Podzemni dio biljke čini debeli kruškasti korijen s oko 6 cm dugim i 15 mm debeli bočnim izdancima. Iz korijena izbijaju do 1 m dugi, svijetlozeleni kopljasti listovi, a blijedožuti cvjetovi oblikuju gust cvjetni klas.
Kurkuma se vegetativno razmnožava iz dijelova korijena ili bočnih izdanaka. Nakon 7-10 mjeseci rasta lišće počinje venuti, a korijen i bočni izdanci vade se iz zemlje i očiste od korjenčića. Kuhaju se da se žuti pigment ravnomjerno rasporedi i 10-15 dana suše na suncu. Najcjenjeniji su osušeni bočni ogranci poznati kao „curcuma longa“, a nešto je lošije kakvoće osušeni kruškasti korijen poznat pod imenom „curcuma rotunda“.
Kurkuma je jedan od osnovnih sastojaka poznate mješavine začina curry i zaslužna je za njezinu žutu boju. Koristi se u proizvodnji senfa i Worchester umaka. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji za bojenje mariniranih proizvoda, juha, senfa, margarina, maslaca, sira, sokova i likera.
Na Dalekom istoku korištena je kao biljna boja za bojenje svile, pamuka, u određenim obredima i ljudi, a još od srednjeg vijeka dobila je naziv „indijski šafran“. Ljekovitost kurkume je isto veoma poznata.
Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin čija je struktura određena 1910. godine. Tu je još i eterično ulje (zingiberin, turmeron), gorke tvari i niz vitamina i minerala (vitamini A, B1, B2, B3, B6, B12, C, E; minerali kalcij, željezo, magnezij, kalij itd.) Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj, kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100. Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva, prostate, gušterače, jetara, želuca, jajnika, dojke itd.
U Indiji, gdje se kurkuma svakodnevno konzumira, učestalost raka pluća, debelog crijeva i dojke je 5-10 puta manja nego na Zapadu, iako su Indijci izloženi brojnim karcinogenima iz okoliša, često više nego Zapadnjaci.
Kurkuma se ozbiljno razmatra i kao pomoć pri terapiji i u prevenciji dijabetesa i moždanog
udara. Preventivno se može uzimati kao dodatak jelima u začinskim mješavinama ili jedna čajna žlica praha dnevno, raspoređena na tri obroka. Na tržištu postoje i kapsule s prahom kurkuma. Prevelike količine ili učestalo uzimanje može uzrokovati poremećaje u metabolizmu. Mljeveni korijen kurkume najčešće se koristi kao aromatičan i oštar začin koji poboljšava okus jelima od mesa, jaja, marinadama i umacima, a ujedno potiče i rad probavnih organa.
U posljednje vrijeme sve češće puni stupce znanstvenih časopisa brojnim studijama koje dokazuju snažnu antikancerogenu aktivnost ove biljke. Kao što smo i rekli ukus vam je možda i poznat jer je jedan je od osnovnih sastojaka Curry praška, ali se upotrebljava i samostalno, posebno za jela od riže i piletine. Korjen se kuha, suši i oguli se koža. Zatim se melje u prah. Dobija se žuti prah ljutog i blago gorkog ukusa koji uz to sto je veoma ukusan je i veoma dobar za naše zdravlje.
izvor:herbalistsa.blogspot.com