Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Općenito o ljekovitim biljkama i uzgoju
Avatar
Fig
rank9
Postovi: 377
Pridružen/a: 21.11.2010, 23:53
Ima zahvala: 48 puta
 pohvaljen: 112 puta

Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Fig »

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... [u]carstvo:[/u] Plantae
podcarstvo: Trachebionta
nadodjel: Spermatophyta
odjel: Magnoliophyta
razred: Magnoliopsida
podrazred: Asteridae
red: Solanales
porodica: Solanaceae
rod: Nicotiana
vrsta: Nicotiana rustica L.

sinonimi: asteški duhan, divlji duhan, sveti duhan, mapacho, thuoc lao, makhorka, picietl

o biljci: N. rustica je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice Solanaceae poznata kao mapacho u Južnoj Americi, te u Vijetnamu kao thuoc lao. Jako je potentan duhan zbog visoke koncentracije nikotina u listovima, što ga čini jako dobrim organskim pesticidom. Uzgajana je i korištena u Americi dugi niz godina. Prvenstveno je bila cijenjena među plemenima, a i sve do dan danas zbog visokog postotka nikotina u svojim listovima koji iznosi 9%, dok kod listova običnog duhana (Nicotiana tabacum) taj postotak iznosi 1-3%. Također sadrži dvostruko više svih alkaloida od običnog duhana, te se često pri pušenju konzumira sa ostalim biljkama kako bi se smanjio sam intenzitet i težina pušenja. Rečeno je kako se pri pušenju ovog duhana istinski osjeti kako psihoaktivan može biti nikotin.

Može narasti 1-3m u visinu što zavisi o samom varijetetu i uvjetima uzgoja. Karakteriziraju je veliki zeleni ljepljivi listovi bogati nikotinom i cvjetovi slatkog mirisa koji su najčešće žuti ali mogu doći u bijelim i zelenim varijantama.

Prirodni se areal roda Nicotiana rasprostire na cijelu Ameriku, a posebice na Ande gdje nalazimo 45 vrsta, te dalje na Polineziju i Australiju gdje nalazimo 21 vrstu.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... .svgGlavne zastupljene komponente su nikotin, nornikotin i anabazin. Proporcija svakog spoja mnogo varira između vrsta i varijeteta. U manjim se koncentracijama javljaju i piridinski alkaloidi.
Najglavniji alkaloid je nikotin (C10H14N2) koji je prezentiran kao bezbojna uljasta tekućina, jedan od najjačih biljnih otrova i neurotoksin koji djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Smrtonosna mu je doza oko 50mg dok ga u duhanu za pušenje (Nicotiana tabacum) ima 1-3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim pušenjem su lupanje srca, kronični katar dušnika i bronhija, te na kraju popuštanje srca, koma i smrt.
U prošlosti se najčešće koristio kao insekticid, dok se danas u te svrhe koriste njegovi derivati.

upotreba: dvije komercijalne najzastupljenije vrste ovog roda su Nicotiana tabacum koja se kultivira u toplim područjima i prodaje kao duhan za pušenje i Nicotiana rustica koja se prvenstveno kultivira za svjetsku upotrebu kao insekticid.

http://2.bp.blogspot.com/_pkdpcnwC4X4/T ... ndo.jpgOno bitno i zanimljivo je da se N. rustica upotrebljava u enteogenske svrhe od strane južnoameričkih amazonskih šamana koji je smatraju veoma svetom biljkom, te je koriste samu (tabakerosi) ili u kombinaciji sa drugim biljkama. Kako raste u prašumama, tako i sadrži dvadeset puta više nikotina od uobičajene sjevernoameričke vrste kao što je Nicotiana tabacum. Drugi su razlozi šamanske upotrebe što biljka sadrži visoke sadržaje MAOI beta-karbolina, te se stoga u nekim dijelovima prašume koristi kao dodatak psihoaktivnom napitku ayahuasci.
Kao samog, šamani piju sok listova kao izvor raznih vizija. Ekstenzivno se koristi pri liječenju te se smatra veoma dobrim lijekom. Uobičajeno se moči u vodi, te se potom voda insuflira. Također se puši u cigaretama, koristi kao klistir i lijek protiv trakavice.

