Iboga, Ibogain (Tabernanthe iboga)
Postano: 15.01.2013, 18:49
media/images/1358337693.jpg[b]Tabernanthe iboga[/b] - Iboga (ibogain)
Porodica: Apocynaceae (Dogbane Family); Subfamily Plumerioideae, Tabernaemontaneae Tribe
Rod: Tabernanthe
Vrsta: iboga
Uobičajena imena: Abona, abonete, aboua, ahua (Pahuin), bocca, boccawurzel, boga, botola, bugensongo (Ngala), dibuga, dibugi, difuma (Eshira), eboga (Fang), eboga bush, eboghe, eboka ("miracle wood"), elahu (Mongo), eroga, gbana (Gbaya), gifuma, iboa, ibo'a, iboga (Galwa-Mpongwe/Miene), ibogakraut, ibogain-pflanze, iboga shrub, ibogastrauch, iboga typique (Congo), iboga vrai, ibogawortel (Dutch), ibogawurzel, ikuke (Mongo), inado a ebengabanga (Tshiluba), inaolo a ikakusa (Turumbu), inkomi (Mono), isangola, leboka, liboko (Vili/Yoombe), libuga, libuka, lofondja, lopundja, mabasoka, mbasaoka, mbasoka (Mitsogo), mbondo (Aka Pygmy), meboa (Bakwele), minkolongo (Fang), moabi, mungondo (Eshira), obona, pandu (Mongo), sese (Fang), wunderholz
Ova biljka inače raste kao grm u kišnim šumama, a korijenje joj sadrži ibogain koji se, osim u svrhe liječenja ovisnosti, koristi i u tradicionalnom ritualima punoljetnosti u gabonskom plemenu Bwiti.
Ibogu koriste razne tajne organizacije i Bwiti kult u Gabonu i Kongu. Osim u tim područjima koristila se i u cijeloj zapadnoj Africi još davnih dana i smatrala se simbolom velike šumske moći.
Bwiti kult je nastao negdje u periodu oko 1890 godie, nakon što je The Fang kombinirao kršćanska uvjerenja s ritualima predaka Apinji i Metsogo plemena, koji su otkrili Ibogu od Pigmejaca. Sam Bwiti kult se grana u nebrojeno mnogo sekti, a svaka sekta ima nekoliko zajednica i ima prosječan broji od oko 50-tak ljudi. Svaka sekta se međusobno razlikuje po stupnju kršćanskog utjecaja.
media/images/1358360869.jpg[b]Tabernanthe iboga[/b] je zimzelen grm koji može narasti do 1,2 m i proširiti se na 1.5 m. Stručak je uspravan i razgranat, lišće tamno zeleno, nasuprot jedan drugom uski i jajoliko-šiljasti, cvjetovi bijeli do žućkasti. Porijeklom iz Gabona (Afrika), Iboga preferira dobru kompostnu zemlju, propusno tlo u zaštićenom, polusjenovitom položaju, vrlo osjetljiva na sušu i mraz.
Razmnožava se svježim sjemenom ili reznicama.
media/images/1358362275.jpgPostoji nekoliko alkaloida koji su prisutni u korijenu iboge, glavi među njima je ibogain koji je odgovoran za njeno jako psihoaktivno djelovanje. Iboga ima dalekosežan društveni utjecaj. Prema vjerovanjima plemena, nitko se ne može inicirati u Bwiti kult ako nije vidio Bwiti (pretke), a jedini način da se Bwiti vidi je da se pojede iboga.
Unutar kulta iboga ima više namjena. Čarobnjaci/šamani uzimaju ibogu kako bi potražili informacije iz duhovnog svijeta, a glavešine kulta konzumiraju ibogu tijekom cijelog dana prije nego zatraže savjete od predaka. Lovci također koriste ibogu kako bi ostali oprezni i revitalizirani tijekom produženog lova.
Glazba ima veliku ulogu u ritualima Bwiti kulta. Harfa je osobito važna, ručno i stručno izrađena, koju sviraju tijekom rituala i prate pjevanjem određenih tekstova.
