Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Općenito o gljivama i kako ih uzgojiti
Odgovori
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Red »

Šampinjoni

slika

slika

Latinski naziv: Agaricus bisporus
Engleski naziv: table mushroom, cultivated mushroom, button mushroom, champignons

Opis i podrijetlo

Čovjek se od davnina bavio skupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U azijskim se zemljama koriste u prehrani i liječenju već tisuću godina. U staro doba ljudi su mislili da je to hrana bogova, možda čak da su nastale od groma, jer su se pojavljivale preko noći, nakon oluje.

Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Pravi šampinjoni imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelo-sive do smećkaste boje. U prirodi ih nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl.
Šampinjoni, osim toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Ova gljiva je bijele boje i jedinstvene arome. Mogućnosti pripreme su neograničene. Dostupne su tijekom cijele godine, konzervirane ili svježe.

Šampinjoni se, kao i ostale gljive, zbog svoje spužvaste strukture ne peru u vodi, već se brišu vlažnom krpom ili kuhinjskim papirom.

Zatvoreni šampinjoni najmlađa su vrsta šampinjona, mliječno bijele boje, a beru se u vrlo ranom stadiju razvoja. Okus im nije toliko izražajan pošto nije bilo dovoljno vremena da sazriju, a koriste se sami ili u kombinaciji u kojima njihovo hrskavo tkivo izvrsno dolazi do izražaja. Šampinjoni sa zatvorenim klobukom izgledom se jedva mogu razlikovati od onih s nerazvijenim klobukom, no njihov je okus izražajniji.

Poluotvoreni šampinjoni su u naprednijem stadiju razvoja i mogu imati otvorene ili zatvorene klobuke.

Otvoreni šampinjoni najzreliji su među običnim šampinjonima i intenzivnijeg su okusa. Zbog svojih uvelih klobuka i izloženih smeđih listića, mnogima su neprivlačni, no usprkos tome, bilo bi pogrešno dopustiti da njihov izgled omete njihov veliki začinski potencijal. To su zreli šampinjoni, čiji je okus u potpunosti razvijen.

Smeđi šampinjoni
Ova tamnosmeđa vrsta šampinjona sa slobodnim klobukom ima ugodan okus i može poboljšati okus jelima.
Energetska i nutritivna vrijednost

U 100 g sirovih šampinjona ima vrlo malo kalorija - 26 kcal / 109 kJ, od toga 2,5% proteina, 0,2% masti i 5,1% ugljikohidrata. Šampinjoni su proteinima jedne od najbogatijih vrsta gljiva. Od ugljikohidrata u šampinjonima nalazimo glukan, inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti škrob, pa su stoga vrlo pogodni za osobe oboljele od dijabetesa.

Od vitamina, šampinjoni su odličan izvor riboflavina (40% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (30% preporučenog dnevnog unosa).

Od kiselina, u gljivama su najvažnije oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari značajne su količine kalija. Uz plodove mora, najveći su prirodni izvor selena, koji je organizmu potreban u malim količinama i ubraja se u najjače antioksidanse, a posjeduje i antikancerogeno djelovanje.

Ljekovitost

Rijetka je biljna hrana koja se može na tako različite načine prirediti, ima dobar okus, potiče apetit, a ujedno ima i visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Budući da su gljive bogate proteinima, mogu obogatiti prehranu, osobito osobama koje ne konzumiraju meso ili onima koje ga rijetko konzumiraju.

Studija objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry osvrnula se na nutritivne karakteristike 6 vrsta gljiva, od kojih su tri vrste šampinjona. Pokazalo se da su gljive, svježe i kuhane, u različitim godišnjim dobima, dobar izvor prehrambenih vlakana, uključujući hitin, za kojeg se vjeruje da smanjuje razinu kolesterola u krvi, te beta-glukan, koji blagotvorno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Gljive su već dugo poznate kao dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Proteini tvore tjelesnu strukturu, nalaze se u svakoj stanici i tkivu. Tijelo proteine koristi za rast, izgradnju i zacjeljenje kostiju, vezivnog tkiva, kože, unutarnjih organa i krvi. Hormoni, antitijela i enzimi koji reguliraju kemijske reakcije također su proteini. Ako ugljikohidrati ili masti ne zadovolje potrebe za energijom, tijelo koristi proteine.

