The Majka

Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.
Tijelo mu je u različitom stupnju prekriveno žutim točkama ili crtama. Neki primjerci mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može prevladavati žuta boja. Ponekad se mogu naći i nijanse crvenog i narančastog. Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ili pod zaštitom na vlažnom tlu, najčešće u šumama.
Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga i više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.


Razmnožavanje

Pare se na kopnu. Pri parenju mužjak ispušta paketić sperme (spermatofor) na tlo, te namješta na njega kloakalno područje ženke. Oplodnja im je unutarnja. Ženka nosi jaja 6 do 8 mjeseci, a u vodu ispušta 30 – 70 već razvijenih ličinki. Ličinke imaju vanjske škrge i četiri noge. Duge su 20 do 90 mm. Radi razmnožavanja potrebni su im mali, čisti, hladni potoci, iako u nedostatku boljeg staništa može položiti ličinke i u stajaćice. Mlade jedinke postaju sposobne za parenje nakon 2 – 10 godine.
Obično ih se teže može ugledati, jer traže skloništa ispod kamenja, drveta ili drugih predmeta. Aktivni su pretežito uvečer ili noću, no za kišovita vremena može ih se vidjeti i danju.
Pjegavi daždevnjak može imati vrlo dug životni vijek. U prirodi mogu doživjeti 20 godina, a u zatočeništvu oko 50, pa su nađeni primjerci stari i više od pedeset godina.


Zaštita od predatora

Odrasli daždevnjaci imaju otrovne žlijezde u vidu parotidnih žlijezda i četiri reda otrovnih žlijezda duž tijela. Otrov iritira usta i oči napadača te ih većina životinja izbjegava. Tome pripomaže i upozoravajuća obojenost daždevnjaka. No, ličinke nisu otrovne, pa služe kao hrana ribama, gmazovima (barska kornjača, bjelouška), pticama, manjim sisavcima, pijavicama te vodenim kukcima i ličinkama kukaca.


Prehrana

Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla - gujavica, puževa, kukaca, paukova i glista, no mogu jesti i mlade žabe. Ličinke se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima (račići, kolutićavci i ličinke kukaca).


Salamander Brandy

Postoji nekoliko različitih načina.Najjednostavnije je da se dva daždevnjaka (živa), bace u bačvu od jesenskih plodova za rakiju, ostavite za mjesec dana, a onda iscijedite.Sofisticiran način je sipati toplu, svježe destiliranu rakijau nad daždevnjaka (jedan gušter na svakih pet litara rakije), skupljati rezultate u prikladnoj posudi i popiti.
Ako baš netko želi napraviti rakiju preporučam 2. ,sofisticirani način jer ovo prvo je stvarno mučenje životinje(zamislite da vas neko baci u kazan sa šljivama i pusti vas da unutra umrete).Inače ta "Rakija" je slovensko narodno piće.

I PAZITE Pjegavi Daždevnjak je kod nas strogo zaštićena vrsta.

Rakija od daždevnjaka xd ,jebeno,htio bi to probat,zvuči moćno
Nego šta to nije onaj gadni sa bradavicama,to ima kod nas?

e jbg. nisam stavio slike stavicu kad uhvatim vremena.i da je to je taj al njihov otrov nije opasan za ljude i ima ih kod nas ja sam iz hrv. imosam jednog prije mjesec dana al sam ga pustio ako ga oces uhvatit najbolje je kad pada kisa jer su oni aktivni jedino po nevremenu i noću,al ija sam jednom jednog slucajno sreo seto sam se kroz sumu i samo mi se pojavio ispred nogu.i zasto si napiso gadni to je preljepa zivotinja.

To je ovaj?

Da,nije tako ruzan ,nego ja sam ga zamjenio sa nekim kineskim sta sam gledo na tv-u,taj je puno veci od ovog i neke sive je boje,a i ima hrpu bradavica,fujjj bas je ljigav

Najjaca osecaj - kad setas sumom,zastanes,sednes da se odmoris itd i cujes da se u blizini krece neko cudoviste od par tona,i onda se pojavi ovo

Meni gusteri, znaci ne neka posebna vrsta nego uopste deluju nekako magicno kao da zrace nekom drevnom mudroscu...bar ja takav osecaj imam kad se dobro zagledam u njih
.

Daždevnjak je inaće vodozemac ali, da...

Često sam ih susretao i jednom sam ga dotaknuo. Nikad neću zaboraviti taj jeziv osjećaj. No zaštićeni su tako da ih više nikad neću dirati