Kineski narod je od davnina govorio o tri biljke života. To su ginseng, vresak i goji bobice. U nekoliko pokrajina Kine i područja u Tibetu, ova biljka raste u prirodi kao samonikla i taj dio se zove Goji pojas, te je smatraju svetom biljkom. Godinama unatrag ova biljka osvaja Ameriku i Europu i koristi se kako u ishrani tako i u medicini zbog svojih nevjerojatnih sastojaka.
U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito osvojile europsko i američko tržište. Stižu s Himalaje gdje za njih već znaju stoljećima te ih koriste i kao sastojak ne samo u mnogim receptima, već i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava. U Aziji ih čak nazivaju „crvenim dijamantima“.
Goji ili vučje bobice (Lycium barbarum) je grmolika biljka koja naraste od 1 do 3 metara u visinu. Postoji vrsta L. chinense koja se najviše uzgaja na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum se više uzgaja na sjeveru, ponajviše u pokrajini Ningxia Hui i nešto je viša. Plod je narančasto crvene boje duljine od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U svakoj je bobici od 10 do 60 sjemenki. Bobice zriju od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne ubiru, već se tresu s grana i zatim suše. Mogu se jesti sirove, ali brzo oksidiraju pa se najčešće u trgovinama kupuju sušene čiji slatki okus podsjeća na grožđice, ili se mogu nabaviti u obliku čaja i soka. Njihov najveći izvoznik i uzgajivač je upravo Kina.
Zanimljivo je da su u Engleskoj prisutne od kraja 18. stoljeća kada ih je u svoju domovinu donio Archibald Campbell, vojvoda of Argylla kada su dobile još jedan naziv Duke of Argyll’s Tea Tree (čajevac) te su bile prihvaćene i kao ukrasna i jestiva biljka. No, tek početkom 21. stoljeća započela je njihova nagla popularnost kao supernamirnice, odnosno namirnice koja je toliko nutritivno bogata da rezultati medicinskih istraživanja navode njezine potencijalne pozitivne zdravstvene učinke.
Koja su svojstva goji bobica?
Zbog svojih izuzetnih nutritivnih i antioksidacijskih svojstava koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini od pamtivijeka. „Zapadni“ svijet ih je „otkrio“ zadnjih desetak godina i svrstao ih u supernamirnice. Zašto?
One se nalaze na prvom mjestu američke ljestvice ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity). To je ljestvica koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane. Što je položaj na ljestvici viši, hrana ima veću sposobnost uništavati slobodne radikale koji, ako su slobodni i ako dolazi do njihovog gomilanja, narušavaju zdravlje, ubrzavaju proces starenja, a time postajemo podložniji nizu degenerativnih promjena.
Goji bobice u 100 grama imaju fantastičnih 25.300 jedinica , u usporedbi sa šljivama koje su na drugom mjestu i u 100 grama imaju „samo“ 5.770 jedinica. Zbog toga se smatraju najboljom hranom za revitalizaciju organizma i usporavanje procesa starenja.
Sadrže 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti tako da u 100 grama ima 370 (kilo) kalorija.
Što sve sadrže goji bobice?
Ne samo što imaju izuzetno veliku razinu vitamina C i željeza (U 100 grama bobica ima 11 mg željeza, što je najveći izvor željeza u nekoj biljci), sadrže mnoštvo nutrijenata i fitokemikalija, tj. fitonutrijenata (koji hrani daju boju, okus, miris i druge osjetilne karakteristike i nemaju prehrambenu, već pozitivnu funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam u smislu zaštite od bolesti i preventive), kao što su:
- 18 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih koje su nužne za život)
- 6 esencijalnih vitamina (kao što su: riboflavin /vitamin B2/, vitamin B1, C vitamin)
- 21 mineral (kao što su željezo, cink, selen, kalcij, kalij)
- 8 polisaharida i 6 monosaharida
- 5 nezasićenih masnih kiselina od koji je važno spomenuti linolnu i alfa-linolensku kiselinu koje su neophodne za pravilno funkcioniranje mozga i živčanog sustava
- beta-sitosterol (koji reducira razinu kolesterola) i ostale fitosterole
- 5 karotenoida (beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptoksantin, ksantofil)
- mnoštvo fenolnih pigmenata koji imaju antioksidacijska svojstva.
Neki podaci o tvarima koje sadrži:
Jedan od važnijih aktivnih sastojaka goji bobica su polisaharidi koji poboljšavaju imunološke funkcije organizma i pomažu u borbi protiv bolesti.
Goji bobice imaju važnu ulogu u tradicionalnoj kineskoj, korejskoj, tibetanskoj i japanskoj medicini već dugi niz godina.