[media]link[/media]
media/images/1358342223.gif[b]Iboga se usko veže uz smrt [/b]
Biljka se često antropomorfizira kao nadnaravno biće, drevne pretke, koji se poštuju i vrednuju ili pak mogu prezirati pojedinca i odnijeti ga u carstvo mrtvih. Zna se ponekad desiti da osoba umre od prekomjerne doze koju je uzeo tijekom inicijacije, no intoksikacija obično ometa motoričke sposobnosti pa tako pojedinac može samo sjediti i promatrati svemir, i na kraju doživjeti kolaps, a tada ga se odnosi u posebne kuće ili šumska skloništa. Tijekom tog komatoznog stanja, vjeruje se da sjena (duša) napušta tijelo kako bi tumarala s precima u zemlji mrtvih. The Banzie (anđeli)- pojedinci, inicijati- objašnjavaju svoje halucinacije na ovaj način: Mrtvi predak mi je došao u san i rekao da je moram pojesti; Bila sam bolesna i savjetovano mi je da pojedem ibogu kako bi se izliječila; Želio sam upoznati Boga, kako bi upoznao mrtve i zemlju mrtvih; Hodao sam ili letio uzduž šarene ceste ili preko mnogih rijeka koje su me odvele do mojih predaka koji su me upoznali s velikim Bogovima.
Iboga je kontrolirana tvar (posjedovanje je ilegalno) u nekim zemljama, uključujući Ameriku, Švicarsku, Dansku, Švedsku i Belgiju.
Tradicionalna upotreba
Iboga se tradicionalno koristi među različitim Bwiti sektama kao "jedini pravi sakrament". Same kompleksne ceremonije i plemesnki ples vezan uz Ibogu se uvelike razlikuje od lokaliteta do lokaliteta, ali je primjena iboge prilično konstantna.
[media]link[/media]
Unutar svake sekte iboga se priprema i uzima na dva načina:
-Redovito u ograničenim dozama prije same ceremonije i u samom početku, a potom nakon ponoći još jedna manja doza.
-Ili jednom- dvaput tijekom inicijacije u kult i to u prekomjernim dozama 1-3 puta, tijekom 8-24 sata, kako bi "otvorili glavu," čime se izaziva "kontakt s precima kroz kolapsa i halucinacije."
media/images/1358273367.jpg[b]Još jedna zajednička točka jesu propovijedi Bwiti svećenika[/b] u posebnim hramovima koje su rezervirane i namijenjene iboga ritualima. Prije propovijedi svećenik leži satima u "grobu" nakon što je uzeo Ibogu i čeka moment dok nije prikladno inspiriran i tek onda se uspinje i objavljuje svoje nkobo akyunge, ili "nevjerojatne riječi/poruke."
Ritualna upotreba Iboge se pojavila i u Europi i Americi. Postoje grupe koje sudjeluju u indijanskim susretima koje koriste magične gljive i pejotl. Unutar tih grupa se korijen iboge kombinira s 50 micrograma LSD-a.
Pogledajte dokumenatrac. Babongo of Gabon - The Iboga Ritual
[media]link[/media]
Više informacija na linku
Tradicionalna priprema
Postoji nekoliko različitih varijanti pripreme iboge no svi su orijentirani oko korijena.
media/images/1358343931.jpgU Gabonu se korijen melje ili usitnjava, ili vrlo rijetko priprema kao čaj. Korijen se uvijek vadi iz živih biljaka (tako biljak nastavlja živjeti a i daje više korijena).
Iako se doza od 6-10 gr sameljenog korijena smatra psihodeličnom dozom, u obredima inicijacije kod Bwiti sekte konzumira se negdje između 50-200 gr. Najmanja efektivna doza je žličica praha, iako u tim količinama više djeluje kao stimulant pračen euforijom nego psihodeličan.
Ako ćemo dozu određivati po tjelesnoj težini, 2-10 mg po 1 kg daje stimulirajući učinak, dok 40 mg po 1 kg daje psihodelični efekt. Ponekad se korijen iboge kombinira i s drugim biljkama, kao što su Marihuana i Yohimbine (Pausinystalia yohimbe). Mnoge druge biljke, koje treba još identificirat, često se koriste u kombinaciji sa ibogom.
