Med bregima – Zagorje

Gdje ste bili, šta ste radili, vidjeli...
Avatar
Red Weed
rank7
Postovi: 257
Pridružen/a: 21.03.2010, 19:09
Zahvalio/a: 42 puta
Prim. zahvala: 31 put

Med bregima – Zagorje

PostPostao/la Red Weed » 11.04.2013, 13:26

Htio bih vas u vaše slobodno vrijeme uputiti malo med brege… Uživajte…

slika

Geografija, Povijest, Kultura
Hrvatsko zagorje smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Zagorje kao kulturno-povijesna cijelina omeđena je Medvednicom na jugoistoku, Ravnom gorom na sjeveru, Sutlom na zapadu (Sutla je ujedno i „granica“ sa Slovenijom) te na istoku sa slivom rijeka Krapine i Lonje. Zagorje je kako kažu pretežno brežuljkasti kraj čijim se središnjim dijelom u smjeru istok-zapad pruža najviši gorski niz Ivanščica-Strahinščica koji dijeli Zagorje na dva dijela, sjeverno ili Zgorne Zagorje i južno ili Zdolne Zagorje Zagorje. Klima je kontinentalna (bar tak vele), i zanimljivo je to da smo poznati po megli (čitaj magla) al nznm zake :P.

slika

Zagorje je bogato poviješću i kulturom pa mi se neda pisat nego ću preuzet tekst od negdje… ako mi se svidi… eto ga :D

„Najstariji tragovi naseljenosti u Zagorju potječu još od neandertalaca iz paleolitika. Kod Krapine su 1897. pronađeni ostatci tzv. „krapinskog pračovjeka“ (neandertalca) iz starijeg kamenog doba. Na naseljenost u kasnijim razdobljima upućuju razmjerno brojna arheonalazišta npr. Rimske Aquae Iasae (današnje Varaždinske Toplice), ali sve do 12. stoljeća naseoba nije bila stalna. Kontinuirana naseljenost započela je od kraja XII. stoljeća podizanjem utvrđenih gradova (Krapina, Oštrc, Belecgrad, Loborgrad itd.) na strmijim i zaštićenim položajima u podnožju Ivanščice i drugih gora. Uz blizinu burgova su se vezala i srednjovjekovna naselja pa je težište naseljenosti u to doba bilo u višoj zoni, na dodiru gora i prigorja. Od kraja XV. naseljavala se niža, prigorska zona, do tada uglavnom prekrivena šumama, koja je prirodno najpovoljnija za naseljavanje. Zagorje je zbog udaljenosti od ratnih zbivanja i relativne sigurnosti bilo imigracijski prostor u koji je doselilo brojno stanovništvo iz nesigurnih graničnih hrvatskih krajeva prama Osmanlijskom Carstvu, predvođeno plemstvom koje diljem Zagorja gradi brojne dvorce. Formirala su se brojna mala raštrkana naselja često sastavljena od zaselaka, dok su uz ceste i putove osnovana nizinska sela.
Od druge polovice XIX. stoljeća su jače naseljene najniže, dolinske plohe, na što je najviše utjecala izgradnja željezničke pruge Zaprešić – Varaždin god. 1886. dolinom Krapine i njenog odvojka od Zaboka do Krapine dolinom Krapinčice, ali i drugih pruga. Doline su danas težište naseljenosti Zagorja i u njima se nalaze sva važnija zagorska naselja: Krapina, Zabok, Ivanec i dr. Zbog guste naseljenosti i visokog prirodnog prirasta, sredinom 19. stoljeća uz jako cijepanje i usitnjavanje ionako malih posjeda se pojavila agrarna prenaseljenost. Tada se Zagorje iz imigracijskog počelo pretvarati u iseljenički kraj. Pučanstvo se najviše iseljavalo u Zagreb, ali i u druge poljoprivredne krajeve središnje i istočne Hrvatske. No sve do 1948. godine, zbog visokog prirodnog prirasta, broj stanovnika u Zagorju se unatoč emigraciji stalno povećavao do maksimalnih 273 000. Nakon toga je započelo doba izrazitog smanjivanja broja stanovnika, koje traje do danas. Zagorje ipak još uvijek pripada među najgušće naseljene hrvatske krajeve s oko 110 st./km2.“

