Ljekovitost vina – mudrost iz davnina

Njegujte svoje tijelo i duh u skladu sa prirodom
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 670 puta

Ljekovitost vina – mudrost iz davnina

PostPostao/la Red » 04.07.2012, 09:48

Još je 400. godina pr. K. grčki liječnik Hipokrat, otac suvremene medicine, koristio vino kao sredstvo za jačanje, ublažavao njime bolove kod išijasa te liječio rane i crijevne bolesti. Sve do 19. stoljeća postojala je prava znanost o ljekovitosti vina. Dobar izbor vina u podrumu bio je važniji od ormarića s lijekovima. Iako su ta saznanja o ljekovitosti vina gotovo potpuno zaboravljena, pomalo se ponovno otkrivaju

Ako vas zanimaju neka °Ljekovita Biljna Vina° pogledajte recepte.

Vino nije još jedno "obično" alkoholno piće. Mnoge su znanstvene studije u svijetu potvrdile da umjerene količine ovoga "božanskog nektara" pomažu zdravlju, a ljudi koji uopće ne piju vino imaju kraći očekivani životni vijek i češće su bolesni od onih koji umjereno piju. Još je sveti Pavao pisao Timoteju: "Ne pij samo vodu, potrebno ti je malo vina zbog tvoga želuca i zbog toga što si često bolestan!" Ako se pije u umjerenim količinama, vino djeluje protiv Alzheimerove bolesti, osteoporoze i srčanog infarkta, jača jetru, sprječava bubrežne kamence, ublažava probavne tegobe, pomaže kod prehlade i osvježava ten.

[img=float-left]http://www.superiorwineselections.com/siteimages/wine-0709p30-m.jpg[/img]Crno ili bijelo vino?
Znanstvenici su do sada ispitivali djelovanje vina na zdravlje, osobito crnoga vina. Tako se katkad dobio dojam da je bijelo vino manje zdravo. Novije studije iz SAD-a objašnjavaju: crno vino sadrži, doduše, važne polifenole u većim količinama, ali oni koje sadrži bijelo vino imaju znatno jače antioksidativno djelovanje. U jednoj se suvremenoj studiji Sveučilišta u Freiburgu potvrđuje izvanredno djelovanje bijeloga vina na zdravlje.

Vino kao lijek za krv
* Zaštita krvnih žila – u osoba sklonih sužavanju krvnih žila i trombozi redovito ali umjereno pijenje vina može donijeti poboljšanje, odnosno djelovati preventivno. Preporuka: uz obroke i prije odlaska na spavanje piti lagano crno vino. Količina: muškarci 3 dl a žene 2 dl na dan. Preporučuju se: frankovka, crni pinot ili bevanda od jačih dalmatinskih ili istarskih vina (2 dijela vina i 1 dio vode).
* Bolja prokrvljenost – osoba koja ima smetnje u prokrvljenosti zbog loše prohodnosti arterija trebala bi piti osobito lagana crna vina jer vrlo dobro proširuju krvne žile. Preporuka: svakoga dana popiti jednu trećinu litre jednakomjerno raspoređenu na obroke tijekom dana. Preporučuju se slavonska frankovka, potrugizac ili bevanda od jačih dalmatinskih ili istarskih vina.
* Zaštita od slabokrvnosti – razumnim pijenjem crnog vina anemije se mogu spriječiti, odnosno popraviti. Preporuka: svakoga dana jedna čaša (1 dl) za ručak i 2 dl nakon večere – vrijedi jednako za muškarce i žene. Preporučuju se istarski teran i cabernet sauvignon te dalmatinska vina babić i plavac mali.

U borbu protiv kolesterola – vinom!
Budući da crno vino jače djeluje na snižavanje kolesterola, vrlo je pogodno za liječenje bolesti srca i krvotoka. Ako ne volite ili ne podnosite crno vino, možete piti bijelo. Preporuka: svakoga dana jedna do dvije čaše vina uz obroke (za muškarce najviše 3 dl, a za žene 2 dl). Vino pijte malim gutljajima tijekom i nakon jela. Preporučuje se crno vino usklađeno s jelom, tj. uz jača jela piju se jača vina, dok uz dijetna jela najbolje prija bevanda, primjerice crni pinoti iz Slavonije ili plavci s dalmatinskih otoka. Portugizac je lagano i pitko vino, a sadrži manju količinu alkohola, umjerenu količinu kiselina i ima malo tanina. Od bijelih vina za svečane se zgode preporučuju otmjena vina, a svakodnevno su prihvatljive mješavine vina i mineralne vode, primjerice od graševine.