Ljekovita upotreba
Osim svojih vizionarskih kvaliteta, iboga ima raznih medicinskih aplikacija. Njen korijen je korišten u zapadnoafričkoj narodnoj medicini, vjerojatno onoliko dugo koliko se i ritualno koristi, kao stimulans, tonik i afrodizijak. Zbog svog anestetičkog učinka koristi se u borbi protiv teških slučajeva živčane napetosti, groznice, visokog krvnog tlaka, zubobolje...
media/images/1358298118.jpg[b]Metsogo[/b] koristi korijen iboge kao medicinski dijagnostički alat, smatra se da pruža uvid u bolesti. Iboga se koristi u Kongu u borbu protiv malarije. Francuzi su tvrdili da su uspješno koristi ekstrakt iboge za liječenje mnogih bolesti, najčešće sifilisa i neurastenije. Homeopatski lijek od ekstrakta korijena iboge također liječi mnoge bolesti.
Glavni sastojak iboge, ibogain, koristi se u klinikama protiv ovisnosti kod pacijenata koji pate od heroinske krize ili se žele očistiti. Također se koristio s velikim uspjehom u liječenju ovisnosti od metadona, duhana, kokaina, creka i alkohola. Međutim, od 2005 godine, proizvodnja ibogaina je usporena i nije dostupna kao tretman za većinu ovisnika koji traže takvu vrstu terapije.
Ovisnost i iboga
Od 1960-ih godina skupina znanstvenika i bivših ovisnika zagovara liječenje ovisnosti uz pomoć Ibogaina.
Zanimljivo je da prvo izvješće o korištenju korijenja biljke T. iboga datira još u 1864. godinu, kada ih je Griffon du Bellay, doktor francuske ratne mornarice, koristio kao stimulus i afrodizijak, a u Francusku je korijenje donio iz Gabona i Konga. S obzirom da se u nekim slučajevim čini da primjena ibogaina umanjuje simptome odvikavanja od heroina, kokaina, ali i alkohola, postavlja se pitanje zašto nije u široj upotrebi?
Iako se ibogain koristio stoljećima u ritualnim obredima, 1962. godine se sve promijenilo kada je mladi ovisnik o heroinu Howard Lotsof počeo s korištenjem ovog halucinogena, shvativši da više nema želju za drogom - tada je postao uvjeren da je pronašao rješenje za ovisnosti, te je svoj daljnji život posvetio promicanju ibogaina kao tretmana.
Koliko znanstvenici zasada znaju jest da ibogain utječe na mozak na dva različita načina. Prvi je metabolički, pri čemu se stvara protein koji blokira receptore u mozgu čiji je podražaj okidač želje za drogom, zaustavljajući na taj način simptome odvikavanja.
Drugi način je manje razumljiv i više pomaže bolesnicima sa psihičkog aspekta. Čini se da potiče stanje nalik snu kojim se oživljavaju potisnuti i zaboravljeni doživljaji i ponire se u podsvijest i viđenje vlastitog života iz druge perspektive. To je ovisnicima ujedno i prilika za riješavanje potisnutih trauma koje su bile ''okidač'' ovisnosti.
Kampanja Howarda Lotsofa nije postigla velik uspjeh jer je ibogain 1967. godine zabranjen u Americi, zajedno s LSD - om i psilocibinskim gljivama. S obzirom da je u većini drugih zemalja zakon o zabrani izostao, Lotsof otvara privatnu kliniku u Nizozemskoj 1980. godine. Od tada su se slične klinike pojavile i u Kanadi, Meksiku i Južnoj Africi. Iako djeluju u sivoj pravnoj zoni, mala skupina znanstvenika i dalje naporno radi na uvođenju ibogaina u širu upotrebu.