Kaj se pak tek o kulturi ima za reč… Ima iz povijesti dosta toga i velikih likova odavde od umjetnika, mislioca i pokretača svakakvih… puf… bum to kasnije malo o muzejima i dvorcima…
Ima i Kulturnih događanja ko Branje grojzdja u Pregradi, Zahvale jeseni u Klanjcu, Glumački festival u Krapini (GFUK), Tabor film festival (TFF) u Dvorcu veliki tabor, Dani Franje Horvata Kiša u Loboru (odabir najboljeg hrvatskog putopisa), Dani Gjaloskog u Zaboku (kajkavksa književnost), ma tjedni kultura po svakom selu i gradiću… Ima ih na bacanje…

Bregi
Med bregima Zagorje leži pa eto vam izvadci tekstova o neki poznatijim bregima :D

U popularno-planinarskim prikazima se manja brda i osrednje gorje Hrvatskog Zagorja krivo i nestručno nazivaju "planinama",- što su u zemljopisu i geomorfologiji samo viši grebeni iznad nekih 1.400m s izraženom visinskom zonacijom i golim travnatim vrhovima. U zagorskom reljefu su pravo gorje samo viši grebeni Ivanščice i Medvednice s izraženim gorskim pojasom jele, a sve ino oko Zagorja su tek niža brda i brežuljci, ili na domaćemu kajkavskom Zagorski bregi.

Ivanščica 1061m

slika

Ivânščica (jugo-srb. "Ivančica", staro latin. Mons Ochra) je najviše gorje u sjevernoj Hrvatskoj izmedju Save i Drave. Uzdiže se južno od Varaždina, istočnije je posebni greben Kalnika, a na zapadu se nastavlja kao zajednički lanac, preko kanjona Očura u sličnu i nižu goru Strahinščicu. Većinom je izgradjena od karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti), a kamene padine su joj strme s nizom kanjonskih potoka i piramidalnih stjenovitih vrhova. Najviši je glavni vrh Ivanščica 1.061m, pa oko nje južnije Planinica 1.009m, Batina 984m, Belige 974m, Jelenska Peč 927m i ini niži ispod 900m. Od svega zagorskog gorja ima Ivanščica razmjerno najbogatiju i osobitu floru, a posebno je tu bogata dendroflora raznolikog drveća i grmlja, slična kao Žumberak i južnije Dinaridi. Na višem grebenu su šume bukve i jele, na sjevernom podnožju kitnjak i grab, a na toplijim južnim strminama ima dosta crnograba.

Strahînščica 847m

slika

Strahînščica (jugo-srpski: "Strahinjčica", srednjovjeka Očura) je zapadniji nastavak i kopija susjedne veće Ivanščice, kojoj je geološki i reljefno slična, a od nje je na istoku odvojena dubokim kamenitim kanjonom Očura. Najveće južno naselje i najbliži prilaz je iz grada Krapina. Po vegetaciji je takodjer dijelom slična, osim što tu zbog manje visine izostaje viši gorski pojas jelovih šuma. Na najvišem grebenu su bukove šume, sjeverne padine su uglavnom obrasle šumama kitnjaka i graba, dok su na južnim kamenim strminama šikare crnograba (Ostrya) i šumice kestena (Castanea), a na krčevinama uz sela brojni vinogradi i voćnjaci.

Macelj, 718m
Macelj je staro gorje na sjeverozapadu Zagorja uz hrvatsko-slovensku granicu, s najvišim vrhovima Log (718 m) i Belinovec (714 m). Gorski greben je gradjen pretežno od lapora i pješčenjaka, a na sjeveroistoku se preko ceste Ptuj-Krapina nastavlja u niže humlje Kolos (slovenski: Haloze). Većinom je obrastao bujnim bukovim i jelovim šumama, ali je inače flora jednolična i siromašnija vrstama u poredbi s inim zagorskim brdima.

