Čuvarkuća (Sempervivum tectorum L.)

[Fig]

http://lh5.ggpht.com/_HyG4qYcYV1Y/SSk0e ... .jpg[u]red:[/u] Saxifragales
porodica: Crassulaceae
rod: Sempervivum
vrsta: Sempervivum tectorum L.

sinonimi: pazikuća, gromovka, zečji kupus, uhovnik, ušna, vazdaživ, gromovna trava, divlje smilje, cmilić, cmio, netres, netrisak, možek, ozluživ, pod silu živ, vazdaživ, stolist, treset, žednjak, Jupiterovo oko, Thorova brada, brada Sv. Georgea

o biljci: čuvarkuća je višegodišnja sukulentna biljka vazdazelenih mesnatih sočnih listova koji završavaju šiljastim vrhom i tvore prizemnu debelu lisnu rozetu do 8cm dijametra koja može varirati od zelene, crvene, ljubičaste ili žute boje zavisno o raznim kultivarima. Iz rozete ljeti izraste 10-30cm visoka cvjetna stapka pokrivena malim ljuskastim listićima koja na vrhu završava većim brojem zvjezdastih cvjetova, koji isto mogu varirati od ružičaste, crvene ili roze boje, složenih u razgranati cvat. Listovi su bez mirisa, a sluzasta, trpka i kiselkasta su okusa.
Cvate u srpnju i kolovozu, a nakon plodonošenja stabljika propada, te se biljka vegetativno razmnožava preko bočnih izdanaka iz kojih potom nastaju nove rozete.

Latinski prijevod imena biljke (“uvijek živuća“) označava nevjerojatnu izdržljivost i neuništivost čuvarkuće u različitim uvjetima života. Tradicionalno je vjerovanje da štiti od udara groma, te se zbog toga sadila na krovove kuća. Sama povezanost sa grmljavinom dolazi i kao referenca sa rimskim bogom grmljavine Jupiterom na različitim jezicima. Nordijci su je usporedili sa svojom mitologijom i nazvali Thorova brada. Sama povezanost dolazi i od toga što cvjetovi asociraju na božju bradu.
Također je vjerovanje da štiti od truleži i koristi protiv vračanja, te je tako Charlemagne u srednjem vijeku preporučio sadnju na krovove kuća radi zaštite od nadnaravnog i same prirode, dok se u nekim zemljama i danas prakticira takav uzgoj.

Porijeklom je iz Meksika ali je veoma raspotrostranjena, te se na raznovrsnim prostorima diljem svijeta uzgaja već 200 godina, tijekom kojeg su vremena uzgojeni brojni kultivari.
Preferira sušna kamenita staništa južne Europe. Naredba Karla Velikog da se ta biljka masovno sadi radi njezine ljekovitosti, dovela je od tada do velikog proširenja diljem Europe. Veoma je skromna i neznatnih zahtjeva, te enormne izdržljivosti. Često je nalazimo gotovo svugdje gdje je dio većine okućnica, seoskih vrtova i slamnatih krovova, a ponekad je vidimo i na betonskim crijepnim krovovima.

http://fotosztambuch.blox.pl/resource/r ... b]upotreba:[/b] ova biljka danas nije baš u službenoj upotrebi, te služi prvenstveno kao dekorativna biljka okućnice, no u povijesnom je dobu uživala golem ljekoviti ugled. Kasnije se jedva iko njome služio osim seoskog stanovništva. Od davnina se upotrebljavala za raznovrsne svrhe zaštite protiv materijalnog i nadnaravnog ali i u zdravstvene svrhe. U srednjem je vijeku bio fokus na mističnom i prirodnom, dok se kasnije više počinje razvijati unutar narodne medicine kao biljka veoma pogodnih ljekovitih svojstva.

Od ljekovitih tvari sadržava tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, klacijev malat, mravlju i jabučnu kiselinu, te još razne druge još neistražene tvari.

Ljekoviti dijelovi biljke su prvenstveno listovi i to svježi koji se sabiru od početka ožujka do kraja listopada. Gnječenjem listova dobivamo svježi sok kao sredstvo koje hladi i steže. Stavlja se na rane, upale, čireve, opekotine, te na bolna mjesta uzrokovana gihtom.
Kurje oči i sunčane pjege se također uspiješno odstranjuju primjenom svježeg soka. Preporuča se i za klistiranje pri napadaju groznice. Kod nagluhosti izazvane skrućenim žutim ušnim sekretom, kapa se svježi sok listova u uho gdje ga rastvara i odstranjuje.
Možemo i raditi hladni napitak koji pripremamo tako da jedan do dva listova stavimo u čašu vode i ostavimo u frižideru na pola sata. Potom je osvježavajuć za konzumaciju a i gasi žeđ onima koji pate od groznice.
Sok možemo raditi i tako da ga pomiješamo sa malo bijelog vina kako bi protjerali nepoželjne gliste iz probavnog sustava.

U novije se vrijeme priprema svježi sok iscijeđen od cijele biljke, bilo u obliku tinkture ili homeopatskog preparata, te se preporuča kod gnojne upale zubnog mesa i upale grla, a čak se spominje i primjena kod raka na maternici.

