❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Općenito o ljekovitim biljkama i uzgoju
Odgovori
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la Red »

slikaBiljni svijet broji više od 500.000 različitih vrsta. U samoj flori Istočne Europe može se naći tek oko 6.500 vrsti biljaka, a broj biljaka koje se upotrebljavaju u farmaceutskoj industriji za pravljenje lijekova i u kozmetičkoj industriji za pravljenje kozmetičkih preparata, još je i manji. Zbog ekoloških faktora koji stalno ugrožavaju našu okolinu treba biti vrlo pažljiv u kojoj sredini beremo biljke. Pored toga, postoji niz nepovoljnih faktora koji direktno utječu na rast samih biljaka i na njihove sastojke koji ulaze u biljku, a koji mogu kasnije, kada se ova biljka upotrijebi u kozmetici ili za lijekove, štetiti zdravlju.

Što je sve potrebno znati pri sakupljanju, sušenju i čuvanju biljaka?

Čitav biljni i životinjski svijet na zemlji izložen je stalnom utjecaju određenih kemijskih sredstava, čije biološko djelovanje još uvijek nije dovoljno proučeno. Suvremeni industrijski centri izbacuju kroz dimnjake ogromne količine toksičnih plinova i dima, čiji se sastojci talože u okolnom bilju. Zbog toga ne smijemo nikada brati biljke (koje ćemo koristiti u liječenju ili kozmetici) koje rastu u blizini termoelektrana (velike količine sumpornog-dioksida) i automobilskih cesta (zbog taloženja olova u biljkama). Izrazito je opasno brati biljke koje rastu blizu otpadnih voda, jer one sadrže fosfate, koji ulaze u zemljište pa ih odatle biljke crpe i talože u sebe.
Uporaba kemijskih sredstava (herbicida i pesticida) u poljoprivredi također je nepovoljna za same biljke. Od kraja pedesete godine pa do danas upotrebljava se sve više kemikalija kao što su: vještačka gnojiva, razna kemijska sredstva za uništavanje korova i drugih štetočina. Zato bi trebalo izbjegavati sakupljanje ljekovitih i korisnih biljaka i pored većih poljoprivrednih površina. To znači da treba sakupljati čisto neotrovano bilje daleko od Ijudskih naselja i industrijskih pogona. Posebno treba napomenuti da biljke ne smijemo sakupljati u parkovima i drugim javnim mjestima.
Prilikom sakupljanja biljaka trebalo bi uvijek ostaviti nekoliko biljaka za daljnje razmnožavanje.

Pravila o sakupljanju biljaka

Postoji nekoliko osnovnih pravila kojih se trebamo pridržavati prilkom sakupljanja biljaka. Ta su pravila sljedeća:
1. Najbolje vrijeme za sakupljanje biljaka kasni su poslijepodnevni sati, kada je sunce već izgubilo svoju snagu, a rosa još nije pala.
2. Nikada ne smijemo sakupljati biljke dok su mokre od kiše ili rose.
3. Sakupljamo uvijek samo biljke koje dobro poznajemo.
4. Korijenje se sakuplja na jesen ili u proljeće, cijela biljka kad počinje cvjetati, cvjetovi čim su procvjetali, a listovi kada su najljepše razvijeni. Najnepogodnije vrijeme za branje kore je proljeće.
5. Beremo uvijek samo jednu vrstu biljke, a kad beremo odjednom različite biljke nikad ih ne stavljamo u istu košaru.
6. Ubrane biljke najbolje je stavljati u slamnate košare, nikad u plastične vrećice jer se biljke mogu opariti.
7. Biljke lagano stavljamo u košaru i nikad ih ne sabijamo.

slikaSušenje biljaka

Biljke koje smo ubrali treba što prije očistiti, prebrati i ako je potrebno brzo oprati pod tekućom vodom. Tada započinjemo sušenje. Glavna funkcija sušenja biljke je odstranjivanje vode iz biljnog organa, koji sadrži od 10 do 15% vode u sjemenu i plodovima, preko 70% u zelenim dijelovima, a čak i do 90% u mesnatim plodovima. Iz 4 do 5 kg ubranih listova dobije se oko 1 kg suhog lišća. Od 5 do 9 kg svježih cvjetova dobije se 1 kg osušenih, a od 3 do 4 kg svježeg korijenja dobije se jedan do 1,5 kg suhog korijenja.
Vrijeme koje je potrebno da se neki biljni organ dobro osuši je različito s obzirom na vrstu biljke pa i s obzirom na dio biljke. Cijela biljka i lišće u ljetnjem periodu suši se od 3 do 5 dana, a u jesen i proljeće 10 do 14 dana. Vrijeme sušenja cvjetova je otprilike isto, a kod sušenja korijenja vrijeme je ljeti oko 14 dana, a u jesen i proljeće oko tri tjedna. Sušenje biljaka skoro uvijek (kod svake vrste biljke) treba vršiti u hladovini, obično uz propuh. Na suncu možemo sušiti kore nekih biljaka, korijenje pa i neke plodove i sjemenje, a lišće i cvjetove u rijetkim slučajevima.

