Zima nije razlog da ne jedemo svježe povrće. Klice tj. izdanci iz sjemenki su "povrće" koje možemo jesti u zimsko doba, ali i tijekom cijele godine. Osim što obogaćuju jelovnik zimi, klice donose u kuhinju potpuno novi doživljaj okusa. Jer, paleta njihovih okusa proteže se od slatkastog, preko orašastog do pikantnog i začinjenog okusa. Klice su jako mlade biljke, a mogu se uzgojiti iz sjemenki bilo koje jestive biljke. Za uzgoj klica mogu se koristiti sve žitarice: zob, riža, kukuruz, pšenica, heljda, ra, ječam i proso. Klice se mogu uzgojiti iz raznih mahunarki: soje, graška, graha, leće, lucerne i slanutka. Omiljene i često korištene su i klice gorušice, hrena, rotkve, grbice, lana i sezama.
Klice iz dana u dan postaju sve popularnije diljem svijeta zbog svojih hranjivih vrijednosti, ljekovitih svojstava i jednostavnosti prirpeme. Nutricionisti ih nazivaju vitaminsko-mineralnim bombama jer se količine minerala i vitamina klijanjem uvečavaju za 4-10 puta u odnosu na sjemenke prije početka klijanja. Osim toga, sadrže enzime i nukleinske kiseline koji pokreću izmjenu tvari, regeneriraju stanice i jačaju imuni sustav. Lako su probavljive, pa je iskoristivost vitamina koje sadrže daleko veća nego kod vitaminskih pripravaka dobivenih sintetskim putem. Iako većini ljudi na spomen klica na pamet odmah padaju egzotična kineska i japanska jela, klice možete upotrebljavati u raznim jelima koja svakodnevno pripremate kod kuće.
VRSTE KLICE, NJIHOVO DJELOVANJE I UPOTREBA
- multivitaminske bombe- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala
- preporučuju se djeci i odraslima zbog lake probavljivosti i širokog spektra djelovanja
- sprečavaju nastajanje osteoporoze, karcinoma i srčanih tegoba, te simptome menopauze
- najukusnije su svježe – u salatama, sendviučima, sokovima i umacima od povrća
Klice azuki graha
- sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C
- dobre su za živčani sustav, u stresnim situacijama te sprečavaju osteoporozu
- ukusan su dodatak juhama i pirjanim jelima, te u salatama i sendvičima
Klice badema
- sadrže kvalitetne nezasičene masne kiseline, te vitamin E
- povećavaju vitalnost organizma
- ukusan su dodatak frapeima, voćnim i slanim salatama, te pirjanim jelima
Klice brokule
- sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala
- potpomažu liječenje nekih vrsta karcinoma te drugih bolesti
- ukusan su dodatak sokovima, salatama i juhama
Klice bundevinih sjemenki
- sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C
- jačaju imunološki sustav te pomažu pri oboljenju prostate
- jedu se svježe, sušene i popržene; ukusan su dodatak namazima, juhama ili kao grickalice
Klice graha (domaćeg)
- obiluju bjelančevinama, balstnim tvarima
- potiču probavu i eliminaciju suvišne tekućine
- ukusan su dodatak salatama, umacima i juhama
Klice graška
- sadrže bjelančevine, balastne tvari
- podržavaju stabilnu razinu šećera u krvi
- ukusan su dodatak salatama, juhama i pirjanim jelima
- sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E
- djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav
- idealan su dodatak sokovima od povrća, salatama i pirjanim jelima
Klice kresa
- sadrže vitamine C i A
- sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, reguliraju hormone i vezivno tkivo, potiču probavu i poboljšavaju tek
- ukusan su dodatak salatama, juhama, sendvičim i napicima od povrća
Klice mungo graha
- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine
- čiste organizam od toksina, djeluju diuretčno, jačaju krv i funkciju jetre
- izvrstan su dodatak pirjanim jelima, juhama i varivima
Klice pšenice
- sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine
- potiču metabolizam, otklanjaju stres, preporučuju se u prehrani djece i starijih osoba
- ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima
Klice kvinoe
- sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E
- jačaju organizam
- ukusan su dodatak juhama, pirjanom povrću i salatama
- sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine
- jačaju organizam i štite zube
- ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima
Klice rotkvice
- sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C
- potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje
- ukusan su dodatak salatama i sendvičima
Klice sezama
- sadrže nezasičene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E
- djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari
- ukusan su sirovi dodatak salatama, juhama, sokovima od povrća, slasticama, a možete ih suhe dodavati i u peciva
Klice soje
- sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline
- ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, te ublažavaju smetnje u menopauzi
- ukusan su dodatak salatama i pirjanim jelima
- sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari
- jačaju funkciju gušterače, želuca i srca
- ukusan su dodatak salatama i juhama
Klice suncokretovih sjemenki
- sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasičenih masnih kiselina
- ukusan su dodatak salatama, namazima, voćnim jelima i slasticama
Klice zobi
- sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij
- jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja
- ukusne su sirove u jelima s pahuljicama, pirjanom povrću i kruhu
Klijanje sjemenki
Od davnina, posebice na Istoku, klice ne samo da su bile dodatak gurmanskim jelima, nego su se koristile i u terapijske svrhe (niz vrijednih hranjivih tvari korisni su pomagači u borbi protiv karcinoma i drugih bolesti – učinkovitost potvrđuju suvremena nutricionistička istraživanja) te za pomlađivanje.
