Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~
Postano: 27.09.2010, 19:25
B - Red: APHYLLOPHORALES
U red Aphvllophorales spadaju gljive plodište kojih nema listiće. To su gljive raznih oblika i veličina, a plodište se sastoji od rupica raznih oblika, šiljaka, itd.
1. Porodica: POLYPORACEAE
Podstava (himenij) je neodređenog oblika, sastavljena je od rupica raznih oblika, slabo su mesnate i žilave strukture. Rastu na tlu, panjevima, drveću, busenasto, srašteno itd.
Coriolus — promjenljiv, drvenast s mnogo malih rupica (. versicolor).
Daedalea — kožaste, drvenaste, produženih rupica poput labirinta (D. quercina).
Fistulina — bez stručka, rastu izravno iz panja ili drveta, mesnate, narančaste do crvene boje, rupice okrugle i široke (F. hepatica).
Fomes - bez stručka, cjevčice duge ili kratke, dugotrajne, prekrivene tvrdom korom.
Ganoderma — sa ili bez stručka, prekrivene tvrdom korom, sjajne (G.applanatum).
Lenzites — kožaste, drvenaste, radijalni račvasti listići, formirane su i s produženim cjevčicama.
Polypilus — vrlo mesnate, bez stručka, sitne i pravilne rupice. Narastu izvanredno velike (P. frondosus, P. sulphureus). Mlade su jestive.
Polyporus — mesnate, rastu na tlu, sitne rupice, meso bijelo (P. ovinus, P. confluens). Nisu toksične.
Trametes — promjenljive ili drvenaste, bez stručka, velike uglate rupice (T. gibbosa).
2. Porodica: HYDNACEAE
Tu spadaju gljive koje na himeniju nose šiljke (bodlje).
Calodon — čvrste, sa stručkom (C. suaveolens, C. ferrugineum).
Dryodon — mesnate s dugim šiljcima (D. coralloides, D. erinaceum).
Hydnum — rastu na zemlji, mesnate su, imaju stručak, meso je bijele boje, šiljci oštri i lako lomljivi (H. repandmu). Nisu toksične.
Leptodon — kožaste, stručak postavljen postrance, bez značenja (L. auriscalpium).
Sarcodon — rastu na zemlji, mesnate su, sa stručkom i oštrim bodljama (S. imbricatum).
3. Porodica: CLAVARIACEAE
Gljive su slične batini, toljagi ili razgranatom drvu, odnosno koraljima (Ramaria).
Clavaria — gljive slične koraljima ili razgranatom drvu. Ima toksičnih.
Sparassis — gljive slične cvjetači (S. cripsa). Nisu toksične.
]4. Porodica: CANTHARELLACEAE
Te se gljive smatraju danas jednom porodicom makar imaju listiće koji se spuštaju niz stručak. Ovamo spadaju vrste Cantharellus cibarius, C. lutescens, C. tubaeformis i Craterellus cprnucopioides. Sve su jestive.
5. Porodica: CALOCERACEAE
Gljive su prilično slične prijašnjoj porodici Clavariaceae ali su mnogo manjih dimenzija.
6. Porodica: AURICULARIACEAE
Mekane i vlažne gljive, poput uške, promjenljiva oblika.
Auricularia — gljive su kožasto-želatinozne strukture.
Hirneola — ovamo pripadaju gljive hrskavičave strukture, oblika uške i (Auricola judae).
7. Porodica: TREMELLACEAE
Gljive su želatinozne strukture.
Exidia — okrugle u obliku dugmeta, želatinozne strukture.
Guepinia — želatinozna struktura i elastično meso, ljevkastog su oblika (G. rufa).
Iremella — želatinozne strukture i kvrgastog oblika.
Tremellodon — struktura je kao i kod prijašnjih podgrupa, himenij je oblikovan sa šiljcima poput Hydnuma (T. gelatinosum), bijela i smeđa forma.
C — Red: GASTEROMICETES
U ovaj red spadaju gljive koje imaju valjkasti oblik i šuplje su. Neke podgrupe imaju spore u unutrašnjosti gljive i otvaraju se tek kada spore sazriju (Lycoperdon).
1. Porodica: FALLACEAE
Gljive su u mladosti obavijene želatinoznim ovojem a imaju oblik jajeta, ovoj kasnije popuca i razvija se gljiva cilindrične i šuplje stabljike. Ovamo pripadaju gljive najneugodnijega zadaha.
