Raste kao poludivlje drvo, ali je najpoznatiji kao kultivirana biljka. Sa svojim šiljastim listovima i ružičastim cvjetovima djeluje vrlo dekorativno kao ukrasno drvo, no daleko su važniji ukusni i ljekoviti plodovi. Plod badema je duguljasta, jajasta nešto spljoštena i baršunasta koštica u kojoj se nalazi velika i uljevita sjemenka.
Badem je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Istodobno badem je jedan od tipičnih mediteranskih plodova, a kod nas najbolje uspijeva u Dalmaciji i na otocima. U širem mediteranskom pojasu uzgaja se u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i u Francuskoj.
Dvije su vrste badema
Gorki badem (Amygdalus communis var. amara) koji se uglavnom upotrebljava u ljekovite svrhe i nije jestiv. Sjeme gorkog badema sadrži glikozid amygdalin (koji daje gorčinu plodu), masno ulje, bjelančevine, šećere. U medicini se najviše upotrebljava sjemenka gorkog badema Semen Amygdalae amarae. U sjemenu gorkog badema ima 40 do 55% masnog ulja, oko 25% bjelančevina, do % šećera, sluzi, 2,2 do 4% amigdalina. Sjeme gorkog badema upotrebljava se i za izradu vode gorkih badema (Aqua Amygdalae amarae) koja ima učinak narkotika i sedativa.
Otrovne sjemenke gorkog badema smiju se upotrebljavati samo u ljekovite svrhe, kao hrana nikako. Sjeme sadrži gori amigdalin koji je istodobno ljekovit i otrovan, jer djelovanjem vode prelazi u cijanovodičnu kiselinu koja je jak otrov. Zbog otrovnosti, gorki se badem upotrebljava kao lijek vrlo oprezno, najčešće pomiješan sa slatkim bademom. Najveća količina gorkih badema koja se smije uzeti je 6 gr. Za odraslog čovjeka 40-50 sjemenki a za dijete 10 sjemenki može biti smrtonosna doza.
Uzet u malim količinama nije otrovan, još u starom vijeku mala količina gorkog badema slovila je kao lijek. Tako je npr. Plinije zapisao da onaj koji pojede pet gorkih badema prije pića ne može se opiti.
Oljušten suhi badem osim bjelančevina i ugljikohidrata bogat je mastima (jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, kakve primjerice nalazimo u maslinovu ulju) i koje pripadaju tzv. dobrim mastima. Te masne kiseline naš organizam, baš kao i višestruko nezasićene ne može sam proizvesti pa ih označujemo kao esencijalne. Povoljno djeluju na metabolizam masti u organizmu jer podižu razinu dobrog ili HDL kolesterola koji se ponaša kao "čistač" odnoseći višak kolesterola, te imaju povoljan učinak na krvožilni sustav i srce te cirkulaciju u cjelini.
Sjemenka badema bogata je mineralima: kalijem, kalcijem, magnezijem, fosforom, željezom, cinkom i bakrom u tragovima, a od vitamina najbogatiji je vitaminom E, vitaminima B skupine budući da sadrži: B1, B2, B3, B6, dok vitamina C ima u tragovima. No svakako je najveći udio niacina ili vitamina B3 kojeg u 100 gr sjemenki ima oko 2 gr. Ovaj vitamin smanjuje mali, gusti dio lošeg ili LDL kolesterola koji je odgovoran za nastanak plakova i razvoj ateroskleroze budući da se zadržava na stijenkama krvnih žila i stvara ovapnjenja. Vitamin B3 utječe na metabolizam ugljikohidrata, omogućuje normalnu funkciju probavnog trakta, povoljno djeluje na izgled kože, te na pravilnu funkciju živčanog sustava i mozga. Nedostatak izaziva glavobolje, dermatitis, dijareju, psihičke poremećaje. Neke studije pokazuju da smanjuje pojavnost sekundarnog karcinoma.
Badem u odnosu na lješnjak ili orah ima znatno više kalija, kalcija i magnezija, tako primjerice 100 gr oljuštenih suhih badema ima 250 mg kalcija koji je važan za izgradnju kostiju i zubi, diobu i rast stanica, prijenos živčanih impulsa, zgrušavanje krvi, mišićne kontrakcije, sprečava demineralizaciju kostiju i nastanak osteoporoze, važan je za pravilan rad srca i ima niz drugih metabolički važnih funkcija u organizmu.
Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi i kao dodaci raznim jelima. Od badema se može proizvesti bademovo mlijeko, likeri, može se dodati u voćne salate, žitarice za doručak ili jednostavno u kombinaciji sa suhim voćem nekoliko badema može biti ukusan međuobrok. No treba naglasiti da plod ima visoku energetsku vrijednost odnosno 100 gr daje oko 637 kcal pa pri jelu treba biti umjeren. Od badema izrađuju se slastice i tradicionalni kolači po domaćoj autohtonoj recepturi osobito u primorju i Dalmaciji te na otocima. Tako su poznati ušećereni slatki bademi, korčulanske okruglice, mandulat po kome je poznat splitski kraj te rapska torta od badema koji su ujedno postali i prepoznatljivi jestivi suveniri. Badem se najčešće za izradu slastica više koristi baš u vrijeme blagdana. U nekim zemljama, primjerice Danskoj, pravi se tradicionalna "božićna riža" s bademima.
Ostavite čašu badema preko noći u vodi. Sljedeći dan natopljene bademe isperite i stavite u blender. Dodajte tri čaše vode i dobro izmiksajte. Mlijeko procijedite kroz gustu gazu, vratite u blender, po želji dodajte med te još jednom izmiksajte. Umjesto meda možete dodati i koji drugi zaslađivač (npr. datulje). Po izboru možete dodati i štapić vanilije, kako biste obogatili okus mlijeka. Ostatak kaše od badema možete iskoristiti za krekere ili pire od badema.
