Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Općenito o ljekovitim biljkama i uzgoju
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la Red »

Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

slika

Većina aromatičnih i začinskih biljaka može se uzgajati u posudama u zatvorenom, te istodobno koristiti kao začin i kao lijek.

Kada se začinsko i aromatično bilje, ali i ljekovito bilje, uzgaja unutar kuće, ono daje posebno obilježije prostoru u kojem se nalazi. Bilje koje se uzgaja u zatvorenom mnogo je osjetljivije od bilja posadenog na otvorenom, te zahtjeva više njege. Ali, uzgajane unutar kuće biljke duže traju, jer su zaštićene od vremenskih nepogoda. Osim toga one svojim mirisom osvježavaju prostor, a budući da su nam pri ruci, potiču nas da ih koristimo kao začin i kao lijek.

slika

Vještna uzgoja začinskog, aromatičnog i ljekovitog bilja najčešće ovisi o pažljivom promatranju i pravovremenom reagiranju na poterbe bilja. Ono što bilju treba je sunčan ili svijetao prostor, voda i laga u zraku, te zaštita od propuha i nepovoljnih temperatura. većina biljaka bolje raste i izgleda privlacnije u skupinama, a mnogo lakše ih je zalijevati. osim toga, biljkama je važna i vlaga zraka, a grupiranje bilja omogućuje stvaranje vlažnog okoliša.

slika

Svjetlost

Bilje traži najmanje šest sati sunca da bi uspijevalo, a nedostatak svjetla najčešće je uzrok propadanja bilja u kući. s neodgovarajućim svjetlom, biljke postaju slabe i izdužene te stvaraju manje listove, a aromatično bilje i slabiju aromu.
Osim toga, pri odabiru mjesta za uzgoj bilja u kući treba znati da staklo reflektira svjetlo i da ga reducira na 30-50%. Veliki bijeli zid ili staklena površina nasuprot prozoru djeluje kao zrcalo i vraća biljkama svjetlo.
Osim toga, čak i naoko osunčani prozor može gubiti svjetlo zbog duboke strehe ili zida.

Temperatura

Većina biljaka voli ugodnu toplinu od 15- 21°C s padom od 5 stupnjeva noću. One uglavnom toleriraju tempreature od 7 do 24 °C, ali ne uspijevaju dobro na nižim temperaturama. Na njihov rast i preživljavanje loše utječe propuh. Svaki nagli pad temperature znači stres ua biljku i slabi je,stoga sobni biljni vrt treba postaviti onamo gdje je mogućnost stresa minimalna.
iako ne vole propuh, biljke vole malo svježeg zraka svakog dana. To uklanja ustajali zrak, sprječava razvoj bolesti u zraku i pomaže uklanjanju plinova koji se razvijaju zimi pri zagrijavanju prostorije.

Zalijevanje

Biljke sobnog biljnog vrta, kao i biljke koje uzgajaju u posudama, treba zalijevati često, ali pomalo.
najbolje mlakom vodom ujutro, tako da suvišna vlaga ishlapi tokom dana. Biljke nije dobro previše zalijevati. Korijenove dlačice trebaju zraka te ako su zagušene prezjeranim zalijevanjem, stvaraju se uvijeti za razvoj gljivica koje uzrokuju truljenje korijena.

kada se zemlja osuši, nastane praznina između posude i zemlje. Tada posudu treba do ruba uroniti u vodu i ostaviti tako oko 30 min. Na taj način zemlja će se natopiti vodom. Ako se voda samo nalije, ona prođe kroz zemlju i napuni prazninu na dnu, a zemlja upije vrlo malu količinu vode.

Uzgoj na prozoru

slika

Najpogodinje mjesto za uzgoj sobnog biljnog vrta je prozorski okvir ili polica ispred prozora. Iako će bilje grupirano oko prozora dobiti dovoljno svjetla i potrebnu vlagu, posude sa biljem treba svakodnevno pomalo zakretati, kako bi svi dijelovi dobili istu količinu sunca i svjetla.

slika

Svjetlost se može iskoristiti i stavljanjem polica ili posuda na okolne zidove, visećim košarama iznad prozora, penjačicama na policama sa strane, te posudama sa biljem ili koritom punim bilja ispod prozora. Na taj način se združenom sadnjom može uzgojiti vrlo manogo biljaka na malom prostoru prozora.