Phallus (P. impudicus) — odvratan i omamljujući zadah.
2. Porodica: CLATRACEAE
Gljive su zatvorenog oblika, u mladosti su zatvorene želatinoznim ovojem. Pucanjem ovoja razviju se segmenti gljive koji s unutrašnje strane nose spore.
Clathrus (C. cancellatus) — odvratna zadaha, košarasta oblika.
3. Porodica: LICOPERDACEAE
Gljive su ovalnog oblika, većinom rastu hrpimice i na tlu. Meso imaju bijele boje, kasnije postaje žućkasto i na kraju kad sazriju spore, tamno. Na kraju se plodno tijelo otvori i ispušta spore u obliku prašine.
Bovista (B. plumbea).
Geaster — gljiva se razvija iz ovoja stvarajući oblik zvijezde, a na sredini nosi mješinicu sa sporama (G. rufescens, G. hygrometricus, G. fimbriatus).
Lycoperdon (L. gemmatum, L. maximum).
4. Porodica: SCLERODERMATACEAE
Slične su puharama, meso je na prerezu gotovo crne boje. Nisu jestive.
Scleroderma — ovalnog su oblika, naborane površine žućkastosmeđe boje. Meso je u ranoj mladosti bjelkasto a kasnije crno. (S. verrucosum, S. vulgare).
II ASCOMYCETES (mješinarke)
Stvaraju spore u kesicama (mješinicama).
1. Porodica: MORCHELLACEAE
Gljive su prilično velike, sastoje se od stručka i jasno odvojenog klobuka (kapica, košara). Stručak i kapica su šuplji. Kapica je poput pletene košare raznih oblika i boja.
Morchella — kapica je uzduž i poprijeko rebrasta, tako da stvara oblik pletene košare ili pčelinjeg saća (M. esculenta, M. conica itd.).
Mitrophora — klobuk se oslanja na stručak samo gornjom trećinom unutarnje strane (M. hybrida). Stručak i kapica su šuplji.
2. Porodica: HELVELLACEAE
Plodišta su srednje veličine, oblik klobuka je teško definirati, možemo reći da su neravnomjerno napuhani, krpasti su okrajci često prirasli k stručku.
Gyromitra — stručak i klobuk su šuplji, klobuk ima izgled isprepletenih crijeva. Stručak je prilično kratak (G. esculenta). Sirova je otrovna.
Helvella — klobuk neravnomjerno napuhan, stručak nepravilno šupalj, poput labirinta (H. crispa, H. infula, H. lacunosa).
Verpa — plodišta su prilično slična Morchellama, samo im je kapica tjemenom na vrhu stručka priraštena (V. bohemica, V. digitaliformis).
3. Porodica: PEZIZACEAE
To je prilično velika porodica s raznim oblicima plodnih tijela, poput uške, pehara itd., sa i bez stručka.
Acetabula — s kratkim stručkom, oblik je poput pehara (A. vulgaris, A. sulcata).
Aleuria — poput pokala, bez stručka (A. vesiculosa).
Disciotis — istrganog je oblika i deformiranog pokala, stručak je kratak i predstavlja produženje pehara (D. venosa).
Otidea — nalikuje na čašu, sa strane otvorena (O. onotica).
Sarcosphaera — poput pehara živih boja (S. coccinea, S. eximia).
4. Porodica: HUMARIACEAE
Lachnea — plodišta su bijela i smeđa (L. lanuginosa).
Peziza — oblik pehara živih boja (P. aurantia).
5. Porodica: GEOGLOSSACEAE
To su gljive malih dimenzija, mesnate ili želatinozne strukture, živih boja.
Geoglossum — plodnjaci su nalik na produženu toljagu crne boje (G. tiphioglossoides).
Leotida — plodišta su malih dimenzija, klobuk je okruglast i naboran (I. lubrica).
Mitrula — kao i prijašnji (M. paludosa).
Spathularia — plodišta imaju" oblik lopate, završavaju s jednom valovitom I Mlinom (S. flavida).
6. Porodica TUBERACEAE
Plodišta su gomoljastog oblika, rastu podzemno, meso im je isprepleteno raznobojnim vijugavim žilama.
Tuber (T. magnatum, T. brumale) — Za sakupljanje je neophodno potrean dresirani pas ili svinja.
