kao hrana, lijek, miris, energent, gradivni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode. Doista, da ste početkom 20. stoljeća nekome rekli da je konoplja droga, valjao bi se po podu od smijeha. Tom se biljkom u SAD-u morao plaćati porez.

Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, nazivana je “usjev od milijardu dolara”, a sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentuckyju, kada je proizvedeno 40 000 tona.


Konoplja umjesto novca

Konoplja je od 1631. do 1800. u Americi bila zakonsko sredstvo plaćanja poreza. Prvi američki zakon o njoj datira iz 1619. godine, a obvezao je farmere iz Virginije na sadnju indijske konoplje. Slični su propisi doneseni za poljoprivrednike iz Massachusettsa (1631) i Connecticuta (1632). Važnost koju je ta biljka imala u ekonomiji mlade Amerike pokazuje činjenica da je konoplja, kako bi se potaknula njena proizvodnja, do početka 18. stoljeća služila kao platežno sredstvo. Oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno.

Punih 150 godina Britanska enciklopedija se tiskala na papiru od konoplje, a do 1880. i sve školske knjige. Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta, a za izradu papira – koji ne žuti i trajan je – potrebno je daleko manje nagrizajućih kemikalija. Osim toga, biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći raditi se od konoplje i da više neće biti potrebno sjeći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. “Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu”, zapisano je u američkom biltenu br.404 američkog ministarstva poljoprivrede.

Kad bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću cijeđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti, dok se plastika od naftnih derivata ne razgrađuje. Kvalitetne boje i lakovi pravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnju boja do 1935. godine. Uz to, godinama je Američka medicinska udruga podržavala konoplju kao lijek.


Osobine i mogućnosti

Kora konoplje ima najduža i njajčvršća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujući lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.

Konoplja ne zahtjeva herbicide i pesticide kod uzgoja te stvara humus i čisti tlo od teških minerala, a može dati 250 posto više vlakana od pamuka, a uz manju potrošnju vode, te 600 posto više vlakana od lana, na istoj površini. Dr. sc. Zvjezdana Augustinović s Visokog gospodarskog učilista u Križevcima je, u disertaciji kojom je magistrirala je na temi konoplje, obuhvatila istraživanja na koji način gnojidba dušikom i gustoća sjetve utječu na prinos i kvalitetu stabljike konoplje.

Provedena su kroz poljske pokuse na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom 2003-2005. godine. Između ostaloga, ustanovljeno je da njezinom uzgoju nisu bili potrebni nikakvi pesticidi (ni jedne godine se nije pojavio niti jedan štetnik ili bolest), a iza nje je tlo ostalo gotovo potpuno čisto od korova. U sve tri godine istraživanja koje su bile klimatski potpuno različite prinosi stabljike, vlakna i ukupne biomase bili su i više nego zadovoljavajući.

Konoplja sa jednog hektara daje znatno više drveta nego šumske vrste za jednu godinu. Primjerice, godišnji prirast drveta borove šume iznosi 2,5 m3/ha, dok istovremeno konoplja prinosom od 10 t/ha stabljike daje 10-12 m3/ha drveta. Osim toga, konoplja, zbog svoje otpornosti, može rasti na bilo kakvom tlu, a tlo koje je iscrpljeno monokulturom može revitalizirati pa i zaustaviti eroziju tla.

To je u mnogim zemljama koje su posjekle previše šuma (poput Madagaskara, Bornea, ali se i eolskom erozijom u SAD-u godišnje ‘otpušu’ tisuće tona zemlje) veliki problem, jer zemlju više ništa ne drži na okupu pa je počela oticati u more ili je odnosi vjetar. Konoplja pušta jako duboki korijen, pa neki smatraju da bi se sadnjom konoplje u tim područjima mogla zaustaviti erozija tla. Tome još treba pridodati i činjenicu da konoplja izvlači otrove iz zemlje, pa bi mogla biti vrlo korisna u područjima pogođenim radijacijom.


Svemoćna konoplja

Danas se od konoplje može dobiti preko 25 000 različitih proizvoda, među kojima su pojedini dijelovi za potrebe automobilske industrije, potpuno biorazgradiva plastika ili lagane građevne ploče i izolacijski materijal.

