Sikavica (Silybum marianum)

Općenito o ljekovitim biljkama i uzgoju
Odgovori
Avatar
Fig
rank9
Postovi: 377
Pridružen/a: 21.11.2010, 23:53
Ima zahvala: 48 puta
 pohvaljen: 112 puta

Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la Fig »

slika
Carstvo: Plantae
Odjeljak: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae (Compositae)
Pleme: Cynareae
Rod: Silybum
Vrsta: Silybum marianum (L.) Gaertn. (Carduus marianum L.)

sinonimi: bijeli stričak, gospin trn, divlji artičok, magareća salata, ošljebad, ošebalj, šarena badeljka, bodena neža, sjekavica, šareni čkalj, trn svete Marije, zmijina trava

o biljci: sikavica je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Poprilično je uobičajena biljka glave cvijeta crvene do ljubičaste boje 4-5cm duge i široke, te blistavih blijedih duguljastih, perasto ili donekle dlanasto sastavljenih zelenih listova ispruganih mliječno bijelim venama sa oštrim završecima i bez dlačica. Stabljika je izbrazdana i manje više pamučna, te može narasti od 40 do 100cm u visinu. Cvijeta od lipnja do kolovoza.

Imaju modificirane listove, brakteje, koje su također bez dlačica, triangularnog oblika sa jakim šiljastim završetkom.
Akene (jednostavno osušeno voće mnogih cvjetajućih biljaka koje sadrži jedno sjeme) su crne sa bijelim, jednostavnim i dugim papusom (modificirana čaška biljaka iz porodice glavočika) koji je okružen žutim bazalnim prstenom.

http://seemnemaailm.ee/jpg/Maarjaohakas ... num.jpgDva faktora koja pospješuju rasprostranjivanje i širenje ove biljke na velikim područjima su pašnjaci i vatra.
Podrijetlo sikavice leži u mediteranskim regijama Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Trenutna rasprostranjenost obuhvaća umjerene dijelove svijeta. Moguće da je nativna blizu jugoistočne obale Engleske, te se od onuda na široko prirodno rastranila, npr. u Iran, Sjevernu Ameriku, Australiju, te Novi Zeland (gdje se smatra invazivnom travom).
Veoma je raširena trava na nekultiviranim tlima diljem Europe. Pretpostavlja se kako su je do Sjeverne Amerike donijeli europski kolonisti, gdje je danas naturalizirana u istočnom SAD-u, Kaliforniji i Južnoj Americi.

Sikavica je pretežno ograničena na visoko plodna tla, te često raste pokraj rijeka na riječnim zaravnima, ovčjim pašnjacima, oko stočnih objekata, i na bilo kojem drugom području sa povišenim udjelom nitrogena u tlu, posebice ako je područje bilo disturbirano od strane čovjekova djelovanja.

povijest: u različitim su se formama razne preparacije sikavice (posebice sjemena) koristile u medicinske svrhe, i to otprilike 2000 godina. Njena upotreba kao zaštitnika jetre datira još do starih Grka. Rimski pisac i znanstvenik Plinije Stariji zabilježio je kako je sok sikavice pomiješan sa medom izvrstan za ''tjeranje mrzovolje''. Povijesne reference u biljnoj literaturi srednjeg vijeka su veoma izdašne i bogate, uključujući protu-otrovno djelovanje sjemena na jetru.

Od starih se vremena kasnije također sadila i koristila u samostanskim vrtovima kao medicinska biljka.

Iako nativna u južnoj Europi, biljka je navodno pronađena i opisana u Engleskoj krajem 16. stoljeća. Engleski herbalist John Gerard je izjavio kako je sikavica najbolji lijek koji raste protiv svih melankoličnih bolesti. Britanski herbalist Nicholas Cluppeper je pak izjavio kako je efektivna za svladavanje prepreka jetre i slezene, te je zato dobra protiv žuči.
Nakon dolaska u Ameriku, medicinsko djelovanje sikavice opisano je tek krajem 19. stoljeća. Eklektični fizičari Felter i Lloyd kažu kako je sikavica stari lijek koji je skoro otišao u zastaru ali je ponovno oživljen, te kako je kongestija jetre, slezene i bubrega olakšana njenom upotrebom.

http://journals.prous.com/journals/dnp/ ... b]upotreba:[/b] koristi se kod slučajeva raznih jetrenih oboljenja kao što je ciroza, žuč i hepatitis, te kod bolesti žučnog mjehura. Uglavnom, kaže se kako štiti jetru od raznih otrova kojima je u današnjici bombardirana.