Mapacho se najčešće ne puši, osim u rijetkim prigodama kao što su razne ceremonije i iscjeliteljski rituali šamana koji pušu dim u pacijenta tako da ga znaju čak i cijelog obavit dimom ili ga udišu sukladno ritualu. Rekreacijsko pušenje među plemenima sjevernozapadne Amazone nije uobičajeno te se zbog toga cigarete rijetko puše, osim u područjima gdje se plemenski običaji krše zbog akulturacije i dostupnosti komercijalnih cigareta.
Mapacho je veoma važna biljka u životima svih plemena sjeverozapadne Amazone. Tako je okarakterizirana i znana pod raznim imenima poput lukux-ri, ye’-ma, a’-li, e’-li, mu-lu’, pagári-mulé, kherm'-ba, dé-oo-wé, itd. Igra ulogu u raznim iscjeliteljskim obredima, važnim plemenskim ceremonijama, te se ponekad koristi rekreacijski. U različitim se formama primjenjuje medicinski kao plemenski lijek.

U raznim se plemenima različito koristi na razne načine, pa se tako npr. iscjedak listova ubrzano trlja na istegnuća i modrice ili se listovi gnječe i stavljaju kao tople obloge oko čireva i inficiranih rana. Pripadnici jednog plemena miješaju zgnječene listove sa uljem palme, te potom utrljavaju u kosu kako bi spriječili otpadanje kose i eventualnu ćelavost. Drugo pleme konzumira sok listova terapeutski za neraspoloženje, pothlađenja i zmijske ugrize. U raznim se plemenima medicinski prakticira i duhanski šmrk ili snuf za razne bolesti, i to posebice pri liječenju plućnih bolesti.

http://www.visionaryherbs.com/images/ma ... rge.JPGKao što je spomenuto, puši se u rijetkim prigodama, na ceremonijama i iscjeliteljskim ritualima gdje šamani ispuhuju dim, pljuju duhanov sok u pacijenta ili ga udišu, i to sve sa pravilnom inkantacijom i ritualom.
Tijekom ceremonija gdje se uzima ayahuasca puše se velike cigare koje mogu biti duge i do 90cm. Zapadnija plemena rekreacijski puše manje cigarete u neritualne svrhe što se navodno pripisuje utjecaju kolonizatora koji su došli preko Anda. Još jedan primjer obuhvaća pušenje velikih cigara na festivalima pušenja duhana gdje se slavi inicijacija mladosti u muškost.

Rekreacijska upotreba je najčešće na bazi snufova. Preparacija snufa je slična od plemena do plemena, a priprema se tako da se listovi beru i vješaju kako bi se osušili, ponekad iznad slabe vatrice, te se potom melju, fino filtriraju i miješaju sa otprilike jednakom količinom pepela raznih biljaka. Produkt je na kraju sivkasto zeleni prah. Najpoželjniji izvor pepela za ovu mješavinu je kora stabla divljeg kakaa (Theobroma subincaum).
Snuf se uzima u bilo koje doba dana ali najčeće predvečer kada se također uzima i koka. Uobičajeno se mješavina šmrče sama ali se u mješavinu zna dodavat i papar kako bi snuf bio što efektniji.

U rijetkim situacijama i pri posebnim festivalima, članovi nekih plemena znaju miješat praškastu koku sa duhanskim snufom. Tijekom takvih festivala i plesova duhanski se snuf konzumira u enormnim količinama, te često i sa ayahuascom kod nekih plemena. Snuf se konzumira pomoću cijevčica napravljenih od šupljih ptičjih kostiju, te ponekad pomoću dugih cijevčica napravljenih od biljnih stabljika. Gotovo sva plemena sjeverozapadne Amazone koriste mapacho kao snuf.

Žvakanje listova se također prakticira među brojnim plemenima, te tako pripadnici jednog plemena drže maleni komadić lista u donjoj usnici po cijeli dan, dok drugi miješaju prah koke sa listovima te potom žvaču.

Sok duhana se među nekim plemenima uzima sa ayahuascom ili maikojom (Brugmansia suaveolens ili anđeoska truba). Među jednim plemenom samo šaman može konzumirat sok listova kroz nosnice dok ga ostali muškarci piju.

http://www.heyokamagazine.com/sundance.jimmy.jpgMestizo ajahuascerosi Perua koriste mapacho kao dodatak svetom piću ayahuasci tako da drobe i melju listove sa slinom, te potom ostavljaju sok preko noći unutar izbušene rupe u kori vrste drveta Trichilia tocachcana, vjerojatno zbog toksičnog biljnog soka koji kaplje u sam pripremljen sok duhana.
Kod drugog plemena glavni šaman čini svoje učenike da punim gutljajem popiju sok što potom izazove povraćanje i eventualnu narkozu. Pripadnici drugog plemena piju sok pri inkantacijama, vizionarskim potragama, preparacijama za bitku, pobjedničkim slavljima i vračanjima, te čak i žene piju sok pri vjenčanjima i inkantacijama.