Čuvanje biljaka

Sakupljene se biljke ne mogu čuvati duže vrijeme. Tijekom godine suha biljka izgubi svoju vrijednost i kvalitetu. To treba znati dok beremo biljke kako ne bismo napravili suviše velike zalihe. To pogotovo treba poštovati kada beremo biljke za izradu nekih kozmetičkih pripravaka. Glavni uzroci kvarenja droga, kako se u farmaciji stručno naziva osušeni biljni materijal, su sljedeći:

• vlažnost
• svjetlost
• zrak
• toplina
• hladnoća
• živi organizmi (pljesni, bakterije, insekti)

slikaVLAŽNOST
Osušene biljke treba dobro čuvati. Najbolje je da biljke zapakiramo u vreće ili papirnate ili kartonske kutije i sklonimo ih na suho mjesto. Ako biljke čuvamo na vlažnome mjestu, mogu upiti i do 20% vode. Vlažnost biljaka pogoduje radu enzima, koje smo sušenjem uglavnom inaktivirali, što dovodi do raspadanja aktivnih supstanci. Pored toga, vlažne biljke mogu vrlo brzo popljesniti i ako dođe do toga, pljesnjive biljke treba odmah baciti.

SVJETLOST
Svjetlost, pogotovo direktna sunčeva svjetlost dovodi do toga da bilje izblijedi i izgubi svoju prirodnu boju. To vrijedi pogotovo za cvjetove ruže, Ijubičice, kamilice, lipe i neke druge.
Do gubljenja prirodne boje dolazi i kod lišća, što je jedan od znakova da droga nije više upotrebljiva. Svjetlost ima, pored ovih vidljivih znakova, i neke druge učinke koji se ne mogu odmah uočiti, ali isto tako dovode do deaktivacije djelotvornih supstanci u bilju. Ponekad, iako bilje izgleda lijepo i prirodno, nema više učinka zbog kojeg smo ga ubrali.

ZRAK
Zrak potpomaže oksidaciji određenih supstanci u bilju. To se uglavnom svodi na djelovanje kisika i ozona, uz pomoć vodene pare, tragova raznih plinova u zraku (na primjer amonijaka) pa i povišene temperature, svjetlosti i opće vlažnosti na mnoge supstance koje zbog toga mogu izgubiti svoju djelotvornu osobinu. Tako nastaju manje djelotvorni spojevi ili čak spojevi bez ikakvog djelovanja, a ponekad i neki štetni spojevi. Najuočljiviji primjer su biljke koje sadrže mirisna eterična ulja. Ona se pod utjecajem navedenih činjenica brzo pretvaraju u smole pa se zbog toga mijenja miris bilja, što je samo jedan od bitnih vanjskih odraza samih promjena u biljci.

TOPLINA
Ne preporučuje se suviše visoka temperatura za čuvanje bilja budući da ubrzava fermentaciju, a to znači djelovanje enzima koji su najdjelotvorniji na određenoj temperaturi. Najpovoljnija temperatura za čuvanje bilja je između 30°C i 40°C. Zbog ubrzanog djelovanja enzima dolazi do raspadanja kemijskih supstanci u bilju, a time i do nestajanja ili smanjivanja djelotvornosti. Opasnost koju izaziva jako visoka temperatura je i razvitak parazita, pogotovo kad se biljka pored čuvanja na suviše visokoj temperaturi drži i na vlažnom mjestu.

HLADNOĆA
Lako je hladnoća jako dobar način za konzervaciju, budući da zaustavlja razvoj mikroorganizama i insekata, previše niska temperatura može biti i opasna. Dovodi do taloženja i kristalizacije nekih sastojaka ulja, a time i do promjene čitavog sastava biljke. Također je nepovoljan suviše nagli pad temperature i naglo hlađenje biljaka, jer može doći do kondenzacije sitnih kapi vodene pare na zidovima posude, odnosno kutije ili vreće u kojoj ih čuvamo. Ove sitne kapi mogu pasti na biljke, a posebno kod onih koje su nježnije strukture mogu izazvati početak kvarenja.

ŽIVI ORGANIZMI
Biljni materijal mogu napasti plijesni, bakterije i insekti. Plijesni se obično javljaju na osušenom biljnom materijalu kojega čuvamo na vlažnom mjestu, uslijed čega se vlaga naselila i u njega. Pogotovo su opasne one plijesni koje sadrže sluzi, skrob, šećere i slične materije. Osušen biljni materijal okružen plijesnima nikako nije za uporabu.
Česti stanovnici biljnih sastojaka mogu biti i razni insekti kojima nepravilno čuvani sastojci služe kao odlično skrovište i zaliha hrane. Najčešće u biljnom materijalu nalaze “stan” moljci, kao i brašni i sirni crv. Ako u bijkama otkrijemo samo jednog iz bilo koje porodice insekata, odmah treba svu biljnu zalihu baciti jer je teško ustanoviti veličinu zagađenosti koja se može vrlo brzo proširiti na sav osušeni biljni materijal.

Koje biljke trebamo skupljati?

