Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj
Postano: 08.09.2010, 13:28
Šampinjoni
Latinski naziv: Agaricus bisporus
Engleski naziv: table mushroom, cultivated mushroom, button mushroom, champignons
Opis i podrijetlo
Čovjek se od davnina bavio skupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U azijskim se zemljama koriste u prehrani i liječenju već tisuću godina. U staro doba ljudi su mislili da je to hrana bogova, možda čak da su nastale od groma, jer su se pojavljivale preko noći, nakon oluje.
Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Pravi šampinjoni imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelo-sive do smećkaste boje. U prirodi ih nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl.
Šampinjoni, osim toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Ova gljiva je bijele boje i jedinstvene arome. Mogućnosti pripreme su neograničene. Dostupne su tijekom cijele godine, konzervirane ili svježe.
Šampinjoni se, kao i ostale gljive, zbog svoje spužvaste strukture ne peru u vodi, već se brišu vlažnom krpom ili kuhinjskim papirom.
Zatvoreni šampinjoni najmlađa su vrsta šampinjona, mliječno bijele boje, a beru se u vrlo ranom stadiju razvoja. Okus im nije toliko izražajan pošto nije bilo dovoljno vremena da sazriju, a koriste se sami ili u kombinaciji u kojima njihovo hrskavo tkivo izvrsno dolazi do izražaja. Šampinjoni sa zatvorenim klobukom izgledom se jedva mogu razlikovati od onih s nerazvijenim klobukom, no njihov je okus izražajniji.
Poluotvoreni šampinjoni su u naprednijem stadiju razvoja i mogu imati otvorene ili zatvorene klobuke.
Otvoreni šampinjoni najzreliji su među običnim šampinjonima i intenzivnijeg su okusa. Zbog svojih uvelih klobuka i izloženih smeđih listića, mnogima su neprivlačni, no usprkos tome, bilo bi pogrešno dopustiti da njihov izgled omete njihov veliki začinski potencijal. To su zreli šampinjoni, čiji je okus u potpunosti razvijen.
Smeđi šampinjoni
Ova tamnosmeđa vrsta šampinjona sa slobodnim klobukom ima ugodan okus i može poboljšati okus jelima.
Energetska i nutritivna vrijednost
U 100 g sirovih šampinjona ima vrlo malo kalorija - 26 kcal / 109 kJ, od toga 2,5% proteina, 0,2% masti i 5,1% ugljikohidrata. Šampinjoni su proteinima jedne od najbogatijih vrsta gljiva. Od ugljikohidrata u šampinjonima nalazimo glukan, inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti škrob, pa su stoga vrlo pogodni za osobe oboljele od dijabetesa.
Od vitamina, šampinjoni su odličan izvor riboflavina (40% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (30% preporučenog dnevnog unosa).
Od kiselina, u gljivama su najvažnije oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari značajne su količine kalija. Uz plodove mora, najveći su prirodni izvor selena, koji je organizmu potreban u malim količinama i ubraja se u najjače antioksidanse, a posjeduje i antikancerogeno djelovanje.
Ljekovitost
Rijetka je biljna hrana koja se može na tako različite načine prirediti, ima dobar okus, potiče apetit, a ujedno ima i visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Budući da su gljive bogate proteinima, mogu obogatiti prehranu, osobito osobama koje ne konzumiraju meso ili onima koje ga rijetko konzumiraju.
Studija objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry osvrnula se na nutritivne karakteristike 6 vrsta gljiva, od kojih su tri vrste šampinjona. Pokazalo se da su gljive, svježe i kuhane, u različitim godišnjim dobima, dobar izvor prehrambenih vlakana, uključujući hitin, za kojeg se vjeruje da smanjuje razinu kolesterola u krvi, te beta-glukan, koji blagotvorno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Gljive su već dugo poznate kao dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Proteini tvore tjelesnu strukturu, nalaze se u svakoj stanici i tkivu. Tijelo proteine koristi za rast, izgradnju i zacjeljenje kostiju, vezivnog tkiva, kože, unutarnjih organa i krvi. Hormoni, antitijela i enzimi koji reguliraju kemijske reakcije također su proteini. Ako ugljikohidrati ili masti ne zadovolje potrebe za energijom, tijelo koristi proteine.
