~Osnovne informacije o Gljivama~

Informacije o gljivama, uzgoju, metodama, nabavi materijala...
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1451 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Beyond Le Fov »

B - Red: APHYLLOPHORALES
U red Aphvllophorales spadaju gljive plodište kojih nema listiće. To su gljive raznih oblika i veličina, a plodište se sastoji od rupica raznih oblika, šiljaka, itd.

1. Porodica: POLYPORACEAE
Podstava (himenij) je neodređenog oblika, sastavljena je od rupica raznih oblika, slabo su mesnate i žilave strukture. Rastu na tlu, panjevima, drveću, busenasto, srašteno itd.

Coriolus — promjenljiv, drvenast s mnogo malih rupica (. versicolor).
Daedalea — kožaste, drvenaste, produženih rupica poput labirinta (D. quercina).
Fistulina — bez stručka, rastu izravno iz panja ili drveta, mesnate, narančaste do crvene boje, rupice okrugle i široke (F. hepatica).
Fomes - bez stručka, cjevčice duge ili kratke, dugotrajne, prekrivene tvrdom korom.
Ganoderma — sa ili bez stručka, prekrivene tvrdom korom, sjajne (G.applanatum).

slika

Lenzites — kožaste, drvenaste, radijalni račvasti listići, formirane su i s produženim cjevčicama.
Polypilus — vrlo mesnate, bez stručka, sitne i pravilne rupice. Narastu izvanredno velike (P. frondosus, P. sulphureus). Mlade su jestive.
Polyporus — mesnate, rastu na tlu, sitne rupice, meso bijelo (P. ovinus, P. confluens). Nisu toksične.
Trametes — promjenljive ili drvenaste, bez stručka, velike uglate rupice (T. gibbosa).

2. Porodica: HYDNACEAE
Tu spadaju gljive koje na himeniju nose šiljke (bodlje).

Calodon — čvrste, sa stručkom (C. suaveolens, C. ferrugineum).
Dryodon — mesnate s dugim šiljcima (D. coralloides, D. erinaceum).
Hydnum — rastu na zemlji, mesnate su, imaju stručak, meso je bijele boje, šiljci oštri i lako lomljivi (H. repandmu). Nisu toksične.
Leptodon — kožaste, stručak postavljen postrance, bez značenja (L. auriscalpium).
Sarcodon — rastu na zemlji, mesnate su, sa stručkom i oštrim bodljama (S. imbricatum).

3. Porodica: CLAVARIACEAE
Gljive su slične batini, toljagi ili razgranatom drvu, odnosno koraljima (Ramaria).

Clavaria — gljive slične koraljima ili razgranatom drvu. Ima toksičnih.
Sparassis — gljive slične cvjetači (S. cripsa). Nisu toksične.

]4. Porodica: CANTHARELLACEAE
Te se gljive smatraju danas jednom porodicom makar imaju listiće koji se spuštaju niz stručak. Ovamo spadaju vrste Cantharellus cibarius, C. lutescens, C. tubaeformis i Craterellus cprnucopioides. Sve su jestive.

5. Porodica: CALOCERACEAE
Gljive su prilično slične prijašnjoj porodici Clavariaceae ali su mnogo manjih dimenzija.

6. Porodica: AURICULARIACEAE
Mekane i vlažne gljive, poput uške, promjenljiva oblika.

Auricularia — gljive su kožasto-želatinozne strukture.
Hirneola — ovamo pripadaju gljive hrskavičave strukture, oblika uške i (Auricola judae).

7. Porodica: TREMELLACEAE
Gljive su želatinozne strukture.

Exidia — okrugle u obliku dugmeta, želatinozne strukture.
Guepinia — želatinozna struktura i elastično meso, ljevkastog su oblika (G. rufa).
Iremella — želatinozne strukture i kvrgastog oblika.
Tremellodon — struktura je kao i kod prijašnjih podgrupa, himenij je oblikovan sa šiljcima poput Hydnuma (T. gelatinosum), bijela i smeđa forma.

C — Red: GASTEROMICETES

U ovaj red spadaju gljive koje imaju valjkasti oblik i šuplje su. Neke podgrupe imaju spore u unutrašnjosti gljive i otvaraju se tek kada spore sazriju (Lycoperdon).

1. Porodica: FALLACEAE
Gljive su u mladosti obavijene želatinoznim ovojem a imaju oblik jajeta, ovoj kasnije popuca i razvija se gljiva cilindrične i šuplje stabljike. Ovamo pripadaju gljive najneugodnijega zadaha.
Phallus (P. impudicus) — odvratan i omamljujući zadah.

2. Porodica: CLATRACEAE
Gljive su zatvorenog oblika, u mladosti su zatvorene želatinoznim ovojem. Pucanjem ovoja razviju se segmenti gljive koji s unutrašnje strane nose spore.
Clathrus (C. cancellatus) — odvratna zadaha, košarasta oblika.