Istraživanja su pokazala da šampinjoni imaju antikancerogene sastojke, pa dodatak gljiva u obroke može pomoći u sprječavanju razvoja raka. Istraživanja objavljena u American Chemical Society 31. kolovoza 2005. dokazuju prisutnost moćnog antioskidanta L-ergotioneina.

Nacin (B3) je vitamin kojeg obilno nalazimo u gljivama. Potreban je za metabolizam hrane, održavanje zdrave kože, živaca i probavnog kanala. Istraživanja objavljena u Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry upućuju na to da redovito konzumiranje hrane bogate niacinom osigurava zaštitu od razvoja Alzheimerove bolesti i starosne demencije.

Kupovanje i čuvanje

Šampinjone možete kupiti tijekom cijele godine, na tržnici ili u supermarketima - porcionirane i omotane prozirnom folijom.

Birajte šampinjone koji imaju čvrstu strukturu i, ovisno od sorte, bijele ili krem klobuke. S obzirom da se stajanjem mijenja boja šampinjona, prilikom kupnje obratite pažnju na listiće ispod klobuka, koji stajanjem mijenjaju boju iz ružičaste u smeđu. Šampinjone sa zatvorenim klobukom koristite svježe za pripremu salata, one s otvorenim klobukom za nadijevanje ili pečenje, a ukoliko trebate samo klobuke, izaberite one koji imaju manje stručke kako bi imali što manje otpada. Prilikom kupovine svakako izbjegavajte šampinjone koji su izgubili vlagu, mekani su na dodir te imaju oštećenja na površini.

Ukoliko šampinjone kupujete na tržnici, čuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj vrećici, zamotanoj u vlažnu krpu. Tako ćete održati njihovu vlažnost i svježinu nekoliko dana. Porcionirane i već prepakirane šampinjone iz trgovina stavite u papirnate vrećice i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka dva do tri dana.

Uzgoj Šampinjona

Šampinjona mogu poslužiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se može održavati temperatura i vlažnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.

Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. Također je u toj fazi potrebno je održavati visoku relativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %.

U drugoj fazi – fazi plodonošenja odnosno rasta plodnih tijela gljive, temperaturu treba spustiti na 17 – 18 C, a i vlaga zraka bi trebala biti nešto niža od 95 %, a održava se prskanjem ili zalijevanjem nasada mlakom vodom.

Da bi uzgoj šampinjona uspio, mora biti zadovoljen čitav niz uvjeta. Prije svega za osnivanje uzgajališta potrebno je imati prikladan prostor koji je moguće grijati, prozračivati i u njemu održavati besprijekornu čistoću. Treba zatim imati dobar kompost te odgovarajuću pokrovnu zemlju kao supstrat iz kojeg će gljiva crpsti hranjive supstance za svoj razvoj. Treba osigurati redovito vlaženje, zaštitu od bolesti i štetnika te pravilnu berbu i čuvanje gljiva.

slika

Kompost za uzgoj šampinjona nije obični vrtni kompost, način dobivanja ovog komposta nije jednostavan, zato ga je najbolje kupiti gotovog kod proizvođača. Prirodni kompost dobiva se od konjskog gnoja uz različite dodatke, dok se sintetički radi na bazi slame uz dodatak kokošjeg gnoja, gipsa, piljevine, superfosfata, kalijevog sulfata i drugih tvari u određenom omjeru. Fermentirani gnoj mora se pasterizirati kako bi se toplinom uništili potencijalni uzročnici bolesti i štetnici mora se dobro prozračiti kako u njemu ne bi ostalo amonijaka koji bi štetio razvoju gljiva.

slika

Početak uzgoja

Prije unošenja komposta u uzgajilište, prostor mora biti očišćen i dezinficiran.
Temperatura u uzgajilištu je podešena ovisno o godišnjm dobu i vanjskoj temperaturi.

