Ubraja se u porodicu Nymphaeaceae koja obuhvaća 8 rodova. Ovaj rod obuhvaća 35 vrsta. Lopoči su vodene trajnice. Krase ih veliki plutajući kožnati listovi koji dolaze na plutajućim peteljkama. Srcoliki su, s dubokim urezom i zaobljenim vrhom. Cvjetovi dolaze pojedinačno i plutaju na vodi. Boja im varira od bijele preko žute, ružičaste do plave. Razlikujemo ih prema boji cvijeta i visini. Neki zahtijevaju duboku vodu, dok neki rastu i u plićim jezerima. Osim ukrasnih svojstava, ove biljke imaju i ljekovita svojstva, a u te svrhe se koriste list, cvijet i rizom.
U našim krajevima najčešće nalazimo Nymphaea alba - bijeli lopoč i neke njegove varietete koji su lagani za uzgajanje.
Zanimljivo je da se cvijet lopoča otvara danju, dok se noću zatvori i potone u vodu. Cvjetovi mogu narasti do promjera 20 cm, na ogromnim zelenim listovima od čak 60 cm u promjeru. Sama biljka ima deblje stabljike, te može narasti do 5 metara u širinu.
Boje ovog prekrasnog cvijeta kreću se u paleti pastelnih nijansi: snježnobijela, žuta, ružičasta, jarkoljubičasta, pa čak i plava. Cvijet se razvija iz sjemena, a dob najstarijeg pronađenog sjemena je otprilike 1300 godina!
Postoje dvije glavne vrste lopoča, a to su:
- Nelumbo nucifera- Plavi ili indijski lopoč, poznat i kao sveti cvijet Hinduizma i Budizma. Također se štuje kao nacionalni cvijet u Indiji i Vijetnamu, gdje se od njegova korijenja i sjemenki pripremaju jela azijske kuhinje. Ova vrsta lopoča potječe čak iz drevnog Egipta, gdje su ga jeli pripadnici visoke klase, te se crteži s prikazom ovog cvijeta nalaze po starim zidovima i stupovima. Nekada je rastao prirodnim putem u prostranstvima Azije, od Vijetnama do Afganistana, ali danas se većinom uzgaja u umjetnim vodenim vrtovima u Aziji i Australiji;
- Nelumbo lutea - američki lopoč koji je rasprostranjen zahvaljujući američkim Indijancima koji su ga koristili kao izvor hrane. Danas se može naći u SAD-u, u srednjeameričkim zemljama (Meksiko, Honduras), te na Karipskom otočju. Tradicionalna boja je bijela ili blijedožuta, ali su križanjem s indijskim lopočem dobivene brojne druge nijanse.
Cvijet, sjeme, mlado lišće i korijenje (rhizomes)su jestivi, te se koriste u tradicionalnoj kuhinji azijskih zemalja poput Kine, Indije, Koreje, Japana, Pakistana. Mogu se jesti sirovi ali obično se koriste kao kuhano povrće, juhe, biljni čaj, suho voće, pa čak i kao slatkiš, najčešće puding od riže! Osim toga, plavi lopoč sadržava nuciferin, hipnotički sastojak, koji ima opojno djelovanje kada se pomiješa s vinom.
Tajanstveni lopoč ima bogatu simboliku, koja varira od jedne kulture do druge. Najzanimljivije je da ga se asocira sa čistoćom i neokaljanosti: iako raste iz mulja močvare, probija se kroz vodu i dopire do svjetla gdje pokazuje svoj prekrasan cvijet. U hinduističkoj tradiciji, lopoč se veže s božanskom ljepotom i čistoćom, kao i s plodnošću, blagostanjem, znanjem i prosvjetljenjem. Širenje njegovih cvjetova podsjeća na širenje duše, a često se božanstva prikazuju kako sjede na cvijetu lopoča.
U današnje doba moderne civilizacije, lopoč možemo naći na nakitu: kao privjesak na ogrlicama i narukvicama ili kao motiv na prstenju. Mnogo je tražen i kao ukras na tijelu – u obliku tetovaže, bilo sam ili u kombinaciji s nekim dalekoistočnim božanstvom. Poznat je i položaj lopoča u meditativnoj jogi, koja postaje sve popularnija. Tijelo ima položaj sličan lopoču, po čemu je i dobio ime. Osim toga, lopoč i lokvanj su veoma popularne dekorativne biljke u suvremenim vodenim vrtovima. Svojim prekrasnim cvjetovima ukrašavaju mala umjetna jezera, bare i ribnjake, te pružaju osjećaj spokoja i opuštanja tijela i duha.
