Kopriva (lat. Urtica dioica)

Recepti, napici, tinkture...
Odgovori
Avatar
Ninti
Moderator
Postovi: 582
Pridružen/a: 08.07.2010, 11:33
Ima zahvala: 505 puta
 pohvaljen: 392 puta

Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la Ninti »

slikaKopriva (Ljekarnički naziv: Folium urticae) je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi.

Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.

Kopriva je izobilna u sjevernoj Europi i velikom dijelu Azije, te se obično nalazi na selu. Manje je udomaćena u južnoj Europi i sjevernoj Africi, gdje je ograničena zbog svoje potrebe za vlažnim tlom. U Sjevernoj Americi je široko rasprostranjena u Kanadi i SAD-u, gdje je utvrđena u svakoj državi osim Havaja i također se može naći u najsjevernijem Meksiku. Raste u izobilju na pacifičkom sjeverozapadu, posebno na mjestima gdje je velika godišnja količina kiše. U Sjevernoj Americi daleko je manje udomaćena nego u sjevernoj Europi. Europska podvrsta, U. dioica dioica uvedena je u Sjevernu i Južnu Ameriku.

U Velikoj Britaniji kopriva ima veliku povezanost s ljudskim naseljima i zgradama. Prisutnost koprive može ukazati na to da je zgrada dugo bila napuštena. Ljudski i životinjski otpad može biti odgovoran za povišenje razine dušika i fosfata u tlu, te tako osigurava odlično okruženje za koprivu.

Kultura i povijest

Tkanina napravljena od koprive je nađena na lokacijama na kojima su živjeli ljudi iz brončanog doba. Koprivu su koristili i stari Rimljani kao hranu i lijek. Siromašni ljudi bi je često jeli u proljeće. U germanskoj mitologiji, kopriva je bila simbol boga munje. Prema narodnom vjerovanju, munja nikada neće udariti u koprivu, i od toga dolazi poslovica: Neće grom u koprive. Postoji mit da kad kokoši jedu sušene koprive, poveća se broj izlegnutih jaja.
Koprive se tradicionalno beru na Veliki Četvrtak i Veliki Petak. U knjizi Hansa Christiana Andersena "De vilde svaner" se spominje kako je princeza morala satkati kaput od kopriva da bi razbila urok bačen na njezinu braću. U Ujedinjenom Kraljevstvu se od 1986. održava Stinging Nettle Eating Championship, natjecanje u jedenju kopriva

Odličan insekticid i gnojivo

Kopriva je biljka koja je u vrtu i povrtnjaku dobar susjed, pozitivno djeluje na rast i razmnožavanje velikog broja kultura. Zasijana uz rubove gredica vrta jedan prema sto u odnosu na glavnu kulturu djeluje stimulirajuće. Prvo što vam je potrebno je kilogram svježe koprive koja nije u blizini prometnica jer je puna olova pa možemo dobiti kontra efekt. Osim svježih može se koristiti i osušeni prah od kopriva.Osušene koprive se stavlja oko 15 grama na 10 litara vode ( smjesa za prihranu ) po mogučnosti kišnice ili pak običnu vodu koja je malo odstajala. Dobro je da voda bude mlaka, ne hladna, ne vruća. Insekticidna svojstva ove otopine nestaju postepeno pa stoga treba koristiti otopinu u roku jednog dana. Tretirajte biljke tri puta unutar nekoliko sati folijarnim prskanjem. Za prihranu biljaka pripremiti smjesu od koprive od jednake količine lišća i vode, ostaviti u drvenoj bačvi desetak dana. Nakon što smo dobro promiješali smjesu treba ju ostaviti da sazrije. Svaki dan ju treba redovito promiješati kako bi došlo do potrebne opskrbe sa kisikom. Nakon nekoliko dana počinje vrijenje i stvara se pjena i neželjeni mirisa u tome trenutku. Kada se smjesa izbistri i postane tamna spremna je za upotrebu, za tjedan do dva ovisno o temperaturi zraka. Tako dobiveno gnojivo dodaje se biljkama u omjeru:
1 : 10 - gnojivo / voda - primjena natapanjem tla
1 : 50 - gnojivo / voda - primjena folijarno preko lista

Ljekovita svojstva i druge koristi

SADRŽI: željezo, sumpor, kalcij, natrij, mineralne soli, mravlju, octenu,
maslačnu i kremičnu kiselinu, vitamine A, C i K. U lišću ima tanina, klorofila, karotena, fitosterola, lecitina, nešto sluzi i voska, i u dlačicama acetilholina i histamina.

Navodno su je zbog poznatog žarenja Cezarove trupe pronijele tada poznatim svijetom. Koristili su je za "održavanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reumatizma.
Od davnina kopriva se rabila u prehrani za vrijeme nerodnih godina i oskudica. Mnogo je razloga da se ovo zdravo divlje povrće nađe češće na jelovniku suvremenog čovjeka. Kopriva je prirodni koncentrat vitamina i minerala, te biljnih boja. Mlado lišće koprive sadrži 20 puta više vitamina C nego zelena salata ili drugo uzgojeno povrće. List koprive sadrži dosta tanina , pa se čaj od koprive rabi za zaustavljanje unutrašnjeg i vanjskog krvarenja, kao stimulans za rast i jačanje korijena kose. Klorofil iz korijena koprive povoljno djeluje kod anemije i opće slabosti organizma. Žare koprive sadrže acetilholin i histamin, koji pri dodiru jako reagiraju , te se javlja crvenilo, otok i bol na koži pa ih treba pažljivo brati. Za sušenje kopriva se sabire cijelog ljeta. Najbolje ju je pokositi pa zatim skinuti lišće i sušiti. Suši se razastrta u hladu ili u sušnicama na 40 stupnjeva Celzija. Od 6 kg zelenog lišća dobije se 1 kg suhe droge.