Recept za dugotrajniju mladost
Pjesnici i mislioci znali su odvajkada cijeniti dobro vino, od trubadura Wolframa von Eschenbacha koji je pjevao o ljubavi, do tvorca 'Fausta' Johanna Wolfganga von Goethea. Čak je i čuveni William Shakespeare napisao ovu pohvalu plemenitom soku vinove loze: "Vino čini mozak misaonim, brzim i stvaralačkim, punim živahnih, vatrenih i ugodnih misli." Suvremeno ispitivanje mozga objasnilo je ponešto od onoga što je znao Shakespeare. Naime, alkohol snažno potiče cjelokupni živčani sustav. Širi krvne žile, osobito one u mozgu. Potiče se i pojačava njihova prokrvljenost. Moždane stanice dobivaju više kisika. Tako se izoštrava sposobnost mišljenja, poboljšava pamćenje i povećava stvaralačka sposobnost tj. kreativnost. Dakle, ne samo što osobe koje umjereno piju vino prosječno žive dulje od onih koji ga ne piju, već i najčešće ostaju mlađe i vitalnije! Vino opskrbljuje organizam s do 40 posto više antioksidanasa nego što ih ima u tijelu osoba koje ne piju vino. Ti antioksidansi čuvaju prijatelje vina od preuranjena starenja jer hvataju slobodne radikale i tako zaustavljaju pojačano razaranje stanica.

* Vino za održavanje duhovne svježine – ako tijekom dana popijete umjerene količine dobra bijelog vina, pomoći ćete dobroj prokrvljenosti mozga. Mnoge su blistave ideje nastale kao rezultat dobrog gutljaja iz čaše. Za dobro obnavljanje mozga, uz dovoljno okrjepljujućeg sna, preporuča se čašica crnog vina prije spavanja.
* Vino kao lijek protiv Alzheimerove bolesti – uz svaki obrok (tri puta na dan) 2 dl vina za muškarce i dl za žene. Polovicu količine valja popiti prije jela kad brzo dolazi u krv i za nekoliko minuta stiže u mozak. Ostatak popijte uz jelo ili nakon obroka. U ovu se svrhu preporuča istarski merlot – to puno crno vino fina bukea sadrži umjerenu količinu alkohola i tanina. Suho je i općenito se dobro podnosi. Također možete popiti čašu sauvignona iz Međimurja. To je blago, mirisno vino, koje sadrži umjerenu količinu alkohola i dobro se podnosi do duboke starosti.

[img=float-left]http://www.alcoholcontents.com/wp-content/blogs.dir/88/files/wines.jpg[/img]Stres i prehlade pod kontrolom
Za one koji su pod konstantnim stresom, preporuča se u predasima tijekom dana popiti polako i s uživanjem 2 dl vina, najbolje svoga omiljenog. Pritom važi pravilo da bijela vina daju poticaj, dok crna više ublažavaju i smiruju. Preporučuju se blaga bijela vina za uklanjnje stresa tijekom dana, osobito chardonnay iz sjeverozapadne Hrvatske ili bijeli brugundac iz Istre. Protiv stresa preporučuju se i suha vina kasnih berbi. Navečer se preporučuju crna vina od sorti plavac mali i babić.
U narodnoj medicini vino se oduvijek smatralo vrlo djelotvornim preventivnim sredstvom protiv prehlada. Budući da vino čak može uništiti bakterije i viruse, pomaže protiv prehlade, kašlja i gripe. Američki znanstvenih S. Cohen dokazao je da umjerene količine vina mogu do 85% ojačati otpornost protiv prehlada. Kod kašlja, bronhitisa, vrućice, prehlade, bolova u zglobovima i glavobolje najbolje pomaže u savladavanju iznemoglosti kod prehlada. Preporuka: tijekom dana, najbolje uz obroke, bolesnik bi trebao popiti do 4 dl, a bolesnica do 3 dl vina. Kod upale ždrijela vino piti u malim gutljajima i ostaviti da polako klizi preko jezika. Kod pripremanja kuhana vina ono ne smije zakuhati jer se tada uništavaju vitamini osjetljivi na toplinu. Preporučuju se svježa vina rizvanac i rizling iz Đakova. Ona sadrže relativno puno željeza i vitamina C, pouzdano uništavaju bakterije i viruse te potiču krvotok, okrepljuju i jačaju kod prehlada. Oprez! Ako morate uzimati lijekove, obavezno pročitajte na priloženoj uputi ima li nuspojava zbog djelovanja alkohola. Između uzimanja lijekova i pijenja vina trebaju proći dva sata.
A evo i domaćeg sredstva koje u Francuskoj smatraju najdjelotvornijim kod prehlade s vrućicom: otvoriti butelju dobroga crnog vina, začiniti ga s 10-15 grama cimeta i zasladiti sa 4-5 žlica šećera. Zagrijavati bocu u toploj vodi do 60 stupnjeva C. Prije pijenja dodati u čašu malo dobro oprane limunove korice. Trebalo bi popiti polovicu zagrijana crnog vina na dan, a podijeliti ga na tri obroka.

