Re: Morning Glory/Vrtni slak - LSA ekstrakcija (sa slikama)
Postano: 19.04.2013, 19:41
Lizerginska kiseline (staroslavenski /i srpski/ nazvana lisergična kiselina, od grč. : rastavljanje, razlaganje + franc. ergot : ražena gljivica, snijet), kemijske formule C16H16O2N2 je temeljni i zajednički spoj ergot-alkaloida (ergotamin, ergometrin i ergotoksin) prisutnih u raženoj gljivici. Svi su oni alkaloidi amidi lizerginske kiseline.
W. A. Jacobs sa suradnicima izdvojio je (1934) lizerginsku kiselinu u čistome stanju iz sklerocija ražene gljivice i utvrdio njezin kemijski sastav.
Općenito ergot alkaloidi dobivaju se iz ergota, gljivica koje rastu na riži, raži i drugim žitaricama. One uzrokuju bolest poznatu pod imenom ergotizam, koja je vladala u srednjem vijeku.
Ona se proizvodi i sintetski te mikrobiološkim postupkom. Po svojim farmakološkim svojstvima sredona je adrenalinu, meskalinu i amfetaminu.
Sintetski dobiven dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O), lizergid (popularno nazvan LSD) je halucinogeno sredstvo.
Izvor:
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 6 (Kn-Mak), str. 612. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
Lizergid (LSD; kratica od eblg. Lysergic acid diethylamide) je dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O).
Sintetsko je halucinogeno sredstvo koje djeluje u izvanredno malim dozama; 20 do 50μg ili mcg).
*1 mikrogram je 0,000 001 grama, što će reći da je 20 x 0,000001 = 0,00002g.
Kao antagonist na serotoninske receptore uzorkuje plastične, obojene vizije, preosjetljivost prema mirisima i zvukovima, fenomen sinestezije, poremećen osjećaj prostora i vremena, osjećaj otuđenja tijela (depersonalizacija) i dr..
Švicarski kemičari Arthur Stoll i Albert Hofmann (1938) pripravili su LSD iz lizerginske kiseline, koje ima u raženoj gljivici (Claviceps purpurea). Djelovanje LSD-a Hofmann je slučajno otkrio 1943.g..
Popularnosti LSD-a među američkim je studentima nakon 1960.g. mnogo pridonio bivši profesor Harvardova sveučilišta Timothy Leary svojim predavanjima, pokusima i knjigama.
Uživanje LSD-a proširilo se 1960-tih među mladeži u zapanim zemljama. Nakon 1970.g. popularnost mu je znatno smanjena zbog teških posljedica koje može izazvati. Trgovina tom drogom progoni se i strogo kažnjava.
Nije dokazano da LSD uzrokuje fiziološku i fizičku ovisnost, no opasnost je od uzimanja LSD-a u neperdvidivim efektima.
Izvor:
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 6 (Kn-Mak), str. 662. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
*I jedna molba, koja je dobronamjerna. Spominjanje mjesta kupovanja etilnog alkohola uz stavljanje punog naziva poduzeća mislim da nije pametno. Navodi vrstu trgovine ili poduzeća (tipa; velecentar npr.), ali navođenje naziva poduzeća nikako neće biti drago nekome koji se bavi kemijom. Na to ljudi sve više paze koji se kemijom bave amaterski i koji svoje znanje i informacije iznose na Internet. Privatnu poruku se uvijek može poslati (gdje i kada si ju kupio i druga pitanja), što naravno odgovaraš po procjeni čovjeka za što će mu i je li dijete. Naravno, taj etilni alkohol može kupiti i dijete i popiti ga cijeloga, a dvije čaše mogu uzrokovati i smrt ako na vrijeme ne otiđe na ispumpavanje.
Opet mi je nekako draže kad se kaže „velikom svestranom trgovačkom prodajnom centru“, pa ga i potakneš na kreativno razmišljanje i djelovanje, a ne naziv poduzeća i kupovanje non-stop, samo u tom dućanu. Navođenje poduzeća mnogima bi olakšalo nabavu određenih tvari i opreme, a dugoročno bi se to odrazilo negativno na amatere i time ga nebi imali ni ti ni ja ni nitko, ili bi bio prodavan, al samo uz posebne dozvole i na posebnim mjestima, a ne ovako, svu sreću u slobodnoj prodaji. To jako puno otežava nabavku danas općenito svih kemikalija.