Lizanje duhana se također prakticira diljem sjevernozapadne Amazone iako nije uobičajeno u ostalom dijelu. Duhan se pretvara u gusti sirup zvan ambil. “Civilizirani” ilanerosi Venezuele i Kolumbije također uzimaju duhan u ovom obliku te ga nazivaju chimb. Nije poznato da li su to poprimili od indijanskih plemena ili obrnuto, ali je poznato da se ovakav način konzumacije koristio kod jednog već izumrlog plemena u Venezueli.
Ambil se uobičajeno konzumira u rano predvečer skupa sa kokom. Sirup se nanosi na desni prstom ili štapićem, te se guta veoma polako sa slinom i prahom koke. Ostatak, odnosno talog formiran sporom evaporacijom vodenih ekstrakata listova duhana miješa se sa solju dobivenom ispiranjem pepela raznih vrsta biljaka. Kod jednog plemenom svaki muškarac može spraviti ambil, te nema posebnog sata ili ceremonije povezanog sa njegovom preparacijom.

Aplikacija i konzumacija duhana u nekoj drugoj formi, npr. rektalno, nije znana u Južnoj Americi, osim među jednim plemenom koje obitava u Ekvadoru gdje se aplicira klistiranjem samo ili izmiješano skupa sa ayahuascom. Ayahuasca se pije u više navrata naizmjenično sa gutanjem duhanskog soka kako bi se induciralo povraćanje i inicijacija čišćenja prije same upotrebe izmiješanog klistira od ayahuasce i duhana.

Zna se koristiti i u kombinaciji sa meksičkom kaljužnicom (Tagetes lucida). Navodno su je Azteci koristili na svojim ceremonijama posvećenim mrtvima, dok je neka druga plemena upotrebljavaju isključivo zajedno sa mapachom prilikom konzumacije peyote kaktusa ili nekih drugih halucenogena kako bi inducirali jasnije i manje zastrašujuće vizije.

Na istoku južno od Turske, N. rustica koristi se zajedno sa pepelom nekog drveća kako bi se proizvelo sredstvo za šmrkanje zvano maraş out.

http://www.tuanlinhtravel.com/hinh-anh/ ... c-lao.jpgU Rusiji se ova biljka naziva makhorka, te se tamo pušila sve dok komercijalni normalni duhan nije postao široko dostupan poslije Drugog svjetskog rata, ali se još i danas konzumira među ruskim seljacima i farmerima.

U Vijetnamu se se uobičajeno puši poslije ručka na pun stomak kako bi se pripomoglo probavi, uz zeleni čaj ili lokalno pivo. Dim thuoc laa dovodi do preplavljenja nikotina u krvotoku što uzrokuje jaku vrtoglavicu koja traje i po nekoliko sekundi. Zanimljivo je spomenuti da su čak teži pušači običnog duhana imali problema sa intenzivnim volumenom dima, te su nuspojave bile mučnina i povraćanje.
Glavna razlika između pušenja thuoc laa i drugih duhana je u načinu konzumacije. Koristi se vodena lula ili od bambusa zvana điếu cày (farmerska lula) ili keramička nargila zvana điếu bát. Lula se puni adekvatnom količinom vode, te se u punjenje lule stavlja mala količina duhana. Pali se šibicama, te će Vijetnamac pristojno odbiti upaljač te umijesto njega upotrijebiti zapaljeni mali komad kore drveta ili papira. Zažaruje se i uvlači dok se lula ne napuni dimom, te se tek potom dim uvlači u pluća dižući lulu u gotovo okomit položaj kao da se dim ispija. Pri samom se ispuhivanju dim ponovno ispuhuje iz pluća u lulu kako bi povratno zažario duhan u luli.