[img=float-left]https://www.grapethoughts.com/blog/wp-content/uploads/red-wine-ink-heart.jpg[/img]Štiti li vino od raka?
Što se tiče preventive protiv raka, čini se da većina Francuza čini gotovo sve pogrešno. Jedu puno masnih jela (paštete, gusja jetra, maslac, masnoće i vrhnje), ne paze na dovoljno balastnih tvari (jedu samo bijeli kruh), premalo se kreću i puno puše. Pa ipak puno rjeđe obolijevaju od raka debelog crijeva i rjeđe imaju infarkt od Amerikanaca, koji vole džogiranje, salate i vitamine. No, Francuzi jednu stvar sigurno dobro čine: piju vino uz svako jelo! Tako se pojavljuje "francuski paradoks", fenomen nazvan upravo po toj zemlji čije navike i posljedice istih poprilično odudaraju od uvriježenih znanstvenih spoznaja. Barem do sada. Naime, usprkos nezdravu načinu života, Francuzi imaju najzdravije srce u Europi, a uz to i začuđujuće malen broj oboljelih od raka. Puno manji od Amerikanaca, koji gotovo fanatično vježbaju i paze na zdravlje. Francuska je zemlja s najvećom potrošnjom vina u Europi. Potrošnja vina po stanovniku tri je puta veća nego kod Nijemaca – godišnje se popije 64,5 litara po stanovniku, a u Njemačkoj 22 litre. Prema mišljenju poznatih znanstvenika, zasluga je vina što je u Francuskoj, u odnosu prema drugim narodima, broj srčanih bolesti, bolesti krvotoka i oboljelih od raka ispod prosjeka. Tu su posebno važni polifenoli u vinu, kojima danski znanstvenik Morton Gronbeck u tzv. Kopenhaškoj studiji pripisuje antikancerogenu zaslugu.
Vino protiv raka - preporuka: uz svaki obrok trebalo bi popiti čašu crnog vina i k tome jednu čašu na kraju dana kao opuštajući napitak i antioksidans za noć. Preporučene sorte su suho crno vino iz poznatih vinogradarskih krajeva Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja poput Francuske i Italije.

Vina za želudac
Starije osobe sa slabim želučanim lučenjem trebale bi prije, tijekom i nakon jela popiti kiselije bijelo vino. Jedna čaša vina kao pomoć probavi preporuča se i svim mlađim, zdravim ljudima. Ako vas muči prevelika količina želučane kiseline, morate biti oprezni s bijelim vinom. Umjesto njega preporuča se neko manje kiselo crno vino. Oprez! Svaki želudac ne podnosi tanin. Zato je najbolje prije probati. Preporučene sorte za poticanje probave (uz normalnu ili malu količinu želučane kiseline) su: graševina, suhi sekt ili šampanjac. Za osobe s viškom želučane kiseline preporuča se, primjerice, plavac mali s Pelješca, najbolje kao bevanda. Ima vrlo malo kiseline i ugodno zagrijava.
Mlada i suha bijela vina mogu pomoći i kod nadimanja, koje nije samo dosadno, nego katkad i vrlo bolno. Mineralne tvari i elementi u tragovima koji se u njima nalaze te ugljična kiselina prirodno potiču rad crijeva.
Općenito za poticanje probave preporuča se po jedna čaša vina uz obroke, u podne svježe bijelo vino, a navečer lagano crno vino. Dobro je još prije jela popiti jedan gutljaj, a ostatak tijekom obroka za bolju probavu. Kod zatvora preporuča se i navečer ostati pri reskom bijelom vinu. Preporučene sorte za poticanje probave kod nadimanja i zatvora uvijek su mlada, reska, suha vina, dok se kod proljeva posebno preporuča bijeli pinot.