Silibinin je anti-hepatotoksičan, antioksidant, te stabilizira i štiti membrane lipida hepatocita, jetrenih stanica. Silikristin nastanjuje enzime perioksidazu i lipoksigenazu. Silidianin je spoj koji regulira biljni rast dotične biljke.

Nove su studije pokazale aktivnost sikavice protiv raka jetre. Ispitivani su povoljni efekti biljke za pacijente sa cirozom i/ili hepatitisom C ili B, virusom jetre, te je istaknuto pomanjkanje kvalitetnijih dokaza za podupiranje takve intervencije protiv bolesti.
U medicini je korišten potentni ekstrakt pod imenom silimarin koji predstavlja flavonoligninski kompleks sastojan od silibinina A i B/silibina/silimarina I, izosilibinina A i B, silikristina/silimarina II i silidianina).
Silibinin se inače upotrebljava protiv trovanja uzrokovanih gljivama iz porodice amanita, kao što je to npr. Amanita phalloides, te u terapiji cerebralnog edema i akutnog hepatitisa.

Za medicinske se svrhe upotrebljava sjeme, te ekstrakt ima antigljivične efekte spriječavajući rast dermatofitnih, više nego saprofitnih gljiva.

U Europskim se vrtovima kultivirala kao povrće negdje do kraja 19. stoljeća. Mladi su listovi, nakon što se se uklonile bodlje, korišteni za spravljanje proljetnih salata, te kao zamjena za špinat. Mlade i oguljene stabljike su se močile i jele kao šparuge. Korijen se također močio preko noći kako bi se uklonila gorkost, te se potom jeo kao turovac (Tragopogon porrifolius). Cvijet se kuhao i jeo poput artičoke, dok se pečeno sjeme upotrebljavalo kao zamjena za kavu.

U zadnjih se tridesetak godina ekstrakt sjemena intenzivno istraživao, tako potvrđujući 2000 godina staru terapeutsku upotrebu u liječenju bolesti jetre. Istraživanje je pokazalo kako je ekstrakt sjemena siguran i u većim dozama sa nikakvim značajnim nuspojavama.

Kultivirana polja koja se koriste za proizvodnju sirovog materijala od strane farmaceutske industrije nalaze se na velikim površinama u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Kini i Argentini.
U Europi se naročito sadi od ožujka do travnja, dok se branje odvija u dva koraka koji predstavljaju rezanje i trešnju, a odvijaju se u kolovozu, dva do tri tjedna nakon cvjetanja biljke.

Zanimljivo je da se biljka smatra opasnom po stoku i ovce zbog sadržaja kalijeva nitrata (KNO3), gdje se kada preživač unese kalijev nitrat u sebe, u njegovom želucu ga bakterija razgradi tako stvarajući nitratni ion koji se onda kombinira sa hemoglobnim stvarajući metahemoglobin blokirajući transport kisika, a sam rezultat toga je gubitak kisika i finalna smrt.

Silimarin je glavna ljekovita tvar iz sikavice, a on štiti i obnavlja stanice jetre. Često se preporuča čaj od sikavice kod otekle jetre, masne jetre, jetre oštećene alkoholom, lijekovima ili otrovima, upale jetre, žutice, grčeva uslijed žučnih kamenaca, te kod bolesti slezene.

Čaj se može raditi od sjemena biljke, gdje sjeme polijemo vrućom vodom. Međutim, aktivni sastojak silimarin je dobro topiv u alkoholu, dok u vodi baš i nije. Nakon razjašnjivanja u alkoholu, on se ispari te ostaje samo maleni udio kao vodič za bržu provodnju do krvotoka i same jetre.
Sikavica se može naći u kaspulama, tinkturama, čaju, ekstraktima ili praškastim formama. Sve se rade ekstrakcijom silimarina iz cvjetova i sjemena biljke.

http://www.skyeherbals.com/pages/images ... .jpgDodaci prehrani standardizirani su pripravci sa 70-80% silibinina, silikristina i silidianina, koji su zajedno poznati kao silimarin. Ovo koncentriranje je potrebno jer se silimarin slabo apsorbira (20-50%) u našem probavnom traktu.
Kompleks silimarina, posebno silibininska komponenta sikavice, štiti jetru na izravan i neizravan način. Štiti jetru od šete koju uzrokuju slobodno radikali. Spriječava da određeni toksini ulaze u stanice jetre, pa čak i neutralizira toksine koji su već prodrli u jetru. U stanju je regenerirati stanice jetre koje su bile ozlijeđene, spriječiti fibrozu i masnu jetru.