Ranih devedesetih godina, neuroznanstvenica i stručnjakinja za ovisnosti, Deborah Mash sa Sveučilišta u Miamiju, počela je surađivati na radu dr. Stanleya Glicka koji je proučavao učinak ibogaina na štakore.
media/images/1358278300.jpgPokus je napravljen tako da je dr. Glick ''navukao'' štakore na morfij - alkaloid iz opijuma i sredstvo za ublaživanje bolova. Štakori su imali samostalan i nesmetan pristup morfiju kroz tubice. Nakon što im je dao ibogain, primjetio je da su štakori dobrovoljno prestali uzimati morfij.
Negdje u isto vrijeme, Deborah Mash je počela surađivati s bivšim ovisnikom Howardom Lotsofom, radeći na odobrenju ibogaina od strane američke Agenciju za hranu i lijekove (FDA - Food and Drug Administration) kako bi testirali njegovo djelovanje na ljudima. Prijavili su se za pet različitih javnih novčanih potpora, no svaki zahtjev im je odbijen. Razlog je možda u tome da farmaceutske tvrtke ne bi imale mnogo koristi jer bi se ibogain trebao uzeti u samo jednom tretmanu, za razliku od konvencionalnih metoda liječenja ovisnosti o npr. heroinu gdje je zamjena metadon koji i sam stvara ovisnost. Isto tako, farmaceutske tvrtke stvaraju novac patentiranjem novih lijekova, a s obzirom da je ibogain tvar koja se normalno pojavljuje u biljci, teško je osigurati patent.
Također, postoje i neki rizici od uzimanja ibogaina. On usporava rad srca, a kada se na štakorima primijenio u vrlo velikim dozama, dokazano je oštećenje malog mozga, i to dijela mozga koji je povezan s motoričkim funkcijama, pa se ne bi trebao koristiti bez liječničkog nadzora.
Zasigurno da su nova otkrića dobrodošla ne samo za liječnike, već i za bivše ovisnike, koji će možda po prvi put imati moć promijeniti svoj način života. Iako ibogain pomaže u prekidanju ovisnosti, on nije lijek za ovisnost niti čaroban napitak. Mora ga se uzimati pod nadzorom uz odgovarajuću psihološku pomoć ovisnima.
Iskustvo jednog ovisnika.
Dokumentarac: Ibogaine- Rite of Passage
[media]link[/media]
Porodica: Apocynaceae (Dogbane Family); Subfamily Plumerioideae, Tabernaemontaneae Tribe
Rod: Tabernanthe
Vrsta: iboga
Uobičajena imena: Abona, abonete, aboua, ahua (Pahuin), bocca, boccawurzel, boga, botola, bugensongo (Ngala), dibuga, dibugi, difuma (Eshira), eboga (Fang), eboga bush, eboghe, eboka ("miracle wood"), elahu (Mongo), eroga, gbana (Gbaya), gifuma, iboa, ibo'a, iboga (Galwa-Mpongwe/Miene), ibogakraut, ibogain-pflanze, iboga shrub, ibogastrauch, iboga typique (Congo), iboga vrai, ibogawortel (Dutch), ibogawurzel, ikuke (Mongo), inado a ebengabanga (Tshiluba), inaolo a ikakusa (Turumbu), inkomi (Mono), isangola, leboka, liboko (Vili/Yoombe), libuga, libuka, lofondja, lopundja, mabasoka, mbasaoka, mbasoka (Mitsogo), mbondo (Aka Pygmy), meboa (Bakwele), minkolongo (Fang), moabi, mungondo (Eshira), obona, pandu (Mongo), sese (Fang), wunderholz
Ova biljka inače raste kao grm u kišnim šumama, a korijenje joj sadrži ibogain koji se, osim u svrhe liječenja ovisnosti, koristi i u tradicionalnom ritualima punoljetnosti u gabonskom plemenu Bwiti.
Ibogu koriste razne tajne organizacije i Bwiti kult u Gabonu i Kongu. Osim u tim područjima koristila se i u cijeloj zapadnoj Africi još davnih dana i smatrala se simbolom velike šumske moći.