Evo možeš pogledati ovdje u popisu kemikalija o etanolu: http://www.amasci.net/chemicals/ethanol.php?lang=hrv
Također i ovdje općenito o alkoholima: http://hr.wikipedia.org/wiki/Alkoholi i ovdje o samome etanolu: http://hr.wikipedia.org/wiki/Etanol , a o njegovu pročišćivanju ovdje: http://amasci.net/index.php?topic=15.0 .
W. A. Jacobs sa suradnicima izdvojio je (1934) lizerginsku kiselinu u čistome stanju iz sklerocija ražene gljivice i utvrdio njezin kemijski sastav.
Općenito ergot alkaloidi dobivaju se iz ergota, gljivica koje rastu na riži, raži i drugim žitaricama. One uzrokuju bolest poznatu pod imenom ergotizam, koja je vladala u srednjem vijeku.
Ona se proizvodi i sintetski te mikrobiološkim postupkom. Po svojim farmakološkim svojstvima sredona je adrenalinu, meskalinu i amfetaminu.
Sintetski dobiven dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O), lizergid (popularno nazvan LSD) je halucinogeno sredstvo.
Izvor:
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 6 (Kn-Mak), str. 612. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
Lizergid (LSD; kratica od eblg. Lysergic acid diethylamide) je dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O).
Sintetsko je halucinogeno sredstvo koje djeluje u izvanredno malim dozama; 20 do 50μg ili mcg).
*1 mikrogram je 0,000 001 grama, što će reći da je 20 x 0,000001 = 0,00002g.
Kao antagonist na serotoninske receptore uzorkuje plastične, obojene vizije, preosjetljivost prema mirisima i zvukovima, fenomen sinestezije, poremećen osjećaj prostora i vremena, osjećaj otuđenja tijela (depersonalizacija) i dr..
Švicarski kemičari Arthur Stoll i Albert Hofmann (1938) pripravili su LSD iz lizerginske kiseline, koje ima u raženoj gljivici (Claviceps purpurea). Djelovanje LSD-a Hofmann je slučajno otkrio 1943.g..
Popularnosti LSD-a među američkim je studentima nakon 1960.g. mnogo pridonio bivši profesor Harvardova sveučilišta Timothy Leary svojim predavanjima, pokusima i knjigama.
Uživanje LSD-a proširilo se 1960-tih među mladeži u zapanim zemljama. Nakon 1970.g. popularnost mu je znatno smanjena zbog teških posljedica koje može izazvati. Trgovina tom drogom progoni se i strogo kažnjava.
Nije dokazano da LSD uzrokuje fiziološku i fizičku ovisnost, no opasnost je od uzimanja LSD-a u neperdvidivim efektima.
Izvor:
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 6 (Kn-Mak), str. 662. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
*I jedna molba, koja je dobronamjerna. Spominjanje mjesta kupovanja etilnog alkohola uz stavljanje punog naziva poduzeća mislim da nije pametno. Navodi vrstu trgovine ili poduzeća (tipa; velecentar npr.), ali navođenje naziva poduzeća nikako neće biti drago nekome koji se bavi kemijom. Na to ljudi sve više paze koji se kemijom bave amaterski i koji svoje znanje i informacije iznose na Internet. Privatnu poruku se uvijek može poslati (gdje i kada si ju kupio i druga pitanja), što naravno odgovaraš po procjeni čovjeka za što će mu i je li dijete. Naravno, taj etilni alkohol može kupiti i dijete i popiti ga cijeloga, a dvije čaše mogu uzrokovati i smrt ako na vrijeme ne otiđe na ispumpavanje.
Opet mi je nekako draže kad se kaže „velikom svestranom trgovačkom prodajnom centru“, pa ga i potakneš na kreativno razmišljanje i djelovanje, a ne naziv poduzeća i kupovanje non-stop, samo u tom dućanu. Navođenje poduzeća mnogima bi olakšalo nabavu određenih tvari i opreme, a dugoročno bi se to odrazilo negativno na amatere i time ga nebi imali ni ti ni ja ni nitko, ili bi bio prodavan, al samo uz posebne dozvole i na posebnim mjestima, a ne ovako, svu sreću u slobodnoj prodaji. To jako puno otežava nabavku danas općenito svih kemikalija.
Evo možeš pogledati ovdje u popisu kemikalija o etanolu: http://www.amasci.net/chemicals/ethanol.php?lang=hrv
Također i ovdje općenito o alkoholima: http://hr.wikipedia.org/wiki/Alkoholi i ovdje o samome etanolu: http://hr.wikipedia.org/wiki/Etanol , a o njegovu pročišćivanju ovdje: http://amasci.net/index.php?topic=15.0 .