Istraživanja su pokazala da šampinjoni imaju antikancerogene sastojke, pa dodatak gljiva u obroke može pomoći u sprječavanju razvoja raka. Istraživanja objavljena u American Chemical Society 31. kolovoza 2005. dokazuju prisutnost moćnog antioskidanta L-ergotioneina.
Nacin (B3) je vitamin kojeg obilno nalazimo u gljivama. Potreban je za metabolizam hrane, održavanje zdrave kože, živaca i probavnog kanala. Istraživanja objavljena u Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry upućuju na to da redovito konzumiranje hrane bogate niacinom osigurava zaštitu od razvoja Alzheimerove bolesti i starosne demencije.
Kupovanje i čuvanje
Šampinjone možete kupiti tijekom cijele godine, na tržnici ili u supermarketima - porcionirane i omotane prozirnom folijom.
Birajte šampinjone koji imaju čvrstu strukturu i, ovisno od sorte, bijele ili krem klobuke. S obzirom da se stajanjem mijenja boja šampinjona, prilikom kupnje obratite pažnju na listiće ispod klobuka, koji stajanjem mijenjaju boju iz ružičaste u smeđu. Šampinjone sa zatvorenim klobukom koristite svježe za pripremu salata, one s otvorenim klobukom za nadijevanje ili pečenje, a ukoliko trebate samo klobuke, izaberite one koji imaju manje stručke kako bi imali što manje otpada. Prilikom kupovine svakako izbjegavajte šampinjone koji su izgubili vlagu, mekani su na dodir te imaju oštećenja na površini.
Ukoliko šampinjone kupujete na tržnici, čuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj vrećici, zamotanoj u vlažnu krpu. Tako ćete održati njihovu vlažnost i svježinu nekoliko dana. Porcionirane i već prepakirane šampinjone iz trgovina stavite u papirnate vrećice i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka dva do tri dana.
Uzgoj Šampinjona
Šampinjona mogu poslužiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se može održavati temperatura i vlažnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.
Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. Također je u toj fazi potrebno je održavati visoku relativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %.
U drugoj fazi – fazi plodonošenja odnosno rasta plodnih tijela gljive, temperaturu treba spustiti na 17 – 18 C, a i vlaga zraka bi trebala biti nešto niža od 95 %, a održava se prskanjem ili zalijevanjem nasada mlakom vodom.
Da bi uzgoj šampinjona uspio, mora biti zadovoljen čitav niz uvjeta. Prije svega za osnivanje uzgajališta potrebno je imati prikladan prostor koji je moguće grijati, prozračivati i u njemu održavati besprijekornu čistoću. Treba zatim imati dobar kompost te odgovarajuću pokrovnu zemlju kao supstrat iz kojeg će gljiva crpsti hranjive supstance za svoj razvoj. Treba osigurati redovito vlaženje, zaštitu od bolesti i štetnika te pravilnu berbu i čuvanje gljiva.
Kompost za uzgoj šampinjona nije obični vrtni kompost, način dobivanja ovog komposta nije jednostavan, zato ga je najbolje kupiti gotovog kod proizvođača. Prirodni kompost dobiva se od konjskog gnoja uz različite dodatke, dok se sintetički radi na bazi slame uz dodatak kokošjeg gnoja, gipsa, piljevine, superfosfata, kalijevog sulfata i drugih tvari u određenom omjeru. Fermentirani gnoj mora se pasterizirati kako bi se toplinom uništili potencijalni uzročnici bolesti i štetnici mora se dobro prozračiti kako u njemu ne bi ostalo amonijaka koji bi štetio razvoju gljiva.