Začinsko ljekovito bilje koje možemo uzgajati u posudama

slika

Anis (pimpinela anisum) je jednogodišnja biljka koja izraste od pola do jednog metra visine.
Plod je jajastog oblika, prema vrhu sužen, a sa strana malo stisnut, dugacak tri do šest milimetara. Boja ploda je svijetlo zeleno-siva.

slika

Primjena: Prehlada, kašalj, bronhitis, neuredna probava, probavne smetnje, želučane tegobe, crijevne tegobe
Za lijek se upotrebljava plod, odnosno zrelo sijeme.

Bosiljak (ocimum basilicum) je jednogodišnja razgranjena biljka koja naraste obično do oko 50 cm visine. Listovi su jajasti, na dugim peteljkama. Združeni cvjetovi u obliku cvatova kod bosiljka su ružičaste, bijele ili pak crvene boje, te se razvijaju na vrhovima ogranaka.
Ljekoviti dijelovi biljke: Svi nadzemni dijelovi

slika

Vrijeme sabiranja i nalazišta: Bosiljak cvate u razdoblju od lipnja do rujna, a sabirati se može praktički u bilo kojem razdoblju pošto su svi dijelovi biljke, osim korijena, ljekoviti.
Ljekovita svojstva i primjena: Upala grla, nedoatatak apetita, neuredna probava, probavne smetnje, crijevne tegobe, nervoza, nesanica

Bosiljak se može koristiti i kao začin u brojnim jelima, kao što su umak od mesa, umak od tune, salata od kupusa, zelena salata, ali i u brojnim drugim jelima.

Gorušica (brassica nigra) pripada porodici kupusnjača i, premda postoji 40-ak različitih podvrsta, u prehrani se upotrebljavaju tri osnovna tipa gorušice: crna gorušica (Brassica nigra), koja ima jak i prodoran okus, manje je veličine i teško ju je ubrati, zatim smeđa (Brassica juncea), koja ima gorkasto-ljutkastu aromu i uzgaja se češće nego crna, te bijela gorušica (Sinapis alba), koja od njih ima najveće sjemenke blijede boje, ali i najslabiji okus.

slika

Ljekoviti dio biljke je sjeme koje mozemo koistiti za ljekovitu primjenu kod nedostataka apetita, želučanih tegoba, čira na želucu, crijevnih tegoba.

Kadulja (salvia Officinalis) je ljekovita biljka visoka između 20 i 60 cm. U donjem dijelu grane su joj odrvenjele, a iznad njih su jednogodišnji zeleni ogranci stabljike koji su bridasti te su prekriveni dlakama. Listovi su eliptičnog jajastog oblika, na kratkim peteljkama, zelenkastosive boje, sa gustim dlakama. Cvjetovi su ljibičaste boje i skupljeni na vrhovima stabljika.
Ljekoviti dijelovi biljke su Listovi

slika

Vrijeme sabiranja i nalazišta: Beru se mladi ogranci sa listovima, nešto prije cvatnje (u kasno proljeće), te se suše brzo na sjenovitom, prozračnom i toplom mjestu.

Ljekovita svojstva i primjena: Čaj od kadulje koristi se za liječenje upala usne šupljine i ždrijela. Djeluje umirujuće, smanjuje znojenje te potiče rad želuca i crijeva. Kaduljino eterično ulje djeluje dezinfekcijski, umanjuje grčeve te djeluje protiv proljeva.

Kadulja se može koristiti i kao začin u brojnim jelima, kao što su pečene pastrve, pečeni oslić, pečene sardine, umak od tune, ali i u brojnim drugim jelima.

Kim (carum carvi)je dvogodišnja biljka. Korijen mu je debeo, vretenast, i iz njega u prvoj godini izbijaju prizemni listovi, a u drugoj uspravna i izbrazdana te razgranjena stabljika. Listovi su tanki, izmjenični, perasto razdijeljeni. Cvjetovi su mu najčešće bijeli, ponekad crvenkasti. Zreli plodovi raspadaju se na dva savinuta ili srpasta dijela.

slika

Ljekoviti dijelovi biljke su Zreli plodovi tj sjeme
Vrijeme sabiranja i nalazišta: Kim je relativno raširena livadna biljka, nalazi se po nasipima, uz putove, na livadama košanicama. Što se sabiranja tiče, plodove beremo od srpnja do rujna, čim poprime smeđu boju. Plodovi se potom suše na prozračnom i toplom mjestu.

