Stranica: 1/2.

Claviceps purpurea

Postano: 30.05.2012, 15:12
Postao/la sinnerman
Pozdrav Gljivari
Evo jedino što sam na predavanju u ubro je o gljivi (ako sam u krivu neka me isprave)
Claviceps purpurea iliti Glavnica raži
Evo kažu da se iz nje sintetizira LSD?
Spore, nabava, upute da susjedu obradim polje =))
Da razveselim susjedstvo,grad i naciju?


Pojava, raširenost i štetnost
Sklerocija raži može izazvati značajno smanjenje prinosa raži. Međutim štetnost ovog oboljenja je veća zbog otrovnosti za ljude i životinje. Sklerocije sadrže alkaloid ergotamine. Ukoliko se u ishrani pojavi ovaj alkaloid dolazi do trovanja. Sklerocije se istovremeno koriste i u farmaceutskoj industriji.

Simptomi
Patološke promjene pojavljuju se na cvijetu i plodu raži. Plodnik zadebljava, ružičaste je boje pokriven bjeličastom navlakom iz koje se izliva sluzasta tečnost.Ova tečnost se pojavljuje na površini klasaka u vidu kapljica. claviceps-purpureaIz zaraženog plodnika se ne razvija zrno već sklerocija. Izdužene su 2-3 cm i imaju izgled psećeg nokta prečnika 2-4mm. Mlade sklerocije su sivo-ljubičaste a po formiranju sivo-crne.. Vrlo su postojane i u zemljištu sklerocije mogu ostati duži niz godina. Sklerocije obično klijaju u vrijeme cvijetanja. Prohladno i vlažno vrijeme – otvorenost cvijeta – pogoduje ostvarenju infekcije.

Mjere zaštite

Na područima gdje se sklerocija intenzivno pojavila gajiti leguminoze duži niz godina
Košenje trave na međama parcela
Obratiti pažnju na gajeni sortiment

Re: Claviceps purpurea

Postano: 31.05.2012, 23:45
Postao/la HypnoToad
Zaboravio sam odgovorit na ovo...
Ako imaš doktorat iz biokemije, labarotorij s 50ak tisuća eura opreme i nekoliko drugih kontroliranih prekusora, spreman si za sintetizaciju LSD-a!
Drugim riječima, zaboravi na to.
Claviceps purpurea je izrazito otrovna. Ako je iz nekog samo tebi poznatog želiš sakupljati, prošeći se poljima organski uzgajane zrele raži, ona je jako čest nametnik na nešpricanim biljkama. Druge jednako otrovne vrste Clavicepsa rastu na divljim žitaricama i travama.

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 08:17
Postao/la sinnerman
S obzirom na predavanje koje sam pohodio u nedjelju, gdje je mladi profesor
govorio o halucinogenim biljkama, gdje je sve strpao u koš otrovnih
i naravno štetnih i gdje su prema njemu psilocibinske vrste gljiva najotrovnije na svijetu
mislio sam da je a pošto je govorio i o Clavicepsu da mora biti
čisto suprotno od onog što govori.
Znači treba mi samo: doktorat iz biokemije, 50 tisuća EUR i još neke sitnice
da bih mogao završit u zatvor.
Pa ja u zatvor mogu ići i za puno jeftinije.

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 08:33
Postao/la sometimes
=))

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 08:58
Postao/la pecurko
A i sasvim tim opet je uzasan posao dobiti D- lanac ergot alkaloida, sama izolacija ergot alkaloida moze da se odradi u kuhinji, ali sve ostalo je :blinkk: kao sto ti Hypno i reče.

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 14:03
Postao/la HypnoToad
Što se tiče Clavicepsa su govorili istinu. Jako je otrovan u neprerađenom stanju. Pročitaj malo o ergotizmu, psihoza, halucinacije, gangrena i otpadanje prstiju... Zvuči simpatično...

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 15:30
Postao/la sinnerman
A di se onda čiča Hofić sjetio od toga raditi LSD?
Da čitao sam o ergotizmu, ali kad čitaš većinu članaka na netu
ispada da će ti od kanabisa osušiti muda,
od psilociba otpasti pimpek a od
života narasti rogovi. :cheesy:

Re: Claviceps purpurea

Postano: 01.06.2012, 16:14
Postao/la Red
Hofić je u svom labosu eksperimentirao sa ovom gljivicom (radi nekih totalno drugih stvari) i puka slućajnost mu je otvorila šarena vrata, jedna slučajna kapljica na ruci :D ima o tome u knjizi LSD: my problem child- preporuka!

slika

Njegovo istraživanje na lisergičnoj (lizerginskoj) kiselini, što je dio ergot alkaloida, na kraju je dovelo do sinteze LSD-25 1938. godine. Tek pet godina kasnije, nakon što je Hofmann ponovno sintetizirao spojeve koje je otkrio a tad već skoro zaboravljene, slučajno je otkrio psihodelična svojstva LSD-a nakon što mu se vrlo mala količina upila kroz kožu prstiju 16. travnja 1943. godine. Tri dana kasnije, 19. travnja, Albert je namjerno testirao na sebi količinu od 250 mikrograma i iskusio vrlo snažan utjecaj LSD-a, taj dan je poznat kao dan s biciklom, zbog toga što se Hofmann nakon testiranja zaputio kući na biciklu i tada poćeo osjećati čudne efekte LSD-a. Uslijedila su daljna testiranja u kojem su sudjelovali Hofmann i njegovi kolege, već 3 dana kasnije, 22. travnja, nastali su prvi pisani dokumenti.

Re: Claviceps purpurea

Postano: 08.11.2019, 21:49
Postao/la N.I.C.E.
#

Re: Claviceps purpurea

Postano: 09.11.2019, 19:39
Postao/la ALLIS
onda ekipa kad je tako zahtjevno kako onda ovi lokalni ljudi to rade?