Ubacivanje komposta
Prilikom slaganja komposta na police, briketi treba malo da se rastresu jer se tokom transporta kompost isprešao. Poslije utovara, uzajalište treba očistiti i oprati. Nakon toga, potrebno je otvoriti foliju sa gornje strane i omogućiti oslobađanje viška plinova. Ukoliko
je temperatura u kompostu visoka (>30 ºC, ljetnji period), potrebno je rashladiti uzgajalište

Inkubacija – prorastanje micelije kroz kompost

U ovoj fazi uzgoja najvažnija je temperatura u kompostu. Ne bi trebalo dozvoliti da pređe 26-27 ºC, jer to dovodi do smanjenja rodnosti, kao i pojave određenih bolesti.
Ukoliko se osiguraju optimalni uslovi u uzgajalištu, micelij će potpuno prorasti kroz kompost u roku od 12 do 14 dana. Taj proces može biti i duži te traje do 20 dana, što ovisi od kvaliteta komposta kao i od postizanja uslova u uzgajalištu

slika

napomena
Mjerilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napravi u odnosu na temperaturu zraka u uzgajalištu.
Ukoliko se desi da temperatura u kompostu naglo skoči, treba prvo pokušati smanjiti temperaturu zalijevanjem poda i zidova, uključivanjem sistema ventilacije, recirkulacije unutrašnjeg zraka i tek na kraju uključivanjem sistema hlađenja. Treba imati u vidu da u ovom periodu nije poželjno ubacivanje sviježeg zraka, zbog održavanja koncentracije CO2. Svaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi će imati posljedice na krajnji rezultat, tj. na prinos.

skripte:
DivShare File - Osnovne napomene i uputstva za gajenje sa.pdf

DivShare File - Sampinjoni_ proizvodnja.doc
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
dr.manijak
rank14
Postovi: 1432
Pridružen/a: 05.04.2010, 22:15
Ima zahvala: 101 put
 pohvaljen: 232 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la dr.manijak »

razmisljam da zapocnem ozbiljan biznis sa sampinjonima, danas sam video na TV-u coveka koji je poceo od nicega a zavriso sa par stotina metara kvadratnih staklenika za uzgoj sampinjona.
Pa kako, ovde skoro nista nije opisano detaljno kao u gajdovima za gajenje magicnih pecuraka, mislim da bi ovaj deo foruma trebao malo vise da se razradi.
Ako je neko uopste citao o sampinjonima ovde primetio je sigurno da uzgoj pocinje sa recenicama "Šampinjona mogu poslužiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se može održavati temperatura i vlažnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.

Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. Također je u toj fazi potrebno je održavati visoku relativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %.
.
Dobro ali kako da dodjemo do tog dela da krene micelj, sta spore/. Raz?
Kako da dodjem uopste do tog dela gde se razvije micelj sta ide pre toga?
:questionn:
Shvatam da ljudi svi sa ovog foruma zele da uzgajaju magicne gljive ali dajte malo da razradimo ovaj deo foruma, umro je odavno ovaj deo.
Dajte ljudi aktivirajte se, sampinjoni su opasan biznis.
Da li biste radije bili zabrinuti genije ili vesela budala?
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Red »

okacene su neke dvije skripte u temi gore, vjerujem da ces tamo naci ekstra informacije. mada se o uzgoju šampinjona moze naci info i na netu, pa cak i na hrv.

kako god, ako je netko voljan napisati detaljniji grow, bilo bi odlicno, da ozivimo malo i ovaj dio foruma :D
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
HypnoToad
Moderator
Postovi: 2852
Pridružen/a: 21.03.2010, 17:57
Ima zahvala: 532 puta
 pohvaljen: 1208 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la HypnoToad »