Miris lopoča je prekrasan, čist, nježan, opojan i vrlo puderast. Teško je sačuvati ga, a njegov ekstrakt se još teže dobiva. Posjeduje određenu blagu slatkoću. Kada ga pomirišete, osjećate se kao da ste u nekom drugom svijetu, svijetu smirenosti i blagostanja. Opušta čula i na suptilan način vas smiruje…
Bijeli lopoč kao antiafrodizijak
Zbog vjerovanja da smanjuje spolnu želju, bijeli lopoč se već u antičko doba koristio kao antiafrodizijak. Plinije je preporučao napitak od cvjetova bijelog lopoča protiv nesanice, a napitak od korijena i sjemenki lopoča protiv noćne more uzrokovane spolnom željom. On je tvrdio da samo jedna šalica čaja osigurava 12 mirnih noći
Sličnog je mišljenja bio i Dioskurid koji je protiv bludnih snova preporučao vino od korijena bijelog lopoča. Uvjerenje da bijeli lopoč djeluje na smanjenje spolne želje zadržalo se sve do novog vijeka. Još u prošlom stoljeću, u nekim europskim samostanima redovnici i redovnice uzimali su sjemenke lopoča kako bi održali zavjet čistog života. Čak je jedan francuski pisac svoju spolnu nemoć objasnio kao posljedicu pijenja vode u kojoj su rasli lopoči.
Upotreba lopoča u medicini
Ljekovitost bijelog lopoča poznata je od najstarijih vremena. Već u starim sanskrtskim tekstovima opisano je njegovo ljekovito djelovanje, prije svega njegova sjemena i korijena. Sjeme bijelog lopoča koristilo se kao sredstvo za jačanje probavnih i reproduktivnih organa. Stari Grci i stari Egipčani koristili su korijen bijelog lopoča ka hranjivi tonik, sredstvo za pomlađivanje i afrodizijak, a bio je poznat i zbog povoljnog djelovanja na krvotok i živce.
U srednjovjekovnoj Europi korijen bijelog lopoča imao je široku medicinsku primjenu. Osušen i pripremljen u obliku čaja, koristio se protiv kašlja, prehlade i bolesti dišnih organa, želučanih i crijevnih tegoba i proljeva. Osušen i samljeven u prah, korijen se uzimao u vinu kao sredstvo protiv lupanja srca,nervoze i nesanice. Čaj se koristio za ispiranje usta kod raznih upala i zubobolje, a kao oblog se polagao na rane, inficirane rane i čireve. U doba gladi, korijen se kuhao, pekao ili sušio i mljeo u brašno.
Ljekovita primjena
U narodnoj medicini najčešće se koristi korijen bijelog lopoča. Korijen sadrži glikozide, alkaloide, flavonoide, tanine, glukozu, nešto vitamina C i veliku količinu škroba. Ima stežuće, umirujuće, omekšavajuće, rashlađujuće, antiseptičko i analgetičko djelovanje. Povoljno djeluje na sluznice, prije svega dišnih i probavnih organa.
Zbog velike količine tanina, bijeli lopoč pomaže kod jakih i kroničnih proljeva. Koristi se za umirenje, protiv glavobolje, nervoze, nesanice, lupanja srca, a može i sniziti krvni tlak. Pomaže i kod raznih kožnih tegoba: posjekotina, gnojnih rana, upale kože, čireva, ispucale kože i opeklina.
Zbog prisutnosti glikozida i alkaloida, svi djelovi lopoča u sirovom su stanju otrovni. međutim, termički obrađeni, listovi i korijen mogu se koristiti kao zdravo i ljekovito divlje povrće.
Skupljanje i čuvanje
- Cvjetovi bijelog lopoča skupljaju se u lipnju i srpnju. Odrezani s malo peteljke i obješeni naopačke, cvjetovi se suše na toplom i prozračnom mjestu.
- Korijen se vadi u rujnu i listopadu. nakon što se opere, očisti od korijenčića i nareže na tanke ploške, korijen se suši na toplom i sunčanom mjestu ili u pećnici pri niskoj temperaturi.
- Osušene cvijetove i korijen čuvati u staklenoj ili keramičkoj, dobro zatvorenoj posudi.
Nuspojave: velika količina pripravaka od korijena bijelog lopoča tijekom dužeg razdoblja mogu uzrokovati nepovratan gubitak spolne želje.
❦ Kućna Apoteka ❦
Čaj od cvjetova bijelog lopoča
nemir, nervoza, nesanica
1 žlica cvjetova bijelog lopoča
2,5 dl kipuće vode
1-2 žlice meda
Usitnjene suhe cvjetove bijelog lopoča preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 5-10 minuta i procijediti. Čaj zasladiti medom. Uzmati 2 puta na dan, ujutra i navečer.