Početak uzgoja
Prije unošenja komposta u uzgajilište, prostor mora biti očišćen i dezinficiran.
Temperatura u uzgajilištu je podešena ovisno o godišnjm dobu i vanjskoj temperaturi.
Ubacivanje komposta
Prilikom slaganja komposta na police, briketi treba malo da se rastresu jer se tokom transporta kompost isprešao. Poslije utovara, uzajalište treba očistiti i oprati. Nakon toga, potrebno je otvoriti foliju sa gornje strane i omogućiti oslobađanje viška plinova. Ukoliko
je temperatura u kompostu visoka (>30 ºC, ljetnji period), potrebno je rashladiti uzgajalište
Inkubacija – prorastanje micelije kroz kompost
U ovoj fazi uzgoja najvažnija je temperatura u kompostu. Ne bi trebalo dozvoliti da pređe 26-27 ºC, jer to dovodi do smanjenja rodnosti, kao i pojave određenih bolesti.
Ukoliko se osiguraju optimalni uslovi u uzgajalištu, micelij će potpuno prorasti kroz kompost u roku od 12 do 14 dana. Taj proces može biti i duži te traje do 20 dana, što ovisi od kvaliteta komposta kao i od postizanja uslova u uzgajalištu
napomena
Mjerilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napravi u odnosu na temperaturu zraka u uzgajalištu.
Ukoliko se desi da temperatura u kompostu naglo skoči, treba prvo pokušati smanjiti temperaturu zalijevanjem poda i zidova, uključivanjem sistema ventilacije, recirkulacije unutrašnjeg zraka i tek na kraju uključivanjem sistema hlađenja. Treba imati u vidu da u ovom periodu nije poželjno ubacivanje sviježeg zraka, zbog održavanja koncentracije CO2. Svaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi će imati posljedice na krajnji rezultat, tj. na prinos.
skripte:
DivShare File - Osnovne napomene i uputstva za gajenje sa.pdf
DivShare File - Sampinjoni_ proizvodnja.doc
Latinski naziv: Agaricus bisporus
Engleski naziv: table mushroom, cultivated mushroom, button mushroom, champignons
Opis i podrijetlo
Čovjek se od davnina bavio skupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U azijskim se zemljama koriste u prehrani i liječenju već tisuću godina. U staro doba ljudi su mislili da je to hrana bogova, možda čak da su nastale od groma, jer su se pojavljivale preko noći, nakon oluje.
Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Pravi šampinjoni imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelo-sive do smećkaste boje. U prirodi ih nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl.
Šampinjoni, osim toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Ova gljiva je bijele boje i jedinstvene arome. Mogućnosti pripreme su neograničene. Dostupne su tijekom cijele godine, konzervirane ili svježe.
Šampinjoni se, kao i ostale gljive, zbog svoje spužvaste strukture ne peru u vodi, već se brišu vlažnom krpom ili kuhinjskim papirom.
Zatvoreni šampinjoni najmlađa su vrsta šampinjona, mliječno bijele boje, a beru se u vrlo ranom stadiju razvoja. Okus im nije toliko izražajan pošto nije bilo dovoljno vremena da sazriju, a koriste se sami ili u kombinaciji u kojima njihovo hrskavo tkivo izvrsno dolazi do izražaja. Šampinjoni sa zatvorenim klobukom izgledom se jedva mogu razlikovati od onih s nerazvijenim klobukom, no njihov je okus izražajniji.
Poluotvoreni šampinjoni su u naprednijem stadiju razvoja i mogu imati otvorene ili zatvorene klobuke.
Otvoreni šampinjoni najzreliji su među običnim šampinjonima i intenzivnijeg su okusa. Zbog svojih uvelih klobuka i izloženih smeđih listića, mnogima su neprivlačni, no usprkos tome, bilo bi pogrešno dopustiti da njihov izgled omete njihov veliki začinski potencijal. To su zreli šampinjoni, čiji je okus u potpunosti razvijen.