uzgoj: vrste roda Nicotiana su veoma prilagodljive te će opstati u područima hladne klime iako potječu iz tople suptropske regije. Tako da kad posadimo biljku, sjeme koje izproducira će nam dat otpornije varijetete prilagodljivije našoj lokalnoj klimi u kojoj ih uzgajamo. Mogu biti zasijane u proljeće, te će već u ljeto cvjetati, a samo sjeme ćemo već imati prikupljeno u ranu jesen. Za dobar rast treba puno gnojiva i dosta mjesta za širenje korijenja.
Veoma obilno rađa sjemenom koje može biti posađeno bilo kada u proljeće, ali je bolja sadnja prije u ranije proljeće radi boljeg i izdašnijeg rasta. Može se saditi u sjemena korita i posude, te direktno u tlo ako je dovoljno toplo.

http://companionplants.com/catalog/imag ... 001.jpgPri uzgoju iz sjemena sjeme pošpricamo po površini supstrata, te je najbolje zalijevati rastućom kapilarnom metodom gdje vodu sipamo u tanjurić ispod posude i čekamo da se većina tla ovlaži, te tada mičemo posudu iz tanjurića i puštamo da se polako tlo izdrenira. Kako bi sjeme proklijalo zahtjeva neku relativnu temperaturu od 21°C i svijetlo bez neke velike prozračnosti. Pri takvim idealnim uvjetima sjeme bi trebalo isklijati za nekih tjedan dana.
Klijanci bi trebali biti presađeni kao jako mali u roku od tjedan dana nakon proklijanja iz sjemena. Ako presađivanje radimo kasnije onda može lako doći do oštećenja korijena što tada rezultira veoma siromašnim, ljigavim i usporenim rastom do kraja života biljke.

Iako zahtjevaju dosta mjesta, mogu biti uspiješno sađene u posudama. Stoga bi bilo najbolje uzeti poveću posudu u koju ćemo staviti dosta bogatog komposta, odnosno hranjive zemlje. U posudama će zahtjevati dnevno regularno zalijevanje tijekom najtoplijeg ljetnog razdoblja.

izvori: http://www.wikipedia.com, http://www.ayahuascaassociation.org, http://www.biopark.org, http://www.plot55.com, http://www.alchemy-works.com
Avatar
Ka3p
rank2
Postovi: 45
Pridružen/a: 02.06.2011, 13:28
Ima zahvala: 22 puta
 pohvaljen: 10 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Ka3p »

kolika je šansa da taj duhan izraste u mom vrtu?xD.. i dal ima kakvo djelovanje ako se listovi zvacu?
Herb is the healing of a nation, alcohol is the destruction
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 3274
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Ima zahvala: 242 puta
 pohvaljen: 701 put

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Red »

duhan ce rasti u tvom vrtu bez problema, jedino ako zelis sjeme zahtjeva minimum 12-14-16 sati sunca, ne sjecam se tocno. kako god, puno sunca i vode cine cuda.

a sada... zvakanje, ne znam, vece djelovanje ce ti dati pusenje takvog cistog duhana nego zvakanje :thumbsup:
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"
Avatar
Fig
rank9
Postovi: 377
Pridružen/a: 21.11.2010, 23:53
Ima zahvala: 48 puta
 pohvaljen: 112 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Fig »

malo sam pogledao po netu odnos efekata kod žvakanja i pušenja. najčešće se puši u kombinaciji sa drugim biljkama i pri vlastitim putovanjima, ali eksperimentira se i sa žvakanjem. sve na nekoj individualnoj razini.

neki kažu kako im je najbolji način za osjetit pravu moć N. rustice putem žvakanja gdje uspiju upiti veće količine nikotina kakve ne bi mogli pušenjem. spomenuto je žvakanje i držanje u gornjoj usnici gdje je navodno bolje djelovanje zbog spleta krvnih žilica iznad gornjih zubi gdje bi se trebalo bolje i brže asimilirat do mozga, a i manje je kancerogeno štetno (al opet su s druge strane tu zubi). savjetovana je i opreznost pri žvakanju jer lako može doći do nenadanih mučnina pošto je veoma potentno nikotinom. naleti euforije, blage vizuale, opuštenost, ne preveliko micanje i sl. je asocirano na jednom primjeru žvakanja više listova, te eventualne mučnine i povraćanje kod nekih (pogotovo kod ljudi koji baš nisu na "ti" sa nikotinom, i onda ga dobiju u povećoj dozi).
to se može protumačit i kao čišćenje neke negativnosti (dim u ayahuasca ritualima) gdje psiha dovodi do fizike... samo pomisao.
Avatar
Ka3p
rank2
Postovi: 45
Pridružen/a: 02.06.2011, 13:28
Ima zahvala: 22 puta
 pohvaljen: 10 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Ka3p »

izraso je sam od sebe u mom vrtu... prozvako sam list al je jako ljut i podiglo me na neki nacin a mojeg frenda je zatupilo...sad ga sušim..
Herb is the healing of a nation, alcohol is the destruction
Avatar
Psychonaut
rank11
Postovi: 492
Pridružen/a: 31.10.2010, 19:58
Ima zahvala: 85 puta
 pohvaljen: 177 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Psychonaut »