Tko smije, a tko ne smije piti vino?
* Svaka zdrava odrasla osoba može uživati u pozitivnom djelovanju umjerene količine vina.
* Alkohol je otrov za djecu! Stanice mozga reagiraju znatno osjetljivije nego u odraslih. Napadnuti su enzimski sustav i metabolizam energije. U djece zbog pijenja alkohola postoji osobito velika opasnost od smetnji u duševnom razvoju. Dječja jetra nije još toliko razvijena da bi mogla razgraditi alkohol.
* Trudnice bi se također trebale odreći pijenja alkohola. U nerođena djeteta mogu još u majčinu tijelu nastati duševna i tjelesna oštećenja ako majka tijekom trudnoće pije alkohol. Isto važi i tijekom dojenja.
* Osoba koja boluje od čira na želucu ili dvanaesniku ne bi trebala piti vino. Postoji opasnost da se pod utjecajem vinske kiseline bolest još pogorša.
* Kod upale gušterače ili upale jetre vino je potpuno zabranjeno.
* Osobi koja boluje od hemoroida crno vino može pod određenim uvjetima pogoršati tegobe jer širi krvne žile.
* Pri pojačanom radu štitnjače alkohol je, u osnovi, zabranjen jer dodatno utječe na rad štitnjače.
* Osobe koje boluju od gihta ne bi trebale piti crno vino.
* Visoki krvni tlak može biti posljedica prevelika uzimanja alkohola. Umjereno pijenje vina snižava krvni tlak.

[img=float-left]http://balancewines.files.wordpress.com/2010/03/relax-with-wine.jpg[/img]Koliko vina smijemo popiti?
Francuska medicinska akademija smatra da je dnevna količina alkohola koju svaki čovjek bez opasnosti može popiti po 1 gram na kilogram tjelsne težine. To bi za muškarca teška 75 kilograma iznosilo skoro jednu litru vina s oko 11 posto alkohola. Liječnici u SAD-u i Njemačkoj, pak, ne preporučuju na dan više od 20 grama čistog alkohola za žene i 30 grama za muškarce. To kod prosječnog sadržaja alkohola od 10 do 11 posto iznosi na dan oko dvije čaše 1 dl vina za žene i tri čaše od 1 dl vina za muškarce. Vino se najbolje podnosi uz jelo, jer alkohol polako prelazi u krv, a uz to vrlo dobro djeluje na probavu.

Okrepa za umornu dušu
Vino je čovjeku potrebno u mnogim slučajevima. Ono jača oslabljeni želudac, snaži, liječi tjelesne i duševne boli, rastjeruje neraspoloženje i tugu, okrjepljuje umornu dušu, donosi radost i među prijateljima potiče volju za razgovorom. (Sveti Augustin, 354. – 430.)


Najvažniji sastojci vina
VITAMINI:
Vitamin B1 – upravlja metabolizmom ugljikohidrata
Vitamin B2 – pomaže pri izbacivanju otrovnih tvari iz jetre
Vitamn B6 – sudjeluje u metabolizmu masti; potiče stvaranje krvi i antitijela; sprječava ovapnjenje krvnih žila
Vitamin B12 – važan za stvaranje krvi (samo u crnom vinu)
Vitamin C – stabilizira količinu hormona, pomaže pri stvaranju i zgrušavanju krvi; potiče rad nadbubrežne žlijezde.

POLIFENOLI:
Rezveratol – sprječava upale arterija
Kvercetin – razrjeđuje krv, štiti od raka
Epikatehin – štiti od raka
Katehin – poboljšava sposobnost protjecanaj krvi.