Prije više od 30 godina u Njemačkoj su započela intenzivna istraživanja sposobnosti sikavice da zaštiti jetru, i tamo je odabrena njezina upotreba u liječenju alkoholom izazvane bolesti jetre, kao i dr. bolesti jetre.

Tretman sikavicom može biti djelotvoran čak i nekoliko sati nakon trovanja. Također može spriječiti štetu koju uzrokuju određeni lijekovi poput paracetamola, antidepresiva, antipsihotika, lijekova za sniženje kolesterola i antikonvulzivnih lijekova. Silimarin može podići razinu glutationa u stanicama jetre za čak 50%. Glutation je najvažniji antioksidant za zaštitu jetre, i njegova razina padne ako smo svakodnevno izloženi visokim razinama toksina. Silimarin također povećava aktivnost jednog drugog antioksidanta poznatog kao supraoksid dismutaza (SOD).
Osim jetre, dokazano je da sikavica štiti naše bubrege i mozak od toksina, štete izazvane slobodnim radikalima i upale.
http://luirig.altervista.org/cpm/albums ... pgSikavica nema poznatih kontradikacija ili interakcija s drugim lijekovima, i jedina povremena nuspojava je blagi laksativni učinak. Nisu poznati razlozi za ograničenje uzimanja tijekom trudnoće i dojenja. Obično se dnevno uzima 420mg (pripravka sa 80% silimarina) podijeljeno u tri doze.

kultivacija: sikavicu ćemo lako pronaći u ljetnom razdoblju na mnogim pašnjacima i livadama, međutim, ako se odlučimo za kućnu kultivaciju nećemo naići na nikakve prevelike probleme. Sjeme sijemo tipično kao i većinu biljaka, te nakon proklijanja preselimo vani, ili zadržimo u posudama. Ako zasadimo vani, treba obratit pažnju na mrazove zbog osjetljivosti biljke.

Nešto o jetri
Smatra se da je jetra ''sjedište bijesa'' i da se u njoj nalaze naše najmračnije emocije, što je razlog zašto se problemi s jetrom povezuju sa otporom prema promijenama, strahom, bijesom i mržnjom.
Srećom, postoji prirodan i djelotvoran način poboljšanja funkcije našte jetre, i to pomoću dotične sikavice.

Usporenu jetru možemo shvatiti kao subkliničku disfunkciju jetre koja je posljedica cjeloživotnog hranjenja standardnom zapadnom prehranom i/ili prevelikom zatrovanošću. Iako genetika igra ulogu i svatko tko ima bolest jetre može imati usporenu jetru, po prvi put u našoj evolucijskoj povijesti izloženi smo neviđenim razinama otrova i konzumiramo više ugljikohidrata (šećera) nego ikada, a sve to maksimalno opterećuje našu jetru.

Opasne toksine (teške metale, pesticide, otapala i mikroorganizme) tijelo uklanja tako što ih neutralizira ili izlučuje putem urina, stolice, pluća (disanjem) i kože (znojenjem). Toksini koje tijelo nije u stanju eliminirati nakupljaju se u tkivima, obično našim masnim stanicama.

Jetra je najvažniji organ za detoksikaciju, a sposobnost tijela da uklanja toksine uvelike određuje njegovo zdravlje. Mnoge bolesti, uključujući rak, reumatoidni artritis, lupus, Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i druga kronična stanja koja se javljaju sa starenjem, povezane su sporim sustavom za detoksikaciju.

Jetra detoksicira toksine kroz dvije glavne faze:
Enzimi I. faze detoksikacije poznati su kao citokrom P450. Sastoje se od 50-100 enzima koji neutraliziraju toksične spojeve tako što ih pretvaraju u manje toksičan oblik. Spojevi koji se ne mogu neutralizirati mijenjaju se u poluprodukt. Nažalost, mnogi od tih poluprodukata toksičniji su i potencijalno štetniji od izvornog toksina. Također, dok neutraliziraju toksine, enzimi I. faze stvaraju upalne slobodne radikale. Ako nema dovoljno antioksidanta (tj. glutationa, vitamina, itd.) za neutralizaciju tih slobodnih radikala naše zdravlje postaje ugroženo.

II. faza detoksicira toksine koje je I. faza pretvorila u poluprodukte vežući na njih funkiconalne skupine podesne za reakcije II. faze. Taj se proces naziva konjugacija i neutralizira toksine, olakšavajući njihovo izlučivanje urinom ili stolicom. Nepravilan rad II. faze detoksikacijskog sustava može uzrokovati razne kronične bolesti. Neki primjeri konjugacije su konjugacija glutationa, metilacija i konjugacija aminokiselina. Prehrana sa niskom razinom bjelančevina i nedostatak probavnih enzima inhibiraju taj proces zato što ne pružaju dovoljno sirovina za konjugaciju.