Svježe ubrani listovi mogu biti pripremljeni kao čaj ali i istovremeno kao obloga u obliku laganog ocjetka. Primjenjuju se kao pouzdano sredstvo protiv pojasastog osipa, zloćudnih kožnih bolesti, raspucane kože, hemeroida i glista.

Mast od čuvarkuće je isto poznata, a pripremamo je tako da u toplu i tekuću svinjsku mast dodamo i izmiješamo svježe iscjeđeni sok iz svježih listova, te tako ostavimo da se ohladi. Tako pripremljenu mast upotrebljavamo za liječenje zgnječenog tkiva, ozljeda uslijed nezgoda, rana, upala, opekotina, uboda insekata i dr.

Kod probadanja u području slezene ili bolova u slezeni kuhaju se listovi čuvarkuće u mlijeku, te se tako dobivena kaša, što je moguće toplija, polaže na bolna mjesta. Svježi sok služi za obloge kod rana koje krvare, a mast za opekotine, kao i za razne rane uzrokovane kiselinom.

Također imamo još jedan povijesni recept koji kaže da biljku zakuhamo, k tome dodamo sok brđanke (Arnica montana), te na kraju dodamo još sasvim malo smole i nešto svinjske masti. To sve prokuhamo, odstranimo sa vatre i miješamo dok ne dođe hladno i tvrdo. Takva je mast dobra kod ozljeda i svježih rana.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... m-1.JPGKao što možemo primjeniti čuvarkuću na sebi, tako možemo i na našim prijateljima i srodnicima životinjama. Tako postoji recept za razne masti spravljene od čuvrakuće, srčanika (Gentiana lutea) i borovice (Juniperus communis) pri liječenju rana i ozljeda stoke.

recepti: za mast svježe listove usitniti i potopiti u istoj količini 70%tnog alkohola ili dobre domaće rakije. Triput dnevno uzima se 15-20 kapi u pola čaše vode kod čireva ili nakon operacije želuca.

Za tinkturu u 300 grama tople, tekuće svinjske masti umiješati pregršt svježih, usitnjenih listova i ostaviti preko noći. Ujutro smjesu ponovo zagrijati, procijediti i naliti u za to pripremljene posudice. Mast pomaže kod ozljeda, modrica, nagnječenja, uboda kukaca, fistula i gnojnih rana koje dugo ne zarašćuju.

sličnosti: rod obuhvaća mnogo vrsta, a sličnog sastava i djelovanja kao čuvarkuća ima npr. Sempervivum alpinum i dr., no te se vrste rjeđe nalaze u prirodi pa se za liječenje najviše upotrebljavaju uzgojene kod kuće.

[dr.manijak]

Ja ih imam na tone, nekoliko prepunih saksija, najzahvalnije biljcice, mozes 1 godisnje da ih zalijes dosta im je. Iz kamenja rastu ako treba, na sve temperature se naviknu i sve prezive.
Moja baba je obozavala to cvece i od nje mi je osatlo dosta saksija.

Ja znam jedan vesticji recept.


1gr osusenog cuvarkuce
1gr osusenog ruzmarina

Od toga skuvas voljenoj osobi caj pustis da odstoji pola sata.
Nakon toga se u tebe zaljubljuje jos jace i poboljsava seksualne odnose, u fazonu da non stop hoce i uvek je spreman/spremna.

[Fig]

prirodna verzija flunitrazepama
jel možda isproban recept?

[Red]

odlicna tema, hvala! i mene zanima jel taj vjesticiji recept provjeren buahahaha

[dr.manijak]

Ja ga nisam koristio.

Ali ako ova moja nastavi ovom tempom da mi trazi odnose izdahnucu, tako da i ne smem da isprobam to bi bilo ravno samoubistvu.


Ima jos dosta vudu magija i crnackih i vlaskih, to sam bas jedno vreme istrazivao.

A jel znate ono:

Ako zelis ljubav odredjene osobe uzmes komadic sira i malo brasna, od toga napravis malu lopticu i ubacis toj osobi u dzep.

A jel znas onu za srecu vudu magiju siguran sam da ce ti se svideti.

Spalis crnu macku i ona kost koja ostane pored cele vatre tj ona koja ne izgori stavis je u dzep i imaces srece.

Ako hoces red napravicu jedan post o magiji, ranije sam se bas zanimao oko toga.

[Aquanux]

^ Ovaj recept moze i u "Naši mali prijatelji" forum

[Baba]

Ja ga nisam koristio.

Ali ako ova moja nastavi ovom tempom da mi trazi odnose izdahnucu, tako da i ne smem da isprobam to bi bilo ravno samoubistvu.


Ima jos dosta vudu magija i crnackih i vlaskih, to sam bas jedno vreme istrazivao.

A jel znate ono:

Ako zelis ljubav odredjene osobe uzmes komadic sira i malo brasna, od toga napravis malu lopticu i ubacis toj osobi u dzep.

A jel znas onu za srecu vudu magiju siguran sam da ce ti se svideti.

Spalis crnu macku i ona kost koja ostane pored cele vatre tj ona koja ne izgori stavis je u dzep i imaces srece.

Ako hoces red napravicu jedan post o magiji, ranije sam se bas zanimao oko toga.

ti si moj idol

[Red]

Ako hoces red napravicu jedan post o magiji, ranije sam se bas zanimao oko toga.

u iscekivanju