Korijen za sušenje se sakuplja u vrijeme kada nema vegetacije- u rano proljeće ili kasnu jesen, nakon pranja i skidanja sitnih žilica se suši. Korijen se koristi za sprečavanje opadanja kose.

slikaČaj od cijele biljke odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetru i crijeva, ujedno je izvrstan lijek za liječenje anemije, šuljeva, žutice, groznice, pomiješana s drugim biljkama liječi čireve na želucu i crijevima, čisti krv, pospješuje probavu, smanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako je dobra za liječenje vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvjestice.
Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Kopriva poboljšava rad probavnog sustava. Ekstrakt korijena ima mnogo željeza, koristi se protiv opadanja kose i pozitivno utječe na krv. Od koprive se često priprema čaj i sok te koristi se često u kuhinji. Djeluje kao diuretik i antihemoragik.
Čaj od koprive dobar je za lice i kosu, a preporuča se i pri mršavljenju, skidanju celulita te u trudnoći. Čaj od koprive dobar je i za djecu – pomaže pri prehladi, kod alergija i proljeva. Budući da sadrži željezo, čaj od koprive pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Čaj olakšava opskrbu tijela kisikom i štiti kod slabokrvnosti.

Kod alopecije - gubitka kose, tretman sa koprivom je najbolje što možete učiniti za svoju kosu i vlasište:

Dvije pune šake svježe ili suhe koprive stavite u lonac sa 5 litara vode. Zakuhajte, isključite vatru i ostavite na 10-15 minuta. Procijedite, ohladite i operite s tim kosu.
Perite kosu sa koprivom svaki dan. Rezultati su vidljivi nakon par tjedana.

Korijen koprive se koristi za dobivanje žute boje, a iz lišća se može dobiti žućkasto-zelena boja. Kopriva sadrži likasta vlakna, pa se često koristi i u tekstilnoj industriji. Za razliku od pamuka, raste jednostavno, bez pesticida, no njezina vlakna su dosta hrapavija.

izvor 1, izvor 2, izvor 3
“Never argue with an idiot. They will drag you down to their level and beat you with experience.” ― Mark Twain
Stone
rank3
Postovi: 51
Pridružen/a: 18.12.2010, 09:10
Ima zahvala: 18 puta
 pohvaljen: 3 puta

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la Stone »

Sok od koprive

Sastojci
30 vrhova mladih kopriva, 3 kom naranče, 2 kom limuna, 3 l vode, 5 dkg limunske kiseline (nije nužno ako se brzo popije), 70 dkg šećera (može i više, ali i manje – po želji)

Priprema
1. uberite 30 vrhova mlade koprive (pod vrhom se podrazumijeva vrhić i 3-4 lista ispod)
2. dobro operite naranče, limun i koprivu
3. u vodu stavite koprive i narezane agrume
4. ostavite da odstoji 24 sata
5. rukama dobro izgnječite sastojke pa procijedite
6. ugrijati do vrenja i sipati u čiste flaše

verzija Sirovi sok
Nakon cijeđenja se sipa u sterilizirane staklenke i finito!
foculusater
rank2
Postovi: 18
Pridružen/a: 01.10.2012, 12:24
Ima zahvala: 12 puta
 pohvaljen: 1 put

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la foculusater »

Šibanje koprivom
:bigsmilee:
Avatar
Marijo
rank3
Postovi: 58
Pridružen/a: 03.10.2012, 22:14
Ima zahvala: 28 puta
 pohvaljen: 8 puta

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la Marijo »

izvrstan ljeki protiv Akni
Osvrni se oko sebe jer priroda zove te,
Njemi glas iz daleka kao vapaj djeteta...
Avatar
Marijo
rank3
Postovi: 58
Pridružen/a: 03.10.2012, 22:14
Ima zahvala: 28 puta
 pohvaljen: 8 puta

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la Marijo »

heheh ne pečenjem,pa ja već pijem čaj jednu mjescec dana svaki dan po tri čaše i mogu reći dosta mi se lice iščistilo samo treba redovno piti
Osvrni se oko sebe jer priroda zove te,
Njemi glas iz daleka kao vapaj djeteta...
zex19
rank1
Postovi: 4
Pridružen/a: 12.12.2012, 12:53

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la zex19 »

I meni je kopriva pomogla,imao sam ih dosta
Avatar
Ruskinja
rank3
Postovi: 88
Pridružen/a: 12.12.2012, 13:37
Ima zahvala: 55 puta
 pohvaljen: 24 puta

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la Ruskinja »

Jedan Švedski znanstvenik izjavio je: "Da smijete brati u životu samo jednu biljku, to bi trebala biti kopriva".
Drugi pak neki znanstvenik pak kaže: "Da kopriva nema svoje karakteristične žare, odavno bi nestala s lica zemlje jer bi je sve divlje životinje već odavno pojele".

Živjela kopriva!
Neki ljudi su tako siromašni, sve što imaju je novac.
raspas
rank2
Postovi: 19
Pridružen/a: 28.01.2014, 15:41
Ima zahvala: 2 puta
 pohvaljen: 10 puta

Re: Kopriva (lat. Urtica dioica)

Post Postao/la raspas »

ja imam ekcem i koristim koprivu kao čaj, i daje dobre rezultate, a zajedno s njom koristim i maslinovo ulje i jabučni ocat.
bio u bolnici! razočarali su me totalno i onda sam uzeo stvari iz prirode u svoje ruke
Odgovori