Ljekovita svojstva i primjena: Plodovi kima su jedan od najboljih sredstava protiv napinjanja, te je njegovo karminativno djelovanje i najvažnija njegova karakteristika. Također protiv kašlja, nedostatka apetita, neuredna probava, probavne smetnje.
Uz to, iako nema veće ljekovite važnosti, kim se često koristi i kao začin, zbog svoje specifične arome.

Kim se može koristiti i kao začin u brojnim jelima, kao što su salata od zelenog kupusa, raznim umacima od mesa, ali i u brojnim drugim jelima.

Kopar (Anethum graveolens) je jednogodisnja zacinska biljka. Raste u visinu do oko 1 m, ima male zeleno - zute listice i zute cvjetove. Sjeme kopra ima puno jacu aromu od listova.

slika

Obicno se upotrebljava u svjezem stanju, jer se ne preporucuje kuhanje, dodaje se, vrlo sitno narezan, u vec gotova jela. Vrlo dobro prija u salatama, supama, sosovima, a cesto se upotrebljava za jela od ribe, kao i za kiselinu - narocito kisele krastavce.

Kopar pospjesuje apetit, a kod dojilja poboljsava stvaranje mlijeka. Protiv nesanica i probavnih smetnji.

Korijandar (Coriandrum sativum) e jednogodišnja, 50 do 80 cm visoka zeljasta biljka. Ima razgranatu stabljiku neugodna mirisa na stjenice. Donji listovi su veliki, okrugli, a gornji sitni, duguljasti i perasto razdijeljeni. Cvjetovi su joj sitni bijeli. Plod je okruglast.

slika

Plod neosušen ima neugodan miris koji sušenjem prelazi u ugodan. Za ljekovite pripravke upotrebljava se samo osušeni plod i to protiv kašlja, nedostatka apetita, grčeva i bolova u želucu.

Lavanda (Lavandula angustifolia)je biljka mediteranskog podneblja. Raste svuda po kršu i suhim predjelima. To je višegodišnja polugrmolika biljka uspravne ili savinute stabljike visoke 50-80 cm, cvjetovi su ljubičaste boje, pršljenasto raspoređeni u dugim klasatim cvatovima. Zbog dlakavosti se biljka čini siva.

slika

Zbog svježeg i čistog mirisa lavanda je bila omiljeni dodatak vodicama za kupanje još u rimsko i grčko doba. Ime joj potiče od latinske riječi lavare koja znači "prati". Bila je popularna kao biljka za stelju zbog dugotrajnog mirisa i sposobnosti da otjera kukce. Destilirala se i uporebljavala u kućanstvima, a na ulicama za prikrivanje mirisa. Priča da su proizvođači rukavica iz Grasse, koji su upotrebljavali lavandino ulje za aromatiziranje kože, izbjegli epidemiju kuge, ohrabrila je ljude da lavandu nose neprestano uza se ne bi li se zaštitili.
Herbalist Gerald propisivao je da njome trebaju trljati sljepoočoce oni "slaganom migrenom ili "plutajućim mozgom". U pučkoj medicini koristi se kao sredstvo za opuštanje, za pospješivanje teka i za biljne jastuke.
Uzgoj: Lavanda voli dobro drenirano tlo i puno sunca. Cvjetne stabljike skupljaju se kada se cvjetovi otvore, a listovi prema potrebi. Ne smije se rezati staro drvo. Lavanda cvate od srpnja do kolovoza.

Upotreba: koristi se za čaj protiv glavobolje, za smirivanje živaca, protiv nadutosti, vrtoglavice, nesvjestice i lošeg daha. Eterično ulje upotrebljava se kao antiseptik, blagi sedativ ili sredstvo protiv bolova. Pomiješano s osnovnim uljem za upotrebu u aromaterapiji, dobro je sredstvo protiv upale grla, upale kože, reumatičnih bolova, nemira, nesanice i depresije. Koristi se i za potpuri. Eterično ulje se koristi i za opuštanje (ako ne možemo zaspati umiješamo ga u vruću kupku). Lavandu možemo pomiješati s hmeljem i time napuniti jastučić protiv nesanice. Ako smo pod stresom dobro je dvije kapi ulja smiješati sa žlicom vode i utrljati izravno u glavu.