Osnovno je pravilo da skupljamo samo one biljke koje dobro poznajemo. Ponekad nas priručnici mogu navesti da uz njihovu pomoć počnemo brati baš sve što je u knjizi nacrtano i opisano. To može biti i opasno jer i dobar crtež može prevariti. Zbog toga naročito početnicima preporučujemo da u prvo branje biljaka krenu s osobama koje imaju poveće iskustvo u njihovom skupljanju.
Danas se ne zadovoljavamo samo onim biljkama koje nam u samoniklim primjercima pruža okolina. Težimo za iznalaženjem novih, znatno korisnijih biljnih oblika koji će nam nadoknaditi često već iskorjenjene ili manje vrijedne biljke. U toj težnji prelazimo na uzgajanje korisnih biljaka i tako stvaramo neiscrpno vrelo i bogatu zalihu biljnog materijala. Tim postupkom mnoge korisne biljke postaju ujedno i kultivirane biljke koje više nisu u tolikoj mjeri ograničene na određena područja tj. Na svoja prvobitna staništa.

slikaBranje ljekovitog bilja

Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jednostavan posao, ipak to nije. Svaki travar i berač bilja mora naučiti dobro raspoznavati biljku koju želi brati jer ima mnogo sličnih vrsta. Stoga onaj koji sakuplja bilje mora biti vrlo oprezan kako u zabuni ne bi brao one koje su otrovne. Pored toga, vrlo je važno znati i u koje se godišnje doba bere koja biljka i koji njen dio treba brati: korijen, list, cvijet ili plod, odnosno, sjeme.
Ljekovito bilje trebaju brati samo one osobe koje ga dobro poznaju. Ukoliko nisu sigurni, neka to prepuste znalcima.

Korisni savjeti koje svakako valja znati

Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Međutim, neki se plodovi beru poluzeleni.
Pupoljci se beru dok se još nisu potpuno razvili.
Suho bilje treba staviti u polivinilske vrećice i objesiti na suho mjesto, a najbolje na čistom zračnom tavanu.
Ubrane su biljke djelotvorne 12-18 mjeseci, a nakon toga roka izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svježim.
Biljke koje za vrijeme sušenja izgube svoju prirodnu boju i svoj specifični miris ne vrijede i treba ih baciti.

Kada treba brati biljke?

Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu, jer prilikom sušenja potamni, pljesnivi i postane neupotrebljiva. Bilje se bere po lijepom, suhom i toplom vremenu i to poslije rose. Nakon sušenja, biljka mora zadržati svoju prirodnu boju i izgled. Biljka se ne smije sušiti na zemlji. List i cvijet pa i korijen stanovite biljke suše se u hladu. Najbolje je biljku sušiti na tavanu na plahti. Tamo ima najviše zraka - propuha, a do biljke ne može doći ni prašina ni dim. Na suncu se suše samo neke biljke: list podbjela, čička i sl. Te sve vrste korijena. Bilje se mora tako dugo sušiti dok se ne lomi pod prstima.

Dodatna pravila koja treba znati o biljkama

Pored apsolutne čistoće treba se pridržavati još nekih pravila o čuvanju biljnih sastojaka:
• Sastojke treba temeljno očistiti i staviti u čiste vrećice ili kutije.
• Sastojke čuvamo u manjim količinama.
• Na svaku vrećicu, odnosno, kutiju, obvezno napisati naziv biljke i dio biljke, kao i točan datum branja.
• Sastojke uvijek čuvamo na mjestu gdje je koliko-toliko stalna temperatura koja nikad ne smije narasti iznad 25°C ni pasti ispod 10°C.
• Sastojcima nikad ne dodajemo nove ubrane i osušene biljke, odnosno, novu biljku stavljamo u nove ili kutije s točnom oznakom kada smo je ubrali.
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Ines
rank1
Postovi: 2
Pridružen/a: 05.12.2013, 00:11
Ima zahvala: 1 put

Re: ❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la Ines »

Da li neko ima neku literaturu kako se uzgaja caj od koke i kanabis?
violeta
rank2
Postovi: 41
Pridružen/a: 24.01.2014, 23:37
Ima zahvala: 11 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: ❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la violeta »

Vrlo dobri savjeti. Puno hvala. Jednom sam pronasla da ak nisi na nekoj glavnoj prometnici ipak je potrebno da ti je vrt udaljen od ceste barem 7-10 metara. Sto znaci da ti plac treba biti barem 30m duljine od ceste.Mislim da bi pomoglo zasaditi si neko gusto zbunje da stiti vrt.
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: ❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la Devil'sChase »

Navodno, obična borovica (Juniperus communis) štiti od zagađenja kada se posadi oko vrta kao ograda.
violeta
rank2
Postovi: 41
Pridružen/a: 24.01.2014, 23:37
Ima zahvala: 11 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: ❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la violeta »

@ devil's chase

bas vam hvala, nisam znala.
Avatar
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 600
Pridružen/a: 07.06.2011, 07:40
Ima zahvala: 316 puta
 pohvaljen: 206 puta

Re: ❧ Sakupljanje i Čuvanje Ljekovitog Bilja ☙

Post Postao/la Devil'sChase »

Molim, bez Vi :) -Samo sam jedan :bigsmilee:
Odgovori