Konopljin beton (hempcrete) građevni je materijal koji se proizvodi od usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike konoplje. Pomiješana s vapnom, mljevenom drozgom ili drugim dodacima, ona stvaraju celulozni cement koji je lakši od konvencionalnih materijala, ali s poboljšanim svojstvima toplinske i zvučne izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na termite.

Mogao bi biti sjeme revolucije u izgradnji kuća jer se stvrdnjava poput betona, ali se može rezati poput drvenih greda. Svaka neželjena građevina od konopljinog betona mogla bi se jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu. Konopljin beton omogućio bi i to da ljudi puno lakše sami grade kuće, uz to što bi dramatično smanjio troškove stanova pojednostavljujući gradnju: na primjer, krov izliven od konopljinog betona ojačan bambusom može zamijeniti krov s crijepovima, opšav i oluk. Takav krov imao bi bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od crijepova, bio bi otporan na tuču i uvelike smanjio rizik od požara.

Kao da sve ovo nije dovoljno, konoplja bi mogla biti i zamjena za naftu. Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom (koja, čini se, i nije organskog porijekla). Rick Simpson, stručnjak za konoplju, rekao je da je konoplja nevjerojatan izvor goriva, čak i u starim gabaritima.

Na oko 4000 m² zemlje, proizvodila je oko 1800 litara etanola, kojim se može pokretati automobil ili grijati dom. No danas, koristeći enzime u postupku, iz iste se površine može se dobiti oko 7000 litara etanola, rekao je i dodao: „Ako imate 7000 litara etanola, to će grijati vašu kuću, grijati toplu vodu, pokretati vaš automobil i još će vam par tisuća litara ostati. Od 4000 m² konoplje možete postati energetski neovisni od sistema i samodostatni.“

Spomenimo i to da je 1941. Henry Ford napravio automobil od vlakana konoplje koji je, kaže se, bio 30% lakši i deset puta čvršći od čeličnog. Na poznatoj snimci Henry Ford stoji pored auta s maljem u ruci i lupa po prtljažniku automobila, a da ne napravi niti jednu udubinu.

Da ne pričamo o tome da konoplja ne hrđa. Rick Simpson je rekao: „Zašto onda ne radimo svoje aute, brodove, avione od konoplje? Ako malo pogledate po svom domu, vaš stol, stolice, sve plastične stvari koje imate, sve to može biti proizvedeno od konoplje. U stvarnosti, trebali bi živjeti u ekonomiji temeljenoj na konoplji, umjesto ekonomije temeljene na skupim i otrovnim fosilnim gorivima.“

Zanimljivo očište. Do potkraj 19. stoljeća svijet je pokretao sustav temeljen na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Sunčeva se energija koristila za kombiniranje ugljičnog dioksida i vode u celulozu, osnovni građevni materijal prirodnog svijeta.

Dakle, svijet su pokretali sunce i voda.


Korporatisti neće energetsku neovisnost ljudi

Bilo je to prirodno stanje stvari, bez ikakve potrebe za pokretima zelenih i drugim manipulacijama ekologijom. Tijekom 20. stoljeća velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju iz ugljena i nafte. Skup vic, jer treba duboko bušiti skupim tehnologijama, ali potom se može po volji manipulirati cijenom. S druge strane, konoplju svatko može posaditi u vlastitom vrtu, a neovisnost ljudi svakako nije ono što odgovara korporatističkoj agendi.

Kad su umjesto konopljinih prirodnih vlakana došla petrokemijska vlakna, najlon, poliester i drugi sintetički materijali počeli su se proizvoditi u golemim količinama i promovirati agresivnim reklamama. Umjesto papirnatih vrećica i kutija dobili smo sveprisutne plastične vrećice.

Milijarde tih toksičnih i u puno slučajeva nerazgradivih predmeta proizvedene su kako bi bile upotrijebljene samo jednom i odbačene da bi onda pronašle put do potoka i rijeka i s vremenom se stopile u goleme potopljene otoke smeća u Tihom oceanu i drugim oceanima, oslobađajući u morski i ljudski ekosustav toksičnu tempiranu bombu kemikalija koje narušavaju hormone.