Prašak od korijena bijelog lopoča
za unutarnju primjenu
2 gr mljevenog korijena bijelog lopoča
1 dl hladne vode
Korijen oguliti, narezati na ploške, dobro osušiti i samljeti u prah. Prašak uzimati 2-3 puta na dan u čaši vode.
Čaj od korijena bijelog lopoča
za unutarnju i vanjsku primjenu
1 žlica korijena bijelog lopoča
2,5 dl kipuće vode
Usitnjeni suhi korijen staviti u kipuću vodu i lagano kuhati 4-5 min. Maknuti sa vatre, pokriveno ostaviti da odstoji 10-15 min i procijediti. Čaj uzimati 2-3 puta na dan.
* ili čaj koristiti za grgljanje, ispiranje usta, ispiranje kože ili kao oblog.
Lopoč možete uzgojiti i u velikoj posudi. Doduše mora biti barem metar u promjeru i najmanje 60 cm duboka no ako nemate jezerce i na ovaj način se možete veseliti ovoj prekrasnoj biljci.
Položaj
Bačvu morate staviti na sunčano mjesto. Sunčan, topao i otvoren položaj.
Lopoči vole uglavnom sunčani položaj, iako postoje sorte koje dobro uspijevaju i u polusjeni. Za bogatu cvatnju i normalan razvoj lopoči trebaju 4-5 sati direktne sunčeve svijetlosti dnevno.
Sadna mješavina
Za sadnju vam je potrebna sadna mješavina koja treba biti u omjeru 1 dio ilovače, 1 dio komposta i 1 dio krupnog pijeska.
Sadnja
Na dno posude koja može biti od plastike, drva ili lima stavite sloj od desetak centimetara sadne mješavine, položite podanak lopoča, prekrijte ga s još 5-7 cm sadne mješavine i na to dodajte još sloj od 2-3 cm šljunka. Nakon toga napunite bačvu vodom. Vodu koja će isparavati morate redovito nadolijevati, jer ako je mali razmak između korijena i površine vode, stvara se puno listova, a time ne dopire svijetlo pa ne može napraviti cvijet.
Dubina sadnje: ovisi o sorti. Prilikom svake kupnje lopoča valje se raspitati o dubini na koju moramo posaditi biljku. Dubinu sadnje mjerimo od površine vaze do površine vode. Minimalna dubina sadnje iznosi 30 cm za patuljaste i spororastuće sorte do maksimalno 120-140 cm za najbujnije sorte.
Gustoća sadnje: svakoj sorti lopoča ostavljamo najmanje 1 m2 prostora. Za bujne sorte puštamo i do 2 m2 slobodne površine jezerca.
Doba cvatnje i održavanje
Lopoč cvate od sredine proljeća do početka jeseni. U kasnu jesen odrežite listove, bacite vodu, prekrijte dno s tresetom i sklonite bačvu u podrum, garažu ili na neko drugo zaštićeno mjesto.
Kad se uzgaja u jezercu potrebno je samo odrezati listove no ne treba vaditi podanak.
Osim presađivanja i gnojidbe oko lopoča nema puno posla. Tijekom vegetacije valja odstraniti sve ocvale cvijetove te požutjelo i raspadajuće lišće.
Razmnožavanje
Razmnožava se diobom podanka u proljeće no tek nakon treće godine, kad podanak ojača. Biljku pažljivo izvući iz vode, te odrezati dio podanaka ili više dijelova. prije sadnje tj. presađivanja oštećene i trule dijelove podanaka odrezati
Gnojidba
Ako lopoče presađujemo svake godine gnojidbu ne treba obavljati budući da supstrat sadržava već dovoljne količine hranjivih tvari. Ako biljke ne presađujemo često, prilikom sadnje valja dodati u supstrat neko mineralno sporo otpuštajuće gnojivo kao Osmocote ili Basacote.
Štetočine
Uglavnom su to biljke otporne na bolesti. Povremeno na listovima možemo pronaći lisne uši koje lako odstranimo mlazom vode. Probleme mogu stvarati Koi šarani koji obožavaju grickati listove lopoča, a pogotovo mlade izboje koji su jos pod vodom. U tom slučaju lopoče valja zaštiti mrežama koje ribe drže podalje od lišća i rizoma.
Uzgoj iz sjemena
slike by Yookai
Pošto je sjeme vrlo tvrdo, morate mu malo pomoći kod klijanja. Da bi sjeme proklijalo, moramo mu ukloniti jedan sloj. To cemo napraviti uz upotrebu šmirlg papira.
Ubacimo u teglicu sa vodom i pričekamo da proklija.
Pustimo da se razvija u manjoj teglici dok ne formira par gornjih listova i bogat korijen.
Uživajte u svojim lopočima