Tajna bogatstva sadržanog u klicama krije se u procesu klijanja sjemenja. Ako je cjelovito, sjeme žitarica, mahunarke ili trava može se, u trenutku kad se stvore uvjeti, pokrenuti iz stanja mirovanja. Tad se struktura sjemena počinje raslojavati na različite sastojke: ugljikohidrati i masti pretvaraju se u jednostavne šećere; dolazi do enzimske hidrolize bjelančevina koje se razgrađuju u aminokiseline; povećava se postotak vitamina E i C, vitamina B skupine te karotena. Osim toga, prisutno je i mnoštvo minerala i minerala u tragovima; klorofil, koji pridonosi kvaliteti oksidacije u stanicama; i golema količina energije. Upravo u takvim uvjetima klica započinje svoj rast.
U izboru sjemenki za klijanje treba se pridržavati nekih pravila:
- kupujte sjemenke iz biološko-organskog uzgoja
- odstranite zrna koja su promijenila boju ili su raspuknuta
- operite sjemenke pa ih namočite (duljina namakanja ovisi o vrsti i starosti sjemenki)
- najbolja temperatura za klijanje većine sjemenki je 20-25 C
- dva ili više puta dnevno ispirite sjemenke čistom vodom dok ne isklijaju (vidi tablice klijanja)
- zbog plijesni izbjegavajte vlažne prostore za klijanje, ali i prečesto ispiranje, osim ako to ne zahtijeva sjemenka (soja, riža)
- nakon namakanja klijajte ih jednom od sljedećih metoda:
Klijanje u staklenki
- staklenke operite od nečistoća i sterilizirajte u pećnici na 100 C
- očistite sjemenke za klijanje, operite pa stavite namakati u omjeru 1:5 (1 šalica sjemenki: 5 šačica vode)
- nakon namakanja sjemenke isperite čistom vodom (možete se poslužiti i cjedilom)
- stavite ih u staklenku u kojoj je odnos slobodnog prostora i sjemena 10:1
- staklenku zatvorite gazom i pričvrstite gumicom
- nakosite je tako da otvorom leži na podlozi, a drugi dio staklenke povisite tako da je pod kutem od 25-40 stupnjeva, kako bi se voda od ispiranja cijedila kroz gazu (također, u ovom položaju sjemenke imaju više zraka za klijanje)
- ovisno o vrsti, u razdoblju klijanja klice se nekoliko puta dnevno ispiru vodom pa postavljaju u isti položaj
Klijanje u klijalištima
Postoji više vrsta plastičnih i keramičkih klijališta. U njima je nekoliko istih posuda poslagano jedna na drugu zbog čega istodobno možete klijati nekoliko vrsta sjemenki. Posljednja posuda može imati poklopac koji prilikom klijanja štiti od prašine, ali i pomaže pri iscjeđivanju vode kojom se ispiru sjemenke. Procedura:
- pripremite klijalište za klijanje (isperite od nečistoća pa octom uklonite mirise)
- sjemenke namačite u zatvorenoj posudi pa stavite u jednu od posuda klijališta (u klijalištu možete istodobno klijati više različitih vrsta sjemenki – jednu na svakoj razini klijališta, odnosno u svakoj posudi)
- ispirite ih čistom vodom jednom do dva puta dnevno (po potrebi), ali svaku posudu posebno
- klijanje traje dok se ne razvije klica
Klijanje u plitici/ plitkoj posudi
Ovakav način klijanja je rijeđi i preporučuje se samo za pojedino sjeme.
- sjemenke očistite od nečistoća pa pripremite određenu količinu za klijanje
- u plitku posudu ili na pliticu stavite papirnati ubrus (gazu) namočenu vodom, a na njega u tankom sloju naslažite sjemenke
- čim se papirnati ubrus osuši, vodom poprskajte sjemenke (učestalost prskanja ovisi o temperaturi u prostoriji za klijanje)
- klice berete nakon što sjeme proklija do određene dužine
Još nekoliko općenitih napomena:
- sjemenke klijaju najmanje 2-3 dana, a najčešće je to 3-4 dana
- veličina klica se razlikuje (klice graha, pšenice, raži i riže trebaju biti posve male; leće, alfalfe ili mungo graha biti dugačke 3-5 cm, a kres treba izrasti u biljku što traje 10-tak dana)
- kod klijanja se volumen sjemenki znatno povećava (dvostruko, četverostruko pa i više)
- prije pripreme klice je potrebno isprati u hladnoj vodi (tako ćete isprati miris i sluz te druge nečistoće)
Hranjive vrijednosti klica
"Super-klice" su niskokalorične namirnice bogate vitaminom C, B skupine, folnom kiselinom i neprobavljivim vlaknima. Procesom klijanja sadržaj vitamina i minerala se povećava, udio vode čak 10 puta, dok se kalorije i količina ugljikohidrata smanjuju.
Izvor: Klice, Tončika Cukrov, ljekovite biljke br.21