Jetra također ima esencijalnu ulogu u hormonskoj ravnoteži, imunološkom sustavu, probavi, sintezi bjelančevina, staničnoj prehrani i mnogim drugim funkcijama. To objašnjava zašto osoba s usporenim radom radom jetre može imati razne simptome poput:
- nepravilne ili jake menstruacije
- simptome PMS-a, uključujući bolne i osjetljive grudi, depresiju, hipoglikemiju i razdražljivost
- nestabilno raspoloženje, iracionalni bijes i čudljivost
- mučninu, slabu toleranciju na masti u prehrani, smrdljive vjetrove, napuhnut trbuh, gubitak apetita i proljev
- bolne zglobove i mišiće, bolove u stopalima
- psorijazu i druge kožne probleme, gubitak kose i sporo zarastanje rana
- glavobolje, nesanicu, teško buđenje, loše pamćenje i probleme s koncentracijom
- neobične ili suprotne reakcije na lijekove, višestruku osjetljivost na kemikalije i razne alergije, astmu, osip i ekcem
- sindrom kroničnog umora i depresiju

U kakvom nam je stanju hram, u takvom nam je stanju mirnoća i duhovnost. Lakša manipulativnost zombija kroz polaganu fizičku toksikaciju.

izvori: www.wikipedia.com, http://www.e-ljekarna.net, http://www.wiki.bugwood.org, http://www.encognitive.com, http://www.swallowtailgardenseeds, http://www.livestrong.com, http://www.skyeherbals.com, časopis Svjetlost br. 104
mickeymouse
rank2
Postovi: 14
Pridružen/a: 12.01.2014, 23:37
Ima zahvala: 10 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la mickeymouse »

Kako bi se sikavica sadila na malo većoj površini?
Koji bi bio razmak između biljki u redu i samih redova?
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la Devil'sChase »

Mislim da bi ti metoda "hranjenja kokoši" ako ne planiraš "agro" proizvodnju bila čak dobra. Znači kad si preštihao zemlju i usitnio uzmeš u šaku sjeme i siješ kao da hraniš kokoši kuruzom. Tak se i konoplja sijala davno (ne tako davno) :) Zemlja naravno neka bude mokra, a onda još možeš presipati lagano zemljom preko toga di si posijao, al isto iz ruke, npr sa krtičnjačkom mekanom :)
mickeymouse
rank2
Postovi: 14
Pridružen/a: 12.01.2014, 23:37
Ima zahvala: 10 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la mickeymouse »

A kako bi bilo za "agro"?
Jer ne bi mi bio problem tako posijati, ali kako prolaziti između dvije biljke ako su usko posađene a bodlje jedva čekaj da obrane biljku?
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la Devil'sChase »

Ajme, oprosti mi, ne vidjeh ovo da si postavio zadnje pitanje jos prije mjesec dana skoro :( Nego pod sta mislis agro? Za poljoprivredne metode jako velikih površina se koristi mehanizacija kod sadnje. To ne planiraš nadam se. A za "veću" površinu, ali ipak veličine za osobnu upotrebu, siješ rukama. Znači -sijanje-. Razmak između redova, ja bi više od metra stavio. Nabost ćeš se tu malo tu i tam, kaj sad, al normalna stvar :) Nego morat ćeš malo osjećaja dodat kod sadnje, svi ovi "mejnstreameri" pa čak i mali poljoprivrednici siju na gušće, da što više meda mogu dobiti, i onda kombajnom uglavnom sve rješe na kraju. Nemam polje sikavice, al evo, nista ne gubis, probaj pa nam javi sljedece godine. Tak i tak, nemres iskontrolirati robusnost rasta ak biljke zele rast, pa ces obuc debelu odjecu i rukavice kad cees brat i prolazit kroz njih. :) prva godina cesto bude eksperimentalna, sto stvara odlicno znanje sljedece godine :thumbsup:
mickeymouse
rank2
Postovi: 14
Pridružen/a: 12.01.2014, 23:37
Ima zahvala: 10 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la mickeymouse »

Krivo sam se izrazio, kad sam rekao agro.
Probat ćemo.
Thx
nikicam
rank1
Postovi: 1
Pridružen/a: 26.05.2014, 17:52

Re: Sikavica (Silybum marianum)

Post Postao/la nikicam »

imam mnogo sikavice imal neko da zna gdje se moze prodat sjeme i neki lak način sabiranj moze i procent od prodaje 063 584262 bih
Odgovori