Da li je neko probao konzumirao tecni Mapacho? Amazonski samani od toga tripuju uveliko, a konzumiraju ga tako sto suho lisce Nicotina Rusticae potope u malo vode, i onda taj sok(koji sadrzi ogromne kolicine nikotina) nakapavaju u nos, oci (manje kolicine za svakodnevnu upotrebu), ili ga piju u velikim kolicinama(u ceremonijama), na usta ili nos(to je bas hardcore). Nekada bi te kolicine mogle 'ladno ubiti slona. Inace smatraju Mapacho kraljem biljaka, i "najsnaznijom" amazonskom biljkom.

Ja sam na poklon dobio komad tog duhana, ajme kako zeze kad se stavi u nos, sve suze frcaju. Nakon toga totalno smiruje i uzemljuje i "prazni" glavu. U velikim kolicinama(prilikom duhanskih ceremonija) ljudi dosta povracaju i imaju halucinacije, al' to se nisam usudio probati :) Efekat prociscenja bi trebao da je slican onome koji ima Ayahuasca, samo sto samani kazu da je aya zenska energija(i utoliko njeznija), a Mapacho muska, i sa njim nema tamo-vamo. Cisti sve na sta naidje, trenutno, bez kompromisa. To se desava pri ceremonijama sa jakim duhanom. Postoje i ceremonije sa "slabim" duhanom, gdje je ekstrakt koji se pije dosat slabiji, ali izaziva lucidne snove. To sam probao i funkcionisalo je, ali mi se nije svidjao osjecaj mucnine u zeludcu, koji me je u jednom trenutku probudio, nakon cega dugo nisam mogao zaspati.
Pozivam te da budes moj ucitelj
Avatar
Beyond Le Fov
Moderator
Postovi: 1576
Pridružen/a: 06.02.2010, 21:48
Ima zahvala: 424 puta
 pohvaljen: 1453 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Beyond Le Fov »

Zanimljivo kak oni imaju te tabaquere - šamane koji rade samo s duhanom, i kao duhan je purgativ, al meni djeluje potpuno suprotno, osjećam se otrovano i zagađeno od duhana.
Just because you live in clown world doesn't mean you have to participate in the circus.
Avatar
Psychonaut
rank11
Postovi: 492
Pridružen/a: 31.10.2010, 19:58
Ima zahvala: 85 puta
 pohvaljen: 177 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Psychonaut »

Ja mislim da je to do toga na koji nacin se duhan konzumira, i u kolikoj mjeri. Po ovome sto sam ja cuo, samani ga uglavnom konzumiraju u tecnoj formi i u velikim(a nerijeko i ogromnim) kolicinama.
Pozivam te da budes moj ucitelj
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 171
Pridružen/a: 29.10.2011, 23:17
Ima zahvala: 40 puta
 pohvaljen: 19 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la Kadulja »

Moja majka kaže da ostale biljne kulture slabo rastu na područjima gdje je sađen duhan. Je li to točno? Voljela bih zasaditi malo duhana čisto zbog toga da mogu reći da imam i to u svom vrtu. Postajem neka vrsta filantropa za biljke. :D
No, je li duhan legalan za sadnju i gdje se sjeme može nabaviti? :)
Avatar
mr. gljiva
rank11
Postovi: 454
Pridružen/a: 23.03.2010, 17:09
Ima zahvala: 37 puta
 pohvaljen: 96 puta

Re: Divlji duhan (Nicotiana rustica)

Post Postao/la mr. gljiva »

Netočno, duhan je samo intenzivna ratarska kultura i osim što iznosi određenu količinu hranjiva također ga napada velik broj štetočinja u prvom redu gljivičnih i virusnih oboljenja. Za sadnju nisam siguran jer sam protumačio ako postoje sve te razne takse koliko bi država mirno gledala da sadiš svoju duvku :D makar da pustiš na vrhu cvijet nebi nitko ni znao da je duhan ;)

Ukucaj free seed ring u gugl možda se razveseliš :sunn:
skuliran do jajc :thumbsup:
Odgovori