Šampinjon nije jednostavna gljiva za uzgoj. Izrazito je zahtjevna i postiže jako male cijene na tržištu zbog velike ponude. Da bi uopće vratio ulog trebaš imat proizvodnju od nekoliko tona mjesečno, i prodavat potrošeni kompost vrtnim centrima.
A ako uopće neznaš od kud bi počeo? Hm, da...
Obično komercijalne farme ne proizvode svoj micelij, nego ga kupuju od firmi koje su specijalizirane sama za to. A. bisporus zahtieva jako kompleksan kompost za uspješan rast. U prirodi raste na pašnjacima, znači na kompostiranom dreku, slami i travi. U komercijalnoj proizvodnji se koristi "umjetni" kompost koji se radi od vrtnog komposta, kokošjeg izmeta (daje velike količine dušika), gipsa (kalcij i sumpor), krede (još malo kalcija), ulja i još nekih dodataka.
Ja sada trenutno imam Agaricus bitorquis, koji je jako sličan A. bisporus, na nekompostiranom supstratu od konjskog dreka, slame, vrtnog komposta i glisnjaka, i pustit ću ga nekoliko tjedana da to probavi i razgradi prije nego kejsam i iniciram plodove.
Ja neznam sve procese u komercijalnoj proizvodnji na velikoj skali, ali ovo na malo, hooby uzgoj, je prilično jednostavan. Ali iskreno neda mi se pisat gajdove, zato jer znam da ih skoro nitko neće ni pogledat, a da baš nitko neće pokušat uzgojit nešto. A s druge strane neide mi dobro pisanje cijelog procesa, uvijek nešto zaboravim, i to ima smisla samo meni koji to već znam, bolje objasnim kada se ide korak po korak uz uzgoj.
Shiitake su puno bolji izbor za malu proizvodnju, cijene su im 4-5 puta veće od šampinjona, a tržište za njih postoji, ovo što se danas nađe u dućanima je toliko bijedne kvalitete da uopće ne liči na pravi shiitake.
Dr. manijak, ako imaš stvarno volju okušati se u ovome, podijelit ću s tobom kulturu Agaricus bitorquis, javi mi.
“Side? I am on nobody's side, because nobody is on my side, little orc.”
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la mr. gljiva »

U Hrvatskoj znam samo za jednog velikog proizvođača, tvrtka Fridrih. Bili smo prije 3 godine na terenskoj pogledati kako to izgleda i stvarno čovjek krenuo od nule,ali je u tom poslu već 20+ godina pa je zgotovio proces do savršenstva :D
skuliran do jajc :thumbsup:
Avatar
mandelbrot
rank8
Postovi: 342
Pridružen/a: 04.04.2010, 11:24
Ima zahvala: 1 put
 pohvaljen: 6 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la mandelbrot »

Zar ti nije mozda bolje ako vec mislis zapocinjat takav posao bavit se nekom drugom vrsta gljiva koja nije toliko zastupljena....
z = z*z +c
Vernes_AMG
rank1
Postovi: 2
Pridružen/a: 22.06.2013, 16:54

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Vernes_AMG »

Pozdrav, da ne otvaram novu temu, nadam se da ima jos aktivnih clanova. Bavim se vec par mjeseci uzgojem ove vrste, mjesecno proizvedem oko 500kg sto i nije neka ogromna kolicina ali meni je dovoljno, za sad. Ali mi problem predstavljaju male muhe kojih ima jako mnogo i nemam pojma odakle se stvaraju. Jos uvijek ne primjecujem da imaju neko stetno djelovanje ali me zanima da li postoji neki nacin da ih se rijesim (Raid i ostali sprejevi ne djeluju..)
Avatar
Ruskinja
rank3
Postovi: 88
Pridružen/a: 12.12.2012, 13:37
Ima zahvala: 55 puta
 pohvaljen: 24 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Ruskinja »

To ti je vjerojatno šampinjonska muha. Možda eventualno da pokušaš s nekim insekticidnim i repelentnim biljem ili njihovim pripravcima u blizini da držiš da mirisom tjeraju te mušice (lavanda, korijandar, limun, naranča, ruža, limeta, stolisnik, pelin, vratić, matičnjak)
Neki ljudi su tako siromašni, sve što imaju je novac.
Vernes_AMG
rank1
Postovi: 2
Pridružen/a: 22.06.2013, 16:54

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Vernes_AMG »

E sto se tice musica, one ljepljive trake su najbolje rijesenje. Ali me zanima, postoji li neki nacin da se rijesm budji jer mi se evo na pocetku pocela pojavljivati pomalo....
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj

Post Postao/la Beyond Le Fov »

U sparu imaju setove za sadnju smeđih šampinjona, forica!

slika

slika
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Odgovori