U kulinarstvu se uporebljava za aromatiziranje marmelada ili za pripremanje octa od lavande. Manje količine mogu se umiješati zajedno sa začnskim biljem u mirisna variva. Cvjetovi se mogu kristalizirati.

Lovor (Laurus nobilis) Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto. Krov Apolonova hrama u Delfima bio je napravljen isključivo od lovorovog lišća za zaštitu od bolesti, čarolija i munja. Apolonova proročanstva prenosila su se preko njegovih svećenica koje bi prije tumačenja proročanstva pojele lovorov list. Budući da je lovorov list u većim dozama pomalo narkotičan, vjerojatno je izazivao blagi trans. Girlande lovorovog lišća kasnije su prihvaćene kao ukrasni reljefi u arhitekturi. Lovorov vijenac postao je znakom veličine pjesnicima i atletičarima.
Rimljanima je lovor bio simbol mudrosti i slave. Stoljećima se upotrebljavao protiv bolesti, a posebice kuge. Lovor uspijeva na području Mediterana, a kao ukrasna biljka i znatno šire.

slika

Uzgoj: Lovor voli posve sunčan položaj zaštićen od vjetra, te bogato i vlažno tlo. Može se uzgajati i u većem loncu, no treba ga unijeti u zatvoreno kada temperatura podne ispod -15°C. Lišće se bere cijele godine, a može se i sušiti. Ako suho lišće predugo stoji izgubi oštrinu okusa. Najbolje ga je upotrijebiti neokliko dana poslije sušenja.

Upotreba: List se dodaje varivima, juhama, umacima, marinadama, nadjevima, paštetama i divljači. Vadi se prije posluživanja. Dobar je i za aromatiziranje octa. Može se staviti u posudu s rižom kako bi poprimila miris, te u posudu s brašnom kako se ne bi pojavili žišci. Uvarak od listova dodaje se u kupku za olakšavanje bolova u udovima. Suhi list koristi se i u potpuriju.

Lovorovo ulje se koristi kao lijek kod reumatskih oboljenja, a oparak pomaže probavi i potiče tek. U narodnoj medicini koristi se kod hemeroida, za jačanje želuca, za brže izlučivanje mokraće, protiv grčeva, ubrzanog rada srca, nadimanja i uzetosti.

Treba biti oprezan, jer svi lovori osim vrste Laurus nobilis su otrovni.

Matičnjak (Melissa officinalis L.) je višegodišnja uspravna, razgranjena, zelena biljka, visine od 30-80 cm. Listovi su nasuprotni, s dugom peteljkom, pri dnu jajolika oblika, po rubu narovašeni. Cvjetovi su smješteni u pršljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova i bijele su ili blijedo-žute boje. Stabljika naraste visoko od 30 do 80 cm, visoka je , razgranata i četverokutna. Kao i listovi ugodna je mirisa na limun.

slika

Sadi se po vrtovima, a dolazi i samoniklo uz naselja, živice, po šljivicima, uz rubove šuma, po šikarama i grmlju.

U ljekovite svrhe koristimo listove. Krajem svibnja, prije ili na početku cvatnje, odrežu se stabljike malo iznad zemlje te se skinu listovi. Suše se na toplom, sjenovitom mjestu (tavan). Mogu se sušiti i cijele grančice te poslije skinuti listovi. Druga berba je u rujnu. Beremo ga po lijepom i sunčanom vremenu, kada više nema rose.

Matičnjak umiruje, poboljšava opće psihičko stanje organizma, dočarava lijepe misli i tijelu daje novu snagu. Zbog toga se i preporučuje kod histerije, hipohondrije i drugih tjeskobnih stanja. Također je koristan kod stišavanja želučane boli, živčanih napada, liječenja nervozne glavobolje i osjećaja vrtoglavice kod trudnica.

Posebno područje korisnosti matičnjaka vezano je uz srce. To je znao još i Paracelsus smatrajući matičnjak najboljom biljkom za srce, a za njegovo blagotvorno djelovanje znalo se još u antičko doba.

Matičnjak je i poznata medonosna biljka, jer nijedna druga biljka ne privlači toliko pčele svojim mirisom. Zbog pčele matice je i dobio ime matičnjak.