3. Porodica: LICOPERDACEAE
Gljive su ovalnog oblika, većinom rastu hrpimice i na tlu. Meso imaju bijele boje, kasnije postaje žućkasto i na kraju kad sazriju spore, tamno. Na kraju se plodno tijelo otvori i ispušta spore u obliku prašine.

Bovista (B. plumbea).
Geaster — gljiva se razvija iz ovoja stvarajući oblik zvijezde, a na sredini nosi mješinicu sa sporama (G. rufescens, G. hygrometricus, G. fimbriatus).
Lycoperdon (L. gemmatum, L. maximum).

4. Porodica: SCLERODERMATACEAE
Slične su puharama, meso je na prerezu gotovo crne boje. Nisu jestive.
Scleroderma — ovalnog su oblika, naborane površine žućkastosmeđe boje. Meso je u ranoj mladosti bjelkasto a kasnije crno. (S. verrucosum, S. vulgare).

II ASCOMYCETES (mješinarke)
Stvaraju spore u kesicama (mješinicama).

1. Porodica: MORCHELLACEAE
Gljive su prilično velike, sastoje se od stručka i jasno odvojenog klobuka (kapica, košara). Stručak i kapica su šuplji. Kapica je poput pletene košare raznih oblika i boja.

Morchella — kapica je uzduž i poprijeko rebrasta, tako da stvara oblik pletene košare ili pčelinjeg saća (M. esculenta, M. conica itd.).
Mitrophora — klobuk se oslanja na stručak samo gornjom trećinom unutarnje strane (M. hybrida). Stručak i kapica su šuplji.

2. Porodica: HELVELLACEAE
Plodišta su srednje veličine, oblik klobuka je teško definirati, možemo reći da su neravnomjerno napuhani, krpasti su okrajci često prirasli k stručku.

Gyromitra — stručak i klobuk su šuplji, klobuk ima izgled isprepletenih crijeva. Stručak je prilično kratak (G. esculenta). Sirova je otrovna.
Helvella — klobuk neravnomjerno napuhan, stručak nepravilno šupalj, poput labirinta (H. crispa, H. infula, H. lacunosa).
Verpa — plodišta su prilično slična Morchellama, samo im je kapica tjemenom na vrhu stručka priraštena (V. bohemica, V. digitaliformis).

3. Porodica: PEZIZACEAE
To je prilično velika porodica s raznim oblicima plodnih tijela, poput uške, pehara itd., sa i bez stručka.

Acetabula — s kratkim stručkom, oblik je poput pehara (A. vulgaris, A. sulcata).
Aleuria — poput pokala, bez stručka (A. vesiculosa).
Disciotis — istrganog je oblika i deformiranog pokala, stručak je kratak i predstavlja produženje pehara (D. venosa).
Otidea — nalikuje na čašu, sa strane otvorena (O. onotica).
Sarcosphaera — poput pehara živih boja (S. coccinea, S. eximia).

4. Porodica: HUMARIACEAE

Lachnea — plodišta su bijela i smeđa (L. lanuginosa).
Peziza — oblik pehara živih boja (P. aurantia).

5. Porodica: GEOGLOSSACEAE
To su gljive malih dimenzija, mesnate ili želatinozne strukture, živih boja.

Geoglossum — plodnjaci su nalik na produženu toljagu crne boje (G. tiphioglossoides).
Leotida — plodišta su malih dimenzija, klobuk je okruglast i naboran (I. lubrica).
Mitrula — kao i prijašnji (M. paludosa).
Spathularia — plodišta imaju" oblik lopate, završavaju s jednom valovitom I Mlinom (S. flavida).

6. Porodica TUBERACEAE
Plodišta su gomoljastog oblika, rastu podzemno, meso im je isprepleteno raznobojnim vijugavim žilama.
Tuber (T. magnatum, T. brumale) — Za sakupljanje je neophodno potrean dresirani pas ili svinja.

slika
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1451 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Beyond Le Fov »

OTROVANJE GLJIVAMA

Budući da se svakim danom povećava broj ljubitelja gljiva, raste i mogućnost većeg broja trovanja. Veliki broj trovanja može se pripisati nepažnji i nepoznavanju nekih gljivarskih pravila. Ponajprije želimo reći da se treba čuvati starih gljiva i razmočenih od dugih kiša te gljiva rastočenih od crva. Takve su gljive isto toliko opasne (makar i jestive) koliko i teške otrovnice. Bez obzira na sve te podatke, zasigurno možemo reći da ne postoji velik broj smrtno opasnih gljiva i da su njihove morfološke značajke takve da se lako otkrivaju i uz samo malu pažnju ne mogu se zamijeniti s jestivim gljivama.
Zelena pupavka (Amanita phalloides) svakako je uz bijelu pupavku (Amanita verna i A. virosa) najpogibeljnija gljiva. Sadrži cijeli niz letalnih supstancija koje se mogu ovako prikazati:

1. faloidini (faloidin, falacidin, falisin)
2. amanitini (alfa, beta, gama, delta, epsilon)
3. antamanidi

Izvedeno je mnogo eksperimenata s navedenim toksinima i utvrđeno je da 20 miligrama navedenih toksina može zasigurno usmrtiti osobu od 60 kilograma. Jedna normalno razvijena zelena pupavka sadrži i više od 20 miligrama navedenih toksina.
Muhara (Amanita muscaria) toliko spominjana otrovnica, odnosno simbol otrovnih gljiva, sadrži svega 0,0003% muskarina, što su ekstremno male količine i zbog toga muhara nije toliko opasna gljiva.
Cjepače (Inocybe) su mnogo opasnije, primjerice crvenkasta cjepača (Inocybe patouillardi) sadrži 0,037% muskarina, dakle sto puta više od muhare. Prilično su opasne i Clitocybe rivulosa, C. dealbata, C. cerussata itd., jer su po sadržaju muskarina jednake cjepačama.
Čitajući inozemnu literaturu dolazimo do spoznaje da se autori prilično razlikuju po svrstavanju gljiva u otrovne, odnosno smrtno otrovne. Staro pravilo kaže: »Sve je otrov i ništa nije otrov«. Prema tome smo nastojali redom pukazati gljive koje bi u raznim količinama i kod raznih ljudi (dob, osjetljivost) mogle biti pogibeljne.

Evo kako izgleda tabelarni prikaz najopasnijih gljiva i mogućnost zamjene s iostivim gljivama.

slika

Ako nakon uživanja gljiva dođe do trovanja, najbolje je što prije stići do prve medicinske ustanove. Simptomi trovanja nastaju različito vrijeme nakon jela, odnosno pojava prvih simptoma trovanja ovisi o vrsti gljiva kojima je trovanje nastupilo. Obično se znakovi trovanja opažaju nekoliko sati nakon uživanja gljiva. Kod panterove muhare (Amanita pantherina) znakovi trovanja javljaju se pola sata nakon jela. Najprije se javlja specifičan nemir, simptomi slični pijanstvu, nesvjestica i želučani grčevi.
Već smo rekli da znakovi trovanja nisu isti kod svih gljiva, kod mnogo vrsta najprije dođe do poremećaja probavnih organa, mučnine i povraćanja, javlja se neutaživa žeđ, jako udaranje srca, sumaglica, te uz jake grčeve nastupa smrt. Nesreća je u tome što se simptomi upravo kod najotrovnijih gljiva javljaju prilično kasno (8—40 sati) kada je već uzaludno tražiti bilo kakvu pomoć, jer su toksini već razneseni putem krvi u sve vitalne tjelesne organe.
Bez obzira na pojavu prvih simptoma svakako treba što prije poduzeti određene mjere. Najvažnije je isprazniti probavni trakt kako bi se eliminirali još neresorbirani toksini. Pošto se isprazne probavni organi, bolesnik mora piti velike količine vode, mlijeka ili čaja, ni u kojem slučaju ne smije se uživati alkoholna pića. U slučaju povraćanja dobro je utvrditi (zbog pravilnog tretmana bolesnika), kojim se gljivama bolesnik otrovao.
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Snailbong

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Snailbong »

hah gle imas istu knjižicu o gljivama ko i ja ;)
Gljive naših krajeva...vrlo korisno štivo moram proznat :-B
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1451 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Beyond Le Fov »

interesira me dali cubensisama uopće treba period mraka kad ih stavimo u fazu pinanja?? Jer ako im tada netreba mrak onda im netreba ni tajmer na kojem držim žarulju.
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Da, treba im. Gljive prate cirkadijski ritam, kao i životinje, i potreban im je period mraka za pravilan razvoj. Čitao sam od nekih koji su eksperimentirali s tim, i kažu da su imali značajno lošije rezultate s 24 sata svjetla. Zamisli kako bi tebi bilo da ti jedno tjedan dana dere sunce bez prestanka. :D Neki ljudi i životinje koji žive na polarnim dijelovima mogu naviknut na takav ritam, ali nama, i cubensisima bi bilo teško. Čak i biljkama, kojima treba što više svjetla za fotosintezu, treba neki period mraka, pogotovo u razdoblju cvjetanja.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1451 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Beyond Le Fov »

zahvaljujem žabo na informaciji :ymhug:
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

Ma nema problema, bar da i ja nekad mogu dat neku (bes)korisnu informaciju, gljive su jedino što znam! :(( =))
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la Red »

i odlicno ti ide Zabo draga :ymhug:
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la HypnoToad »

:ymhug:
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
slavenski_travar

Re: ~Osnovne informacije o Gljivama~

Post Postao/la slavenski_travar »

zasto gore pise da je amanita muscaria smrtno opasna???
Odgovori