Bwiti kult je nastao negdje u periodu oko 1890 godie, nakon što je The Fang kombinirao kršćanska uvjerenja s ritualima predaka Apinji i Metsogo plemena, koji su otkrili Ibogu od Pigmejaca. Sam Bwiti kult se grana u nebrojeno mnogo sekti, a svaka sekta ima nekoliko zajednica i ima prosječan broji od oko 50-tak ljudi. Svaka sekta se međusobno razlikuje po stupnju kršćanskog utjecaja.
media/images/1358360869.jpg[b]Tabernanthe iboga[/b] je zimzelen grm koji može narasti do 1,2 m i proširiti se na 1.5 m. Stručak je uspravan i razgranat, lišće tamno zeleno, nasuprot jedan drugom uski i jajoliko-šiljasti, cvjetovi bijeli do žućkasti. Porijeklom iz Gabona (Afrika), Iboga preferira dobru kompostnu zemlju, propusno tlo u zaštićenom, polusjenovitom položaju, vrlo osjetljiva na sušu i mraz.
Razmnožava se svježim sjemenom ili reznicama.
media/images/1358362275.jpgPostoji nekoliko alkaloida koji su prisutni u korijenu iboge, glavi među njima je ibogain koji je odgovoran za njeno jako psihoaktivno djelovanje. Iboga ima dalekosežan društveni utjecaj. Prema vjerovanjima plemena, nitko se ne može inicirati u Bwiti kult ako nije vidio Bwiti (pretke), a jedini način da se Bwiti vidi je da se pojede iboga.
Unutar kulta iboga ima više namjena. Čarobnjaci/šamani uzimaju ibogu kako bi potražili informacije iz duhovnog svijeta, a glavešine kulta konzumiraju ibogu tijekom cijelog dana prije nego zatraže savjete od predaka. Lovci također koriste ibogu kako bi ostali oprezni i revitalizirani tijekom produženog lova.
Glazba ima veliku ulogu u ritualima Bwiti kulta. Harfa je osobito važna, ručno i stručno izrađena, koju sviraju tijekom rituala i prate pjevanjem određenih tekstova.
[media]link[/media]
media/images/1358342223.gif[b]Iboga se usko veže uz smrt [/b]
Biljka se često antropomorfizira kao nadnaravno biće, drevne pretke, koji se poštuju i vrednuju ili pak mogu prezirati pojedinca i odnijeti ga u carstvo mrtvih. Zna se ponekad desiti da osoba umre od prekomjerne doze koju je uzeo tijekom inicijacije, no intoksikacija obično ometa motoričke sposobnosti pa tako pojedinac može samo sjediti i promatrati svemir, i na kraju doživjeti kolaps, a tada ga se odnosi u posebne kuće ili šumska skloništa. Tijekom tog komatoznog stanja, vjeruje se da sjena (duša) napušta tijelo kako bi tumarala s precima u zemlji mrtvih. The Banzie (anđeli)- pojedinci, inicijati- objašnjavaju svoje halucinacije na ovaj način: Mrtvi predak mi je došao u san i rekao da je moram pojesti; Bila sam bolesna i savjetovano mi je da pojedem ibogu kako bi se izliječila; Želio sam upoznati Boga, kako bi upoznao mrtve i zemlju mrtvih; Hodao sam ili letio uzduž šarene ceste ili preko mnogih rijeka koje su me odvele do mojih predaka koji su me upoznali s velikim Bogovima.
Iboga je kontrolirana tvar (posjedovanje je ilegalno) u nekim zemljama, uključujući Ameriku, Švicarsku, Dansku, Švedsku i Belgiju.
Tradicionalna upotreba
Iboga se tradicionalno koristi među različitim Bwiti sektama kao "jedini pravi sakrament". Same kompleksne ceremonije i plemesnki ples vezan uz Ibogu se uvelike razlikuje od lokaliteta do lokaliteta, ali je primjena iboge prilično konstantna.
[media]link[/media]
Unutar svake sekte iboga se priprema i uzima na dva načina:
-Redovito u ograničenim dozama prije same ceremonije i u samom početku, a potom nakon ponoći još jedna manja doza.