MINERALI I ELEMENTI U TRAGOVIMA:
Željezo – sudjeluje u stvaranju krvi
Jod – regulira rad štitnjače
Kalcij – jača kosti i zube
Kalij – važan je za upravljanje radom mišića
Bakar – potreban je za obnavljanje pigmenta, za jačanje imunološkog sustava i djelovanje živčanog sustava
Magnezij – sprječava smetnje neurovegetativnog sustava
Natrij – regulira količinu vode i održava ravnomjernu količinu kiselina i lužina u tijelu.

Piše: Vladimira Paleček
Izvor: Zdravlje iz prirode
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Ninti
Moderator
Postovi: 718
Pridružen/a: 08.07.2010, 10:33
Zahvalio/a: 428 puta
Prim. zahvala: 334 puta

Re: Ljekovitost vina – mudrost iz davnina

PostPostao/la Ninti » 04.07.2012, 10:39

Odlična tema, vino je prava stvari ak se dobro napravi .. :thumbsup:
Danas su ljudi poludili po pitanju pravljenja vina, sve vise spricaju vinograde raznoraznim otrovima ko da se bez toga ne može nista napraviti :blinkk:
Sve je vise bitna kvantiteta, a manje kvaliteta i onda ona o ljekovitosti vina potpuno izgubi smisao :rolleyes:
Srećom ima i svjesnijih ljudi koji koriste biodinamicku proizvodnju, nadam se da će svi pomalo prec na uskladenost s prirodom
Refren? Mantra? Ne, tek razlika između ljudi koji žive i onih koji samo borave ovdje.
Ronin

Re: Ljekovitost vina – mudrost iz davnina

PostPostao/la Ronin » 01.09.2012, 20:03

Super tema ,Red...evo da se nadovežem malo...jedno od najboljih vinogradara i podrumara na svjetu su Mađari i kod njih jedino raste originalna europska sorta.Do pojave trsne uši (filoksere) u Evropi 1869. godine vinova loza uzgajala se na vlastitom korijenu. Ostali su pošteđeni vinogradi koji su sađeni na pjeskovitim tlima poput onih u mađarskoj (oštar pijesak oštećuje trsnu uš te ona izbjegava takva tla) . Filoksera ili trsov ušenac (Viteus vitifoliae, Phylloxera vastatrix), je donijeta u Francusku iz Amerike oko 1860. godine. Brzo se proširila Europom ostavljajući pustoš za sobom jer su ogromne površine pod vinovom lozom propale. Mnogi su vinogradi potpuno propali, pa je tih godina zabilježeno više tisuća samoubojstava francuskih vinogradara. Također je zabilježen odlazak mnogih vinogradara i težaka u prekomorske zemlje.Jedan francuz je uspio cijepit američku sortu s europskom( pretežite podloge su američke vrste loza ili njihovi križanci, od kojih se uz primjerenu otpornost na napad trsnog ušenca zahtijevaju i druga pozitivna svojstva kao što je afinitet prijema i srašćivanja s plemkom europske vinove loze, prilagodljivost na odgovarajuće agroekološke uvjete i naročito otporost loznih podloga na sadržaj aktivnog vapna u tlu, zatim, dobro ukorjenjavanje itd. Kao lozne podloge najčešće se koriste tri vrste američke loze. To su Vitis riparia, Vitis berlandieri i Vitis rupestris. Od križanaca najčešće se koriste oni iz grupe Riparia x Rupestris i iz grupe Berlandieri x Riparia, a u novije vrijeme i europsko-američki hibridi, odnosno višekratnim povratnim križanjem proizvedeni tzv. kompleksni hibridi. Iako je do sada križanjem i selekcijom proizveden i ispitan vrlo velik broj raznih loznih podloga, nije nađena takva koja bi u potpunosti zadovoljila sve uvjete, pa se na tom području i dalje intenzivno radi.) tako su večinom vina danas opstala i loze postale otpornije, a i izgubila ondašnji indetitet i originalnost. Preporučio bih knjigu svima od Bela Hamvas-a knjigu :Filozofija Vina... inače Resveratrol je to što je u vinu Amen, inače je inhibitor aromatase što dobro dođe ženama u borbi protiv raka dojke i sveg ostalog...Vino je zakon.Ima jedna meni od najljepših izreka o vinu . I vino nijemoga učini poput slavuja. :) pozdravljam...

Natrag na “Moje Tijelo, Moj Hram”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.