Umjesto da se papir proizvodi iz jednogodišnjih kultura za vlakna, goleme površine drevnih šuma ruše se i pretvaraju u triješće, pa zatim kuhaju s klorom i drugim opasnim kemikalijama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim što zamjenjuje.

To je moguće samo u krajnje nerazumnom svijetu. Ili namjerno manipuliranom.

Priča o konoplji ne bi bila potpuna kad se ne bi reklo i to da su konopljine sjemenke bez premca u hranjivosti. Sadrže antioksidanse, bjelančevine, karotene, vitamine A / beta-karoten, B1,B2,B3,B6,C,D,E (prirodni antioksidans) fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcij, magnezij, sumpor i željezo, cink i fosfor, sve u lako probavljivom obliku.

Izvor su bjelančevina i sadrže svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet esencijalnih. Ulje konopljinog sjemena izuzetno je bogato esencijalnim masnim kiselinama te je najuravnoteženije prirodno ulje za ljudsku prehranu. Njegovih 10 posto zasićenih masnih kiselina pruža energiju, dok 80 posto esencijalnih masnih kiselina prvenstveno služe kao građevni blokovi stanica te za proizvodnju hormona.

Sjeme konoplje jedan je od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kiseline), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produžuje u lanac od 22 ugljikova atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrađuju se u mozak, stvarajući ključan dio neuronske membrane.


Sjeme konoplje impresivan izvor minerala i vitamina

Postoje dvije vrste esencijalnih masnih kiselina: omega-3 i omega-6. (zovu ih ‘esencijalnima’ zato što ih tijelo ne može sintetizirati, zbog čega ih je potrebno dobivati iz hrane). Za optimalno zdravlje idealan odnos između unosa omega-3 i omega-6 bio bi 1:3. Industrijalizacija zapadnjačke prehrane i konzumiranje repičinog i drugih inferiornih ulja iz masovne proizvodnje – koja u svakom slučaju imaju nizak udio omega-3 – dovele su do ozbiljnog smanjenja unosa omega-3 uz istovremeno dramatično povećanje unosa omega-6.

Općenito govoreći, omega-6 masne kiseline i njihovi derivati djeluju proupalno, dok omega-3 stvaraju medijatore koji obuzdavaju upalnu reakciju. Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju suvišne upale. Ljude koji nastoje održavati povoljnu ravnotežu omega-3 i omega-6 masnih kiselina i ujedno čuvaju svoja tijela od oksidativnog stresa redovitim unosom prirodnih antioksidanata biljnog podrijetla općenito ne muče osteoartritis ili druge degenerativne bolesti.

Također, rijetko imaju problema s krvnim tlakom i nemaju potrebu za antidepresivima – dvjema skupinama lijekova koje donose velike prihode farmaceutskim kompanijama uz štetu po organizam čovjeka. Idealan unos omega-3 također je potreban za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava. Nedostaci se mogu manifestirati kao alergije, autoimune bolesti i drugi izrazi imunološke disfunkcije.

Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju važnih hranjivih tvari te impresivan raspon vitamina i minerala. Ima posebno visoku razinu vitamina E, snažnog antioksidanta koji štiti omega-3 od užeglosti. Vitamin E, kojega tako često nedostaje u prehrani prerađenim namirnicama, od presudne je važnosti za zdravlje žila zbog toga što održava elastičnost stjenki krvnih žila. Bjelančevine u konoplji uravnotežene su i lako se apsorbiraju. Slobodno se može reći, namirnice od konoplje mogle bi liječiti i revitalizirati stanovništvo. Predvidljivo, takva je biljka zakonom zabranjena, dok nam se u prehranu i vodu podvaljuju fluoridi, aspartam i drugi opasni otrovi.