Ravna gora 686m
To je najsjeverniji gorski greben Zagorja i cijele Hrvatske, izuzev niže humlje Kolos (slovenski Haloze) na sjeverozapadu uz slovensku granicu. Uzdiže se sjeverno od višeg grebena Ivanščice, izmedju Trakoščana i Lepoglave. Ravna gora ima polukružni oblik potkove sa središnjom dolinom ponornice Kamenice koja otječe na jugoistoku. Sastoji se većinom od vapnenačkog krasa s više špilja i kanjonskih potoka, te strmih stijena na jugozapadnoj padini, pa je ovo najsjeverniji kraški greben u Hrvatskoj. Najviši je vrh Ravna gora (686 m) na sjeverozapadnoj strani kružnog grebena, a na jugozapadu je drugi vrh Hudo Duplje, 655m. Gornji greben je uglavnom obrastao šumom bukve i jele, a na jugozapadnim stjenovitim strminama su naša najsjevernija nalazišta crnograba (Ostrya) i ine južne flore.

Kalnik, 643m
Kalnik je najistočniji gorski greben oko Hrvatskog Zagorja, izdvojen u nizini zapadno od Koprivnice i sjeverno od Križevaca. Od svega inog gorja sjeverne Hrvatske sa zaobljenim i pošumljenim vrhovima, Kalnik se unatoč manje visine napose izdvaja svojim oštrim klisurastim grebenom s golim kamenim vrhovima nalik kraškim Dinaridima: jugozapadno je kameni greben Barbara (ili Mali Kalnik, 460m), pa najviši kameni vrh Vranilac (643 m), a istočnije Vuklec (572 m), Podrevec (549 m) i sjevernije izvan tog grebena su još zaobljeni vrhovi Hruškovec (624 m) i Bračevo (604 m). Na jugozapadu kamenog grebena je i kanjonski potok Šokot sa slapovima, a na istoku Kalničke grede je kanjonski potok Kamešnica. Sjeverne valovite padine Kalnika su većinom pod šumama, a južne strmine pod voćnjacima i vinogradima uz naselja, dok su uz vršni kameni greben šikare crnograba (Ostrya) s inom rijetkom i osobitom florom na stijenama: Primula auricula, Ceterach itd.

Kunagora, 561m
Kunagora ili Kostelska gora (561 m) je najzapadniji brdski greben Hrvatskog Zagorja uz gornju Sutlu, kao zapadni ogranak karbonatnog lanca Ivanščica-Strahinščica, od kojega je na istoku odvojen dolinom rječice Krapinice. Najveće susjedno naselje za pristup toj gori na jugu je gradić Pregrada, a na jugozapadu je poznati dvorac Veliki Tabor. Najviši greben i sjeverne padine su uglavnom pod šumama, a južni su obronci većinom iskrčeni sa zaselcima, voćnjacima i vinogradima. Najbogatija osobita flora raste uz kameni kanjon rječice Kosteljine.

Cesarska gora 509m
Cesarska gora (509 m) je kraći karbonatni greben na zapadnom rubu Zagorja, kod Klanjca uz vapnenačku sutjesku rijeke Sutle preko koje se u istočnoj Sloveniji nastavlja na slično Bizeljsko humlje (621 m). Najviši je vrh na istoku Cesarsko brdo (509 m), a na zapadu je niži kameniti Cesargrad 462m. Na zapadnom podnožju je stjenoviti kanjon Zelenjak sa spomenikom Antunu Mihanoviću koji je tu spjevao tekst hrvatske himne "Lijepa naša domovino".

Kolos (Haloze) 503m
Kolos-gora (slovenski: Haloze) je izduženo humlje na slovenskoj granici uz Podravinu, izmedju Ptuja i Varaždina sjeverozapadno od Ravne gore. To su najsjeverniji 'Zagorski bregi' kao niži sjeveroistočni nastavak Macelja, od kojega su odvojen i cestom Krapina-Ptuj. Gradjeni su uglavnom od terciarnih lapora i pješčenjaka, a najviši greben je Gora, 503m. Uz brojna brdska sela i zaselke su šume većinom iskrčene i zamijenjene vinogradima, a divlja flora je razmjerno jednolična i siromašna.