-Ili jednom- dvaput tijekom inicijacije u kult i to u prekomjernim dozama 1-3 puta, tijekom 8-24 sata, kako bi "otvorili glavu," čime se izaziva "kontakt s precima kroz kolapsa i halucinacije."
media/images/1358273367.jpg[b]Još jedna zajednička točka jesu propovijedi Bwiti svećenika[/b] u posebnim hramovima koje su rezervirane i namijenjene iboga ritualima. Prije propovijedi svećenik leži satima u "grobu" nakon što je uzeo Ibogu i čeka moment dok nije prikladno inspiriran i tek onda se uspinje i objavljuje svoje nkobo akyunge, ili "nevjerojatne riječi/poruke."
Ritualna upotreba Iboge se pojavila i u Europi i Americi. Postoje grupe koje sudjeluju u indijanskim susretima koje koriste magične gljive i pejotl. Unutar tih grupa se korijen iboge kombinira s 50 micrograma LSD-a.
Pogledajte dokumenatrac. Babongo of Gabon - The Iboga Ritual
[media]link[/media]
Više informacija na linku
Tradicionalna priprema
Postoji nekoliko različitih varijanti pripreme iboge no svi su orijentirani oko korijena.
media/images/1358343931.jpgU Gabonu se korijen melje ili usitnjava, ili vrlo rijetko priprema kao čaj. Korijen se uvijek vadi iz živih biljaka (tako biljak nastavlja živjeti a i daje više korijena).
Iako se doza od 6-10 gr sameljenog korijena smatra psihodeličnom dozom, u obredima inicijacije kod Bwiti sekte konzumira se negdje između 50-200 gr. Najmanja efektivna doza je žličica praha, iako u tim količinama više djeluje kao stimulant pračen euforijom nego psihodeličan.
Ako ćemo dozu određivati po tjelesnoj težini, 2-10 mg po 1 kg daje stimulirajući učinak, dok 40 mg po 1 kg daje psihodelični efekt. Ponekad se korijen iboge kombinira i s drugim biljkama, kao što su Marihuana i Yohimbine (Pausinystalia yohimbe). Mnoge druge biljke, koje treba još identificirat, često se koriste u kombinaciji sa ibogom.
Ljekovita upotreba
Osim svojih vizionarskih kvaliteta, iboga ima raznih medicinskih aplikacija. Njen korijen je korišten u zapadnoafričkoj narodnoj medicini, vjerojatno onoliko dugo koliko se i ritualno koristi, kao stimulans, tonik i afrodizijak. Zbog svog anestetičkog učinka koristi se u borbi protiv teških slučajeva živčane napetosti, groznice, visokog krvnog tlaka, zubobolje...
media/images/1358298118.jpg[b]Metsogo[/b] koristi korijen iboge kao medicinski dijagnostički alat, smatra se da pruža uvid u bolesti. Iboga se koristi u Kongu u borbu protiv malarije. Francuzi su tvrdili da su uspješno koristi ekstrakt iboge za liječenje mnogih bolesti, najčešće sifilisa i neurastenije. Homeopatski lijek od ekstrakta korijena iboge također liječi mnoge bolesti.
Glavni sastojak iboge, ibogain, koristi se u klinikama protiv ovisnosti kod pacijenata koji pate od heroinske krize ili se žele očistiti. Također se koristio s velikim uspjehom u liječenju ovisnosti od metadona, duhana, kokaina, creka i alkohola. Međutim, od 2005 godine, proizvodnja ibogaina je usporena i nije dostupna kao tretman za većinu ovisnika koji traže takvu vrstu terapije.
Ovisnost i iboga
Od 1960-ih godina skupina znanstvenika i bivših ovisnika zagovara liječenje ovisnosti uz pomoć Ibogaina.
Zanimljivo je da prvo izvješće o korištenju korijenja biljke T. iboga datira još u 1864. godinu, kada ih je Griffon du Bellay, doktor francuske ratne mornarice, koristio kao stimulus i afrodizijak, a u Francusku je korijenje donio iz Gabona i Konga. S obzirom da se u nekim slučajevim čini da primjena ibogaina umanjuje simptome odvikavanja od heroina, kokaina, ali i alkohola, postavlja se pitanje zašto nije u široj upotrebi?