U red Aphvllophorales spadaju gljive plodište kojih nema listiće. To su gljive raznih oblika i veličina, a plodište se sastoji od rupica raznih oblika, šiljaka, itd.
1. Porodica: POLYPORACEAE
Podstava (himenij) je neodređenog oblika, sastavljena je od rupica raznih oblika, slabo su mesnate i žilave strukture. Rastu na tlu, panjevima, drveću, busenasto, srašteno itd.
Coriolus — promjenljiv, drvenast s mnogo malih rupica (. versicolor).
Daedalea — kožaste, drvenaste, produženih rupica poput labirinta (D. quercina).
Fistulina — bez stručka, rastu izravno iz panja ili drveta, mesnate, narančaste do crvene boje, rupice okrugle i široke (F. hepatica).
Fomes - bez stručka, cjevčice duge ili kratke, dugotrajne, prekrivene tvrdom korom.
Ganoderma — sa ili bez stručka, prekrivene tvrdom korom, sjajne (G.applanatum).
Lenzites — kožaste, drvenaste, radijalni račvasti listići, formirane su i s produženim cjevčicama.
Polypilus — vrlo mesnate, bez stručka, sitne i pravilne rupice. Narastu izvanredno velike (P. frondosus, P. sulphureus). Mlade su jestive.
Polyporus — mesnate, rastu na tlu, sitne rupice, meso bijelo (P. ovinus, P. confluens). Nisu toksične.
Trametes — promjenljive ili drvenaste, bez stručka, velike uglate rupice (T. gibbosa).
2. Porodica: HYDNACEAE
Tu spadaju gljive koje na himeniju nose šiljke (bodlje).
Calodon — čvrste, sa stručkom (C. suaveolens, C. ferrugineum).
Dryodon — mesnate s dugim šiljcima (D. coralloides, D. erinaceum).
Hydnum — rastu na zemlji, mesnate su, imaju stručak, meso je bijele boje, šiljci oštri i lako lomljivi (H. repandmu). Nisu toksične.
Leptodon — kožaste, stručak postavljen postrance, bez značenja (L. auriscalpium).
Sarcodon — rastu na zemlji, mesnate su, sa stručkom i oštrim bodljama (S. imbricatum).
3. Porodica: CLAVARIACEAE
Gljive su slične batini, toljagi ili razgranatom drvu, odnosno koraljima (Ramaria).
Clavaria — gljive slične koraljima ili razgranatom drvu. Ima toksičnih.
Sparassis — gljive slične cvjetači (S. cripsa). Nisu toksične.
]4. Porodica: CANTHARELLACEAE
Te se gljive smatraju danas jednom porodicom makar imaju listiće koji se spuštaju niz stručak. Ovamo spadaju vrste Cantharellus cibarius, C. lutescens, C. tubaeformis i Craterellus cprnucopioides. Sve su jestive.
5. Porodica: CALOCERACEAE
Gljive su prilično slične prijašnjoj porodici Clavariaceae ali su mnogo manjih dimenzija.
6. Porodica: AURICULARIACEAE
Mekane i vlažne gljive, poput uške, promjenljiva oblika.
Auricularia — gljive su kožasto-želatinozne strukture.
Hirneola — ovamo pripadaju gljive hrskavičave strukture, oblika uške i (Auricola judae).
7. Porodica: TREMELLACEAE
Gljive su želatinozne strukture.
Exidia — okrugle u obliku dugmeta, želatinozne strukture.
Guepinia — želatinozna struktura i elastično meso, ljevkastog su oblika (G. rufa).
Iremella — želatinozne strukture i kvrgastog oblika.
Tremellodon — struktura je kao i kod prijašnjih podgrupa, himenij je oblikovan sa šiljcima poput Hydnuma (T. gelatinosum), bijela i smeđa forma.
C — Red: GASTEROMICETES
U ovaj red spadaju gljive koje imaju valjkasti oblik i šuplje su. Neke podgrupe imaju spore u unutrašnjosti gljive i otvaraju se tek kada spore sazriju (Lycoperdon).
1. Porodica: FALLACEAE
Gljive su u mladosti obavijene želatinoznim ovojem a imaju oblik jajeta, ovoj kasnije popuca i razvija se gljiva cilindrične i šuplje stabljike. Ovamo pripadaju gljive najneugodnijega zadaha.