Osjećaj gađenja i povraćanja kod trudnica spriječava čaj od matičnjaka, kojem se doda malo soka od limuna, višanja ili malina. To je neškodljivo djelotvorno sredstvo. Živce jačaju i matičnjakove kupke.

Posebno efikasna u umirivanju, stišavanju boli u želucu, ubrzanog rada srca, zamora zbog pretjeranog intelektualnog rada je alkoholna tinktura matičnjaka.

Mažuran (Origanum majorana) još poznat pod nazivima majoran, majorana, majuran, mažurana, mažuran vrtni, mažuran divlji.
Mažuran je vrlo sličan okusom svom rođaku origanu (Oreganum vulgare L. ). U zemljama istočnog sredozemlja se često ne radi razlika u uporabi ova dva začina. To je dovelo čak do toga da se u mnogim kuharicama kaže da ih je teško razlikovati, šta nije istina.
Razlika je u mirisu i aromi. Mažuran ima jedan slatkasti, pomalo cvijetni miris, te slatko-gorki okus, koji blago podsjeća na pepermint.

slika

Origano je mirisom i aromom puno intenzivniji.
Mažuran naraste do 50 cm. visine. Ima tanke, pomalo crvenkaste, vrlo razgranate stabljike, te sitne, srcolike, sa malim dlačicama pokrivene listove.

Kao začin ga često, za razliku od origana, kombiniramo sa drugim začinima. Sa timijanom čini izvrsnu kombinaciju za jela od iznutrica(jetra), sa klekovim bobicama se koristi u mesnim i jelima od divljači.
Samog ga koristimo u juhama i varivima, umaci, jelima od peradi, krumpira, paštetama.
Fino doziran mažuran koristimo u jelima od ribe.
Slaže se sa već pomenutim timijanon, klekovim bobicama, bosiljkom i ružmarinom.

Mažuran se koristi svijež, onda je aromatičniji, jelima se dodaje list na kraju kuhanja, jer dužim kuhanjem gubi aromu.
Mažuran možemo koristiti i sušen, tada koristimo cijelu biljku, sa stabljikom i cvijetom. Sušenog dodajemo na početku kuhanja.

U medicini mažuran pomaže protiv grčeva, pomaže izlučivanje kod upala grla, te upčenito umiruje živce.
Čaj od mažurana pomaže kod prehlada i bronhitisa. Glavobolja, kašalj, prehlada, hunjavica, astma, neuredna probava, probavne smetnje, želučane i crijevne tegobe.
U kozmetičkoj industriji se mažuran koristi u preparatima za njegu nečiste i masne kože.

Metvica (mentha vrste) je ljekovita biljka koja obično naraste između 30 i 80 cm u visinu, te ima brojne podzemne i nadzemne vriježe. Stabljika je bridasta, te je u gornjem dijelu razgranjena. Listovi su dugoljasti, 4 do 7 cm dugi, sa nazubljenim rubom. Ružičasti cvjetovi skupljeni su u cvatove na vrhovima ogranaka.

slika

Listovi se mogu sabirati u bilo koje godišnje doba. Što se pak nalazišta tiče, vrsta mente koja se ovdje spominje je križanac nastao u drugoj polovici 20. stoljeća u Engleskoj, te se od tada uzgaja. Zbog toga se ovu biljku ne može naći samoniklu, nego se prvenstveno rasprostranjuje iz vriježa ili sjemena.

Čaj od mente je dobro sredstvo protiv želučanih i crijevnih tegoba, pogotovo onih vezanih uz napinjanje, grčeve i smrdljivom stolicom. Također, čaj od mente potiče stvaranje žuči i njezino izlučivanje. Protiv prehlade i gripe, neuredne probave, probavne smetnje, želučane i crijevne tegobe, jetrene i žučne tegobe.

Mravinac ili origano (Origanum heracleoticum, Origanum vulgare, Origanum hirtum; Cunila gallinacean) je samonikla biljka mediteranskog podneblja. To je višegodišnja biljka, koja naraste do visine od 60 cm. Stabljika ima male tamnozelene listiće, na vrhu zašiljene, vrlo slične izgledu paprene metvice, od koje se najlakše razlikuje kada cvjeta (cvate od lipnja do rujna )jer ima crveno-ljubičaste cvjetove. Biljka je prepuna eteričnog ulja, te se zbog toga koristi u medicini i prehrani. Nezaobilazan je sastojak umaka od rajčica pripremljenog na domaći način, kao i svih pizza, a upotrebljava se svjež ili sušen.

slika

U medicini se upotrebljava pri probavnim poteškoćama, proljevu, kao i kod smetnji unutarnjih organa, zbog svog sadržaja flavonida i fenolnih kiselina.