Komorska gora, 414m
Komorska gora ili Strugača (414 m) je niže karbonatno humlje usred Hrvatskog Zagorja, izmedju Zlatara i Mihovljana. Gradjena je većinom od karbonatnih lapora i dolomita s glavnim vrhom Komorčec (414 m), a na istočnoj padini iznad Sutinskih Toplica je usječen slikoviti klanac Sutina sa 2 špilje i bogatom osobitom florom.

Rijeke
Pored brojnih potoka i desetak manjih rječica, na zagorskom ozemlju se ističu 3 glavne rijeke: na sjeveru u dravskom slivu iz Zagorja teče rijeka Bednja, a na jugu u savskom slivu je glavna područna rijeka Krapina i na zapadu duž slovenske granice rijeka Sutla.

Bednja (Baednjo)
Bednja (lokalno-bednjanski: Baednjo) je treća najduža rijeka od 133km koja cijelim tijekom teče kroz Hrvatsku, nakon najduže hrvatske rijeke Kupe (296 km) i druge Korane (144 km). Desna je pritoka rijeke Drave s površinom sliva od 596 km2. Izvire u Maceljskom gorju na 320m visine kod Trakošćana u Hrvatskom Zagorju. Teče u sjevernom Zagorju nizvodno kroz naselja Bednju, Beletinec, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ludbreg pa se ulijeva u Dravu kod Malog Bukovca blizu Ludbrega. Pritoci su joj: Crnoglavec, Trnôvčica, Drenovec, Rakovec, Ljuba potok, Korunščâk, Bistrica, Marinšek, Voča i Žaróvnica.

Rijeka Krapina
Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i lijevi pritok rijeke Save, a dugačka je oko 75 kilometara i pripada crnomorskom slivu. Izvire na jugoistoku gorja Ivânščica kod sela Pece i cijelim svojim tijekom protječe kroz Hrvatsko Zagorje, a ulijeva se u Savu kod Podsuseda na zapadnom rubu Zagreba. Tu je ranije tvorila širju deltu i otok s franjevačkim samostanom, što je kasnije nestalo kanaliziranjem ušća i tu je u planu pregradnja nove hidroakumulacije za buduću hidrocentralu Podsused. Najprije teče sredinom Zagorja na zapad, pa jugozapad i jug, a u selu Kupljenovo 10km uzvodno od ušća u Savu je stalna vodomjerna postaja. Najveća naselja uz koja teče Krapina jesu Konjščina, Bedékovčina, Zabok i Zaprešić. Uglavnom ima desne pritoke koji izviru iz Ivânščice i Strahînščice, od kojih je najveća Krapinica koja izvire ispod Macelja.

Rijeka Sutla
Sutla (slovenski Sotla) je granična rijeka između Hrvatske i Slovenije. Dužina joj je oko 87,5 km, od čega u Hrvatskoj 89 km, a izvor rijeke Sutle je na slovenskoj granici kod sela Log pri Rogatcu na jugozapadu Macelja. Ulijeva se u rijeku Savu u selu Drenje Brdovéčko kod Harmice. Protječe uz naselja zapadnog Zagorja kroz koja paralelno uz Sutlu vodi i željeznička pruga: Kumrovec, Tuhelj, Klanjec, Harmica i dr. Na području općine Zagorska Sela i slovenske općine Podčetrtek od godine 2005. je osnovana turistička zona 'Sutla-dolina zdravlja'.

Slike
Samo slike juhuuuu

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

:thumbsup:
U nastavku Dvorci i Muzeji :P
^Ali tO jE sAMo MojE MisLJeNJE!!!
Ajujem te... Aj[mo]uJe[dno]
Avatar
Red
Moderator
Postovi: 4300
Pridružen/a: 06.02.2010, 20:50
Zahvalio/a: 242 puta
Prim. zahvala: 652 puta

Re: Med bregima – Zagorje

PostPostao/la Red » 15.04.2013, 18:18

ufff krasnoo :x
“If you can't understand it without an explanation, you can't understand it with an explanation"

Natrag na “Putovanja & izleti”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.