Danas se koriste jer se smatra da:
i na mokraćni sustav i proizvodnju spermija
dijabetesa
Čak ih nazivaju „sretne bobice“ zato što kažu da se čovjek dobro osjeća kada ih redovito konzumira, poboljšavaju energiju i izdržljivost organizma.
Goji bobice nisu lijek, ali predstavljaju jedan od najkvalitetnijih prirodnih dodataka prehrani za dobrobit cijelog organizma.
Nutritivni sastav i blagotvorni učinak
Istraživanja su tako pokazala da osim „regularnim“ makro- i mikro-nutrijentima, Goji bobice obiluju i zavidnim količinama mnogih drugih spojeva, što ih pozicionira na prijestolje funkcionalne hrane. Njihova energetska vrijednost iznosi 370 kcal/100 g, a „grubi“ nutritivni sastav bio bi otprilike 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti. U njima se krije bogatstvo vitamina C, E, B1, B2, B6, 18 aminokiselina te 21 element u tragu: željezo, cink, bakar, germanij, selen, kalcij, fosfor, karotenoidi (beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptosantin, ksantofil), fitosteroli (beta-sitosterol), ciperon, solavetivon. fizalin i betain.
Spomenute sastavnice i njihovi omjeri dovele su ovo voće na sam vrh „ORAC“-skale (Oxygen Radical Absorbance Capacity – skala koji mjeri antioksidativni kapacitet, odnosno antioksidativnu vrijednost hrane). Prema toj skali Goji bobice imaju 25 300 jedinica, a prvo slijedeće voće – koje se inače smatra jakim antioksidansom – je nar sa „svega“ 12 500, a za njim šljive sa 5 770 jedinica!
U biljnom svijetu, Goji bobice su najbogatiji izvor karotenoida i željeza (zavidnih 11 miligrama željeza na 100 grama ploda).
Među 18 aminokiselina koje sadrže, nalaze se i l-arginin i l-glutamin koje su, osim za održavanje optimalne mišićne mase, bitne i za funkcioniranje imunološkog sustava. Od nezasićenih masnih kiselina, u bobicama su prisutne linolna i alfa-linolenska koje su neophodne za zdravlje i normalnu funkciju središnjeg živčanog sustava.
Germanij se, prema nekolicini njemačkih studija, pokazao kao izvanredan stimulator imunološkog sustava – potiče proizvodnju pro-upalnih čimbenika poput interferona-γ i interleukina-2, te ubija stanice karcinoma maternice i grlića maternice, testisa, pluća i jetre. Beta-sitosterol snižava razinu kolesterola u krv, ima protuupalni učinak, a koristan je čak i u liječenju impotencije.
Ciperon ima protektivni učinak na krvožilni sustav, smanjuje krvni tlak, ublažava menstrualne bolove i djeluje u prevenciji raka grlića maternice. Solavetivon djeluje baktericidno i antimikotski na velik broj mikroorganizama (ubija bakterije i gljivice).
Fizalin je poznat kao glavni saveznik u borbi protiv leukemije povećavajući aktivnost stanica-ubojica, moćan je antikarcinogen, a djelotvoran je i u liječenju hepatitsa B.
Betain djeluje kao anksiolitik, poboljšava pamćenje, stimulira mišićni rast te pomaže u sprečavanju nastanka masne jetre.
stimulacija hormona rasta (osigurava optimalnu razinu energije, čuva mišićnu masu, sprječava gomilanje masnog tkiva)
Učinak koji najviše zadivljuje i oko kojeg se diže najviše prašine je onaj antioksidativni. Oksidativni procesi, naime, leže u podlozi procesa starenja, odumiranja tkiva, kompromitiranosti imunološkog sustava te nastanku karcinoma. U procesu oksidacije, kao nus-proizvodi metabolizma, nastaju slobodni radikali koji tijekom života sustavno oštećuju DNK. Gomilanjem takvih oštećenja dolazi do njezinog uništenja, odnosno promjena koje uzrokuju starenje, ali i pogoduju nastanku karcinoma. Kako bi se usporili, odnosno maksimalno izbjegli ti procesi, važno je kontinuirano osiguravati organizmu dovoljne količine tvari s antioksidativnim učinkom. Goji bobice su idealan «booster» za tu svrhu – potrebno ih je dnevno unijeti svega 10-30 grama kako bi se postigao željeni učinak!
Najčešći komercijalni oblik je sušeni plod, ali često su dostupne i u obliku sokova i čaja, te kao dodatak nekim vinima. A osim što sve češće konzumiraju kao «supervoće», pa čak kao suplement, Goji bobice ulaze i na jelovnike kao sastojak mnogih recepata s rižom, piletinom i svinjetinom.