Protiv kašlja, astme, bronhitisa, neuredne probave, probavne smetnje, želučane i crijevne tegobe, jetrene i žučne tegobe.

Ružmarin (rosmarinus officinalis)je grmolika biljka koja naraste i do dva metra visine, ugodnog i intenzivnog mirisa. Grane ružmarina su odrvenjele i gusto su obrasle kožnatim listovima bez peteljaka. Cvjetovi su svijetloplavi, sitni i u gornjim dijelovima skupljeni su u cvatove.

slika

Listovi se beru neposredno prije cvatnje (ožujak, travanj, a često ponovno ujesen). Suše se pri temperaturama ne večim od 35°C. Ružmarin je sredozemna biljka te se u suhim i toplijim dijelovima sredozemlja može naći kao samonikla biljka. Može se uzgajati i u hladnijim predjelima, ali ga se preko zime treba unijeti u zatvoreni i topliji prostor.

Ljekovita svojstva i primjena: Ružmarin je poznat kao biljka koja potiče optok krvi i uravnotežuje živčani sustav. Također je dobar za spriječavanje grčeva u gornjem dijelu trbuha, gihta i reume. Koristi se i kod raznih oblika slabosti, pri čemu do izražaja dolazi svojstvo ružmarina da diže preniski krvni tlak.

Ružmarin se može koristiti i kao začin u brojnim jelima, kao što je pečeno bijelo meso, filana paprika, pljeskavice, ali i u brojnim drugim jelima.

Timijan (Thymus vulgaris) je višegodišnji do 30 cm visoki polugrm sa svijetloružičastim ili bjelkastim cvjetovima, sličan majčinoj dušici, ali mu stabljika nije puzava i polegla već raste uspravno. Naziva se i manja mažurana, timas, majčina dušica.
Listovi su sitni, tvrdi, sitno dlakavi, lagano prema dolje savinuti, sivo-zelene boje.

slika

timijan – vrtna majčina dušica miriši ugodno, ima oštar okus zbog čega ga valja u kuhinji (u kulinarstvu) oprezno upotrebljavati. Sadrži do 2,5 % eteričnog ulja koje se sastoji od thymola, carvacrola ( karvakrol), cymola, pinena, linaloola, borneola… tanina i flavonoida. Timijan koji je više ispitan sadrži i željezo, kalcij, smolu. Najviše eteričnog ulja ima biljka oko 14 sati.

U kuhinji se upotrebljava timijan, dok se u liječenju upotrebljavaju obje vrste. Timijan se upotrebljava za pečenke, pržene ribe, umake i juhe. Omiljeni je začin za marinade i izradu biljnog octa. Ulje se koristi protiv kašlja i dezinficira, te se koristi kod izrade vodice za usta i zubnih pasta. Mnoštvo biljnih likera sadrži timijan.

Glavno djelovanje je antimikrobno, spazmolitično. Naročito se koristi kod katara dišnih putova. Prije se koristila za liječenje glavobolje, bolesti jetre, za poboljšanje teka i poticanje vjetrova. Koristi se kod bolesti mjehura i bubrega. Vanjska primjena kod utrljavanja za liječenje reumatskih tegoba, i kao dezinfekcijsko sredstvo.
Glavobolja, kašalj, upala grla, astma, bronhitis, nedostatak apetita, neuredna probava, probavne smetnje, nesanica.