Iako se ibogain koristio stoljećima u ritualnim obredima, 1962. godine se sve promijenilo kada je mladi ovisnik o heroinu Howard Lotsof počeo s korištenjem ovog halucinogena, shvativši da više nema želju za drogom - tada je postao uvjeren da je pronašao rješenje za ovisnosti, te je svoj daljnji život posvetio promicanju ibogaina kao tretmana.
Koliko znanstvenici zasada znaju jest da ibogain utječe na mozak na dva različita načina. Prvi je metabolički, pri čemu se stvara protein koji blokira receptore u mozgu čiji je podražaj okidač želje za drogom, zaustavljajući na taj način simptome odvikavanja.
Drugi način je manje razumljiv i više pomaže bolesnicima sa psihičkog aspekta. Čini se da potiče stanje nalik snu kojim se oživljavaju potisnuti i zaboravljeni doživljaji i ponire se u podsvijest i viđenje vlastitog života iz druge perspektive. To je ovisnicima ujedno i prilika za riješavanje potisnutih trauma koje su bile ''okidač'' ovisnosti.
Kampanja Howarda Lotsofa nije postigla velik uspjeh jer je ibogain 1967. godine zabranjen u Americi, zajedno s LSD - om i psilocibinskim gljivama. S obzirom da je u većini drugih zemalja zakon o zabrani izostao, Lotsof otvara privatnu kliniku u Nizozemskoj 1980. godine. Od tada su se slične klinike pojavile i u Kanadi, Meksiku i Južnoj Africi. Iako djeluju u sivoj pravnoj zoni, mala skupina znanstvenika i dalje naporno radi na uvođenju ibogaina u širu upotrebu.
Ranih devedesetih godina, neuroznanstvenica i stručnjakinja za ovisnosti, Deborah Mash sa Sveučilišta u Miamiju, počela je surađivati na radu dr. Stanleya Glicka koji je proučavao učinak ibogaina na štakore.
media/images/1358278300.jpgPokus je napravljen tako da je dr. Glick ''navukao'' štakore na morfij - alkaloid iz opijuma i sredstvo za ublaživanje bolova. Štakori su imali samostalan i nesmetan pristup morfiju kroz tubice. Nakon što im je dao ibogain, primjetio je da su štakori dobrovoljno prestali uzimati morfij.
Negdje u isto vrijeme, Deborah Mash je počela surađivati s bivšim ovisnikom Howardom Lotsofom, radeći na odobrenju ibogaina od strane američke Agenciju za hranu i lijekove (FDA - Food and Drug Administration) kako bi testirali njegovo djelovanje na ljudima. Prijavili su se za pet različitih javnih novčanih potpora, no svaki zahtjev im je odbijen. Razlog je možda u tome da farmaceutske tvrtke ne bi imale mnogo koristi jer bi se ibogain trebao uzeti u samo jednom tretmanu, za razliku od konvencionalnih metoda liječenja ovisnosti o npr. heroinu gdje je zamjena metadon koji i sam stvara ovisnost. Isto tako, farmaceutske tvrtke stvaraju novac patentiranjem novih lijekova, a s obzirom da je ibogain tvar koja se normalno pojavljuje u biljci, teško je osigurati patent.
Također, postoje i neki rizici od uzimanja ibogaina. On usporava rad srca, a kada se na štakorima primijenio u vrlo velikim dozama, dokazano je oštećenje malog mozga, i to dijela mozga koji je povezan s motoričkim funkcijama, pa se ne bi trebao koristiti bez liječničkog nadzora.
Zasigurno da su nova otkrića dobrodošla ne samo za liječnike, već i za bivše ovisnike, koji će možda po prvi put imati moć promijeniti svoj način života. Iako ibogain pomaže u prekidanju ovisnosti, on nije lijek za ovisnost niti čaroban napitak. Mora ga se uzimati pod nadzorom uz odgovarajuću psihološku pomoć ovisnima.
Iskustvo jednog ovisnika.
Dokumentarac: Ibogaine- Rite of Passage
[media]link[/media]