Phallus (P. impudicus) — odvratan i omamljujući zadah.
2. Porodica: CLATRACEAE
Gljive su zatvorenog oblika, u mladosti su zatvorene želatinoznim ovojem. Pucanjem ovoja razviju se segmenti gljive koji s unutrašnje strane nose spore.
Clathrus (C. cancellatus) — odvratna zadaha, košarasta oblika.
3. Porodica: LICOPERDACEAE
Gljive su ovalnog oblika, većinom rastu hrpimice i na tlu. Meso imaju bijele boje, kasnije postaje žućkasto i na kraju kad sazriju spore, tamno. Na kraju se plodno tijelo otvori i ispušta spore u obliku prašine.
Bovista (B. plumbea).
Geaster — gljiva se razvija iz ovoja stvarajući oblik zvijezde, a na sredini nosi mješinicu sa sporama (G. rufescens, G. hygrometricus, G. fimbriatus).
Lycoperdon (L. gemmatum, L. maximum).
4. Porodica: SCLERODERMATACEAE
Slične su puharama, meso je na prerezu gotovo crne boje. Nisu jestive.
Scleroderma — ovalnog su oblika, naborane površine žućkastosmeđe boje. Meso je u ranoj mladosti bjelkasto a kasnije crno. (S. verrucosum, S. vulgare).
II ASCOMYCETES (mješinarke)
Stvaraju spore u kesicama (mješinicama).
1. Porodica: MORCHELLACEAE
Gljive su prilično velike, sastoje se od stručka i jasno odvojenog klobuka (kapica, košara). Stručak i kapica su šuplji. Kapica je poput pletene košare raznih oblika i boja.
Morchella — kapica je uzduž i poprijeko rebrasta, tako da stvara oblik pletene košare ili pčelinjeg saća (M. esculenta, M. conica itd.).
Mitrophora — klobuk se oslanja na stručak samo gornjom trećinom unutarnje strane (M. hybrida). Stručak i kapica su šuplji.
2. Porodica: HELVELLACEAE
Plodišta su srednje veličine, oblik klobuka je teško definirati, možemo reći da su neravnomjerno napuhani, krpasti su okrajci često prirasli k stručku.
Gyromitra — stručak i klobuk su šuplji, klobuk ima izgled isprepletenih crijeva. Stručak je prilično kratak (G. esculenta). Sirova je otrovna.
Helvella — klobuk neravnomjerno napuhan, stručak nepravilno šupalj, poput labirinta (H. crispa, H. infula, H. lacunosa).
Verpa — plodišta su prilično slična Morchellama, samo im je kapica tjemenom na vrhu stručka priraštena (V. bohemica, V. digitaliformis).
3. Porodica: PEZIZACEAE
To je prilično velika porodica s raznim oblicima plodnih tijela, poput uške, pehara itd., sa i bez stručka.
Acetabula — s kratkim stručkom, oblik je poput pehara (A. vulgaris, A. sulcata).
Aleuria — poput pokala, bez stručka (A. vesiculosa).
Disciotis — istrganog je oblika i deformiranog pokala, stručak je kratak i predstavlja produženje pehara (D. venosa).
Otidea — nalikuje na čašu, sa strane otvorena (O. onotica).
Sarcosphaera — poput pehara živih boja (S. coccinea, S. eximia).
4. Porodica: HUMARIACEAE
Lachnea — plodišta su bijela i smeđa (L. lanuginosa).
Peziza — oblik pehara živih boja (P. aurantia).
5. Porodica: GEOGLOSSACEAE
To su gljive malih dimenzija, mesnate ili želatinozne strukture, živih boja.
Geoglossum — plodnjaci su nalik na produženu toljagu crne boje (G. tiphioglossoides).
Leotida — plodišta su malih dimenzija, klobuk je okruglast i naboran (I. lubrica).
Mitrula — kao i prijašnji (M. paludosa).
Spathularia — plodišta imaju" oblik lopate, završavaju s jednom valovitom I Mlinom (S. flavida).
6. Porodica TUBERACEAE
Plodišta su gomoljastog oblika, rastu podzemno, meso im je isprepleteno raznobojnim vijugavim žilama.
Tuber (T. magnatum, T. brumale) — Za sakupljanje je neophodno potrean dresirani pas ili svinja.