Za liječenje se sabiru mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje. Upotrebljava se samo gornja trećina vriježa. Ne trgati biljku.

slika

Sada je vrijeme da ukrasite svoje prozore i kuhinje. Ako zasadite neke od ovih biljaka sigurna sam da cete ih i koristiti u kuhinji ;)

:thumbsup:
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
prozerpina00
rank1
Postovi: 3
Pridružen/a: 02.09.2012, 11:55

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la prozerpina00 »

Zasadila bosiljak,vlasac i kres salatu koja baš nije začinska,ali navodno je jako jako fina :) Nadam se uspjehu! :)
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la Red »

OOodlično! I ja sam ove godine odlučila napraviti začinski unutrašnji vrt, na prozoru. Zasadila sam chilli (5 vrsta), bosiljak (3 vrste), kadulju, mažuran, mentu..i još svašta... vidjet ćemo što će biti, neko sjeme testiram jer je staro pa tko zna. neka raste! neka krasi prozor :D
klijaliste.JPG
klijaliste.JPG (119.92 KiB) Pogledano 25182 puta.
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
prozerpina00
rank1
Postovi: 3
Pridružen/a: 02.09.2012, 11:55

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la prozerpina00 »

Baš si lijepo to napravila! :) Meni je kres salata vec proklijala :) Zasadila sma i pelcer od Aloe Vere,nadam se da će se primit :) Sad idem dalje polako saditi i ostale zacine :D
neuro
rank2
Postovi: 18
Pridružen/a: 04.06.2012, 18:15
Ima zahvala: 2 puta
 pohvaljen: 2 puta

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la neuro »

jel ima neko da sadi povrće u zatvorenom kraj prozora sa led lampama da bi mi mogao reći nešto o snazi žarulja koje koristi... mislio sam na npr garažnu policu staviti malo začinskog bilja malo cherry tomata i tako na par razina jedno ispod drugog...ima sunca kraj prozora led žarulje bi bile dodatno ono
shroomko
rank14
Postovi: 776
Pridružen/a: 16.07.2012, 19:45
Ima zahvala: 138 puta
 pohvaljen: 207 puta

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la shroomko »

Planiram saditi bosiljak, majčinu dušicu, origano, ružmarin, možda još nešto.

Zanima me nekoliko stvari - gdje to kupiti da bude ekološko bez pesticida i ostalih stvari? Jel se kreće od sadnice ili sjemena?

Ako stavim kraj prozora jel mogu onda prozor otvarati ili će hladan zrak i vjetar previše šokirati biljku?
Avatar
oseloth
rank13
Postovi: 585
Pridružen/a: 19.07.2011, 00:31
Ima zahvala: 29 puta
 pohvaljen: 64 puta

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la oseloth »

Ja osobno sve pikam iz sjemena jer se bolje primi. Ovo kupovnoj moraš mijenjati zemlju što zna ubiti biljku. Neće kratke promjene temperature ništa zlo napraviti. Samo nemoj južni prozor jer njima ne treba puno direktnog sunca.
shroomko
rank14
Postovi: 776
Pridružen/a: 16.07.2012, 19:45
Ima zahvala: 138 puta
 pohvaljen: 207 puta

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la shroomko »

Jedino južni prozor imam. Mogu ih staviti onda dalje od prozora, npr na stol ili negdje. Je li to bolje?

I jel postoji neko vrijeme kad je najbolje krenuti, staviti sjeme u zemlju?
Avatar
oseloth
rank13
Postovi: 585
Pridružen/a: 19.07.2011, 00:31
Ima zahvala: 29 puta
 pohvaljen: 64 puta

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la oseloth »

Da možeš pomaknuti na neki stol ili vitrine. Ono, da vide svijetlo ali da ih sunce ne puca direktno.

Sad je vrijeme, proljeće :-)
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Uzgoj začinskog bilja u zatvorenom

Post Postao/la Red »

Ako sadiš unutra začinsko bilje onda možeš baciti sjeme kad god poželiš, bitno da su biljke na prozoru sa puno svjetla. Pogotovo ove biljke koje si nabrojao. Možda je ružmarin najbolje kupiti, najviše se razmnožava reznicama mada i sjemenom. Reznice možeš i sam uzeti od nekoga i puknuti u zemlju.

Trenutno su temperature malo klimave pa bi ih bilo dobro zaštiti od naglih promjena, ali kad ojačaju i kad vrijeme zatopli neće im smetati kraj otvorenog prozora. Ako biljke nemaju puno svjetla bit će malo zakržljale, i u rastu i u boji.

Dok još sunce ne prži mogu biti na direktnom suncu.

Ma ne brini previše, ništa zahtjevno, baci sjeme i uživaj ;) Ako budu bljedunjave i jadne daj im više svjetla.
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Odgovori