Od badema se radi i ulje koje se upotrebljava u kozmetičke svrhe. Stari Grci i Rimljani koristili su se njime za njegu kože i kose. I danas se koristi u kozmetičkoj industriji, jer štiti i hrani kožu, dobro regulira vlažnost te je veoma učinkovito prilikom njege suhe i osjetljive kože.
Gorko bademovo mlijeko
30 gr sjemenki gorkog badema i 20 gr sjemenki slatkog badema preliti s toplom vodom i ostaviti u vodi dok se od sjemenki ne počne odvajati kožica. Sjemenke očistiti od kožica, zgnječiti, dodati 5 dl hladne vode i 25 g šećera te dobro umiješati u električnoj mješalici. nakon što odstoji 20-30 minuta, tekućinu procijediti.
~mlijeko se zbog otorvnosti ne pije. Kod migrene, bolesti bubrega i jetre, tereume, artritisa i gihta uzima se po 1 žličica mlijeka 3 puta na dan, poslije jela~
Marcipan je kao dodatak kolačima i gotova smjesa našao široku primjenu u pravljenju slastica. Pravi se od mljevenih badema i šećera uz dodatak vrlo malo arome gorkih badema. Bogatog okusa, nariban može zamijeniti "teške kreme" u kolačima. Odlična je dopuna nepečenim voćnim tortama i slasticama. Obogaćen koricom limuna ili naranče može poslužiti za izradu brzo gotovih voćnih kuglica, a od njega se mogu izrađivati i jestivi ukrasi za kolače.
Pire od badema može vrlo uspješno zamijeniti omiljeni namaz. Može se mazati na integralni kruh u kombinaciji s primjerice čajem od majčine dušice, zaslađen medom ili bez njega. Koristi se u malim količinama svakog dana. Proteine iz badema najbolje je jesti zasebno, u malim količinama. Nije dobro proteine iz koštice dodavati proteinima iz mesa, ribe, sira ili jaja.
Badem za detoksikaciju
Zbog svoga sastava i bogatstva masnih kiselina, proteina, te obilja kalcija i magnezija, koje još nazivamo "dinamičnim parom" mineralnih elemenata za detoksikaciju, badem pripada namirnicama koje metabolički podržavaju alkalnu (lužnatu) reakciju krvi i nekih enzima te neutraliziraju kisele viškove u organizmu. Za tu svrhu najbolje je upotrebljavati organski uzgojene cijele bademe koji su oljušteni, a nisu izbjeljeli. Stavite ih u zdjelu, pokrijte čistom vodom i ostavite namočene preko noći. Ujutro ogulite smeđu kožicu koja se vrlo lako skida nakon što su koštice bile namočene u vodi.
Namočeni bademi ostanu svježi i mogu se jesti cijeli dan. Ostatke trebate držati u hladnjaku i mogu se jesti sutradan. Bademi se naime lakše probavljaju ako se drže namočeni u vodi. Košuljica (smeđa kožica) prirodna je zapreka od truljenja, tj. neka je vrsta konzervansa. To je razlog zašto se mogu dugo održati na sobnoj temperaturi izvan hladnjaka. No iskusne domaćice znaju da i u kulinarstvu bademe treba na časak uroniti u kipuću vodu, otom hladnu da bi im se lakše skinula kožica i da bi se mogli brzo oguliti. Nakon toga treba ih nakratko osušiti u vrućoj pećnici.
Badem je bogat mineralnim solima, vitaminima B skupine, proteinima, masnim uljima iznimno je cijenjen u kozmetičkoj industriji.
Esencijalno bademovo ulje, dobiva se za kozmetičku industriju cijeđenjem zrelog sjemena najčešće iz slatkih badema, sadrži esencijalne masne kiseline i minerale, te je bogato B, D i E vitaminima. Dobiva se postupkom hladnog prešanja sjemenki badema kako bi se sačuvali vrijedni sastojci ulja: jednostavne i složene masne kiseline, lecitin, flavonoidi, vitamin E, fitosteroli i sl.
Jedno je od najboljih biljnih ulja i služi kao blaga masna podloga za izradu krema, maski, sapuna, emulzija i melema i u tretmanu raznih vrsta dermatitisa te je osobito cijenjeno u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. No svakako je važna kvaliteta ulja, pa je nužno da je dobiveno prvim, hladnim cijeđenjem. Prije svega je namijenjeno suhoj i osjetljivoj koži, njeguje i štiti kožu i ublažava iritacije pa se koristi i za njegu osjetljive kože beba. Koristi se i kao ulje za skidanje šminke. Potiče regeneraciju stanica kože, vlaži i revitalizira epitel kože. Mnoge vitaminske i hranjive kreme za kožu u svojoj podlozi imaju upravo bademovo ulje. Kao bazno ulje našlo je široku primjenu u aromaterapiji i aromamasaži. Akumulirana snaga bilja sadržana u eteričnim uljima razrjeđuje se baznim uljima kakvo je bademovo ulje, te se na taj način njihov učinak udvostručuje. Istodobno se postiže dodatna zaštita budući da su eterična ulja, izuzevši rijetka, "prejaka" za izravno nanošenje na kožu.
Maska od badema za revitalizaciju suhe, umorne kože: pomiješajte med, bademovo brašno i bademovo ulje da biste dobili masku pogodnu za stavljanje na kožu lica. Masku ravnomjerno rasporedite u tankom sloju i poslije 15 do 20 minuta uklonite mlakom vodom.