Smeđi šampinjoni
Ova tamnosmeđa vrsta šampinjona sa slobodnim klobukom ima ugodan okus i može poboljšati okus jelima.
Energetska i nutritivna vrijednost
U 100 g sirovih šampinjona ima vrlo malo kalorija - 26 kcal / 109 kJ, od toga 2,5% proteina, 0,2% masti i 5,1% ugljikohidrata. Šampinjoni su proteinima jedne od najbogatijih vrsta gljiva. Od ugljikohidrata u šampinjonima nalazimo glukan, inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti škrob, pa su stoga vrlo pogodni za osobe oboljele od dijabetesa.
Od vitamina, šampinjoni su odličan izvor riboflavina (40% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (30% preporučenog dnevnog unosa).
Od kiselina, u gljivama su najvažnije oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari značajne su količine kalija. Uz plodove mora, najveći su prirodni izvor selena, koji je organizmu potreban u malim količinama i ubraja se u najjače antioksidanse, a posjeduje i antikancerogeno djelovanje.
Ljekovitost
Rijetka je biljna hrana koja se može na tako različite načine prirediti, ima dobar okus, potiče apetit, a ujedno ima i visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Budući da su gljive bogate proteinima, mogu obogatiti prehranu, osobito osobama koje ne konzumiraju meso ili onima koje ga rijetko konzumiraju.
Studija objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry osvrnula se na nutritivne karakteristike 6 vrsta gljiva, od kojih su tri vrste šampinjona. Pokazalo se da su gljive, svježe i kuhane, u različitim godišnjim dobima, dobar izvor prehrambenih vlakana, uključujući hitin, za kojeg se vjeruje da smanjuje razinu kolesterola u krvi, te beta-glukan, koji blagotvorno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Gljive su već dugo poznate kao dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Proteini tvore tjelesnu strukturu, nalaze se u svakoj stanici i tkivu. Tijelo proteine koristi za rast, izgradnju i zacjeljenje kostiju, vezivnog tkiva, kože, unutarnjih organa i krvi. Hormoni, antitijela i enzimi koji reguliraju kemijske reakcije također su proteini. Ako ugljikohidrati ili masti ne zadovolje potrebe za energijom, tijelo koristi proteine.
Istraživanja su pokazala da šampinjoni imaju antikancerogene sastojke, pa dodatak gljiva u obroke može pomoći u sprječavanju razvoja raka. Istraživanja objavljena u American Chemical Society 31. kolovoza 2005. dokazuju prisutnost moćnog antioskidanta L-ergotioneina.
Nacin (B3) je vitamin kojeg obilno nalazimo u gljivama. Potreban je za metabolizam hrane, održavanje zdrave kože, živaca i probavnog kanala. Istraživanja objavljena u Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry upućuju na to da redovito konzumiranje hrane bogate niacinom osigurava zaštitu od razvoja Alzheimerove bolesti i starosne demencije.
Kupovanje i čuvanje
Šampinjone možete kupiti tijekom cijele godine, na tržnici ili u supermarketima - porcionirane i omotane prozirnom folijom.
Birajte šampinjone koji imaju čvrstu strukturu i, ovisno od sorte, bijele ili krem klobuke. S obzirom da se stajanjem mijenja boja šampinjona, prilikom kupnje obratite pažnju na listiće ispod klobuka, koji stajanjem mijenjaju boju iz ružičaste u smeđu. Šampinjone sa zatvorenim klobukom koristite svježe za pripremu salata, one s otvorenim klobukom za nadijevanje ili pečenje, a ukoliko trebate samo klobuke, izaberite one koji imaju manje stručke kako bi imali što manje otpada. Prilikom kupovine svakako izbjegavajte šampinjone koji su izgubili vlagu, mekani su na dodir te imaju oštećenja na površini.