Konoplja kao temelj svjetske ekonomije

Liječnik i doktor znanosti Andrew Katelaris je u tekstu u časopisu Nexus nabrojao neke važne uporišne točke teze da je konoplja biljka na kojoj bi se mogla temeljiti cjelokupna ekonomija. Za početak, može li postojati održivija industrija od one koja bi koristila jednogodišnje kulture kao polaznu točku za tvorničku proizvodnju, zamjenjujući mineralne sirovine kao što su željezna ruda i ugljen?

Dr. Katelaris je ponudio viziju posve mogućeg svijeta u kojem se automobili izrađuju od konoplje, upotreba stabala i klora u proizvodnji papira bila bi samo daleka uspomena, a tvornice za proizvodnju bezdrvnog papira bile bi okružene zelenim poljima konoplje. Što se odjeće tiče, sintetička vlakna odavno bi bila nestala, a zamijenili su ih prirodni tekstili koji dišu, proizvedeni od konoplje, ramije i bambusa. Nakon što bismo se obukli u odjeću od konoplje, pročitali knjigu otisnutu na papiru od konoplje i sjeli u automobil proizveden od konoplje, mogli bismo krenuti prema svojoj kućici, koja bi također mogla biti dijelom i od konoplje.

Ove sekunde sve ovo su samo slova na monitoru, ali – za razliku od mnogih drugih ideja i koncepata o pozitivnom razvoju čovječanstva – ideja o ekonomiji utemeljenoj na konoplji je doista jednostavna i prilično izvediva i ovog trenutka. Na putu prema ostvarenju takve vizije stoje samo dvije stvari: svijest ljudi o mogućnostima konoplje i zakoni koji stvaraju ograničenja po pitanju sađenja industrijske konoplje. Dobro se prisjetiti toga da je 1960-tih Jugoslavija bila šesti ili sedmi najveći proizvođač i izvoznik industrijske konoplje u svijetu.
još dobrih linkova: http://atma.hr/tag/konoplja/

https://www.youtube.com/watch?v=Xj9GVQmLlJc
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Molekularni biolog objašnjava kako THC ubija stanice raka

Post Postao/la Beyond Le Fov »

Molekularni biolog Objašnjava kako THC ubija stanice raka

U donjem videu, na engleskom jeziku, možete poslušati znanstveno objašnjenje kako THC potpuno ubija stanice raka iz usta dr. Christine Sanchez, molekularne biologinje sa Sveučilišta CompuItense u Madridu. Ulje marihuane postalo je zanimljivo istraživačima mogućih lijekova za najteže bolesti još pred nekoliko desetljeća, no haranga medija potaknutih novcem farmaceutskih tvrtki stalno ga je bacala u zapećak, sve do eksplozije interneta.

Nakon što je Rick Simpson svojim upornim zalaganjem proširio dobru vijest na sve strane, sve je više istraživača koji se otvoreno bave proučavanjem utjecaja ulja marihuane na stanice raka i rezultati su uvijek pozitivni.

Sjajni se rezultati postižu u liječenju leukemije, kako možete pročitati ovdje, a postoji još cijeli niz dokumentiranih slučajeva izlječenja možete pronaći na ovom linku.

Ljekovito djelovanje ulja marihuane može se zahvaliti upravo kanabinoidima – kanabinolu i ostalim aktivnim komponentama koje sadrži kanabis, jer oni aktiviraju receptore kanabinoida u tijelu, koje počinje proizvoditi endokanabinoide koji su uključeni u mnoge procese snaženja imunološkog sustava.

Kanabinoidi dokazano smanjuju broj stanica raka, a upravo je ulje marihuane način na koji ćete unijeti najviše kanabinoida u tijelo i omogućiti mu da se bori protiv bolesti.

Svijet je značajno napredovao u pogledu prihvaćanja ove biljke kao lijeka, a ne kao štetne tvari. To je biljka od koje bi planet mogao imati koristi na više načina. Kanabis nije nešto što se nudi na isti način kao kemoterapija, no sve više ljudi postaje svjesno toga, te je zato toliko važno nastaviti širiti ovakve informacije.

Danas više nitko ne može zanijekati ogromnu iscjeljujuću moć ove biljke.

http://atma.hr/molekularni-biolog-objas ... nice-raka/
https://vimeo.com/83094404
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Odgovori