Ukoliko šampinjone kupujete na tržnici, čuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj vrećici, zamotanoj u vlažnu krpu. Tako ćete održati njihovu vlažnost i svježinu nekoliko dana. Porcionirane i već prepakirane šampinjone iz trgovina stavite u papirnate vrećice i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka dva do tri dana.
Uzgoj Šampinjona
Šampinjona mogu poslužiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se može održavati temperatura i vlažnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.
Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. Također je u toj fazi potrebno je održavati visoku relativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %.
U drugoj fazi – fazi plodonošenja odnosno rasta plodnih tijela gljive, temperaturu treba spustiti na 17 – 18 C, a i vlaga zraka bi trebala biti nešto niža od 95 %, a održava se prskanjem ili zalijevanjem nasada mlakom vodom.
Da bi uzgoj šampinjona uspio, mora biti zadovoljen čitav niz uvjeta. Prije svega za osnivanje uzgajališta potrebno je imati prikladan prostor koji je moguće grijati, prozračivati i u njemu održavati besprijekornu čistoću. Treba zatim imati dobar kompost te odgovarajuću pokrovnu zemlju kao supstrat iz kojeg će gljiva crpsti hranjive supstance za svoj razvoj. Treba osigurati redovito vlaženje, zaštitu od bolesti i štetnika te pravilnu berbu i čuvanje gljiva.
Kompost za uzgoj šampinjona nije obični vrtni kompost, način dobivanja ovog komposta nije jednostavan, zato ga je najbolje kupiti gotovog kod proizvođača. Prirodni kompost dobiva se od konjskog gnoja uz različite dodatke, dok se sintetički radi na bazi slame uz dodatak kokošjeg gnoja, gipsa, piljevine, superfosfata, kalijevog sulfata i drugih tvari u određenom omjeru. Fermentirani gnoj mora se pasterizirati kako bi se toplinom uništili potencijalni uzročnici bolesti i štetnici mora se dobro prozračiti kako u njemu ne bi ostalo amonijaka koji bi štetio razvoju gljiva.
Početak uzgoja
Prije unošenja komposta u uzgajilište, prostor mora biti očišćen i dezinficiran.
Temperatura u uzgajilištu je podešena ovisno o godišnjm dobu i vanjskoj temperaturi.
Ubacivanje komposta
Prilikom slaganja komposta na police, briketi treba malo da se rastresu jer se tokom transporta kompost isprešao. Poslije utovara, uzajalište treba očistiti i oprati. Nakon toga, potrebno je otvoriti foliju sa gornje strane i omogućiti oslobađanje viška plinova. Ukoliko
je temperatura u kompostu visoka (>30 ºC, ljetnji period), potrebno je rashladiti uzgajalište
Inkubacija – prorastanje micelije kroz kompost
U ovoj fazi uzgoja najvažnija je temperatura u kompostu. Ne bi trebalo dozvoliti da pređe 26-27 ºC, jer to dovodi do smanjenja rodnosti, kao i pojave određenih bolesti.
Ukoliko se osiguraju optimalni uslovi u uzgajalištu, micelij će potpuno prorasti kroz kompost u roku od 12 do 14 dana. Taj proces može biti i duži te traje do 20 dana, što ovisi od kvaliteta komposta kao i od postizanja uslova u uzgajalištu
napomena
Mjerilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napravi u odnosu na temperaturu zraka u uzgajalištu.
Ukoliko se desi da temperatura u kompostu naglo skoči, treba prvo pokušati smanjiti temperaturu zalijevanjem poda i zidova, uključivanjem sistema ventilacije, recirkulacije unutrašnjeg zraka i tek na kraju uključivanjem sistema hlađenja. Treba imati u vidu da u ovom periodu nije poželjno ubacivanje sviježeg zraka, zbog održavanja koncentracije CO2. Svaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi će imati posljedice na krajnji rezultat, tj. na prinos.
skripte:
DivShare File - Osnovne napomene i uputstva za gajenje sa.pdf
DivShare File - Sampinjoni_ proizvodnja.doc