Riječ je složena iz bon - plitka posuda, i sai - uzgajati biljku. Slobodno prevedeno bonsai znači - biljka u plitkoj posudi. Nekada je bavljenje bonsaiem bila privilegija samo careva i samuraja (čak nekoliko stoljeća ), dok je danas to postalo narodna svojina. Bavljenje bonsaiem najviše se razvijalo u istočno Azijskoj kulturi, zbog toga što ti narodi smatraju da čovjek nije središte svijeta. Smatraju da je čovjek ravnopravan sudionik života na Zemlji, uz životinje i biljke. Zbog svega toga kod tih naroda postoji uzajamna veza čovjeka i bilja, te samim time je produbila odnos kod samog uzgoja, što se ne može reći za Europske narode. U istočnoj Aziji su npr. omiljeni darovi za Novu godinu upravo drvca bonsaia, što ujedno simboliziraju dug život, sreću, proljeće i sl. Iz Kine se bonsai proširio tako, što je potkraj dinastije Ming, jedan kineski vladin činovnik odbio poslušnost, pobjegavši u Japan. Osim kineske literature sa sobom je donio i veliko znanje iz umjetnosti uzgoja patuljastog drveća. Majstori bonsaia su iz generacije u generaciju zapisivali u knjige svoja iskustva, koja su svakim danom bila sve bogatija. Sva ta iskustva dugo su čuvana u tajnosti. Za vrijeme vladavine cara Daiga (898 - 930) bonsai je bio poznat u cijelom Japanu. I upravo i sam car je poticao razvoj kulture i bonsaia kao sastavni dio njihove kulture, te je i on najzaslužniji za širenje ove umjetnosti.
Zatim se iz Japana postepeno širi po čitavom svijetu, naročito nakon 2. svj. rata. Najstariji bonsai na svijetu (1100 godina) nalazi se i čuva u carskoj palači u Japanu, dok se najstariji u Europi (700 godina) nalazi u Heidelbergu (Europskoj Meki za bonsaie).
Ova umjetnost osvaja mnoge ljude širom svijeta. Iz dana u dan stiče brojne poklonike, različitih kultura, starosti i spola.
Bonsai nas uči skromnosti, jer priroda ne ispunjava sve naše želje.
Cilj bonsaija je u malom prikazati i održati ljepotu starih stabala, koja su desetljećima i tisućljećima odoljevala vremenskim promjenama. Kod uzgoja bonsaija, put je važniji od cilja. Pod putom ovdje mislim na dnevno promatranje, razmišljanje i tihi rad s biljkama, na odmor, radost i povećanje znanja i iskustva koje donosi malo drveće.
Bonsai stilovi : Strogo uspravni oblik -chokkan:stablo je uspravno i ravno, grane su raspoređene jednakomjerno na sve strane oko stabla
Kaskada ili viseći oblik -kengai:stablo visi povijeno preko ruba vaze prema dolje, grane su nepravilno raspoređene, a rastu vodoravno ili u smjeru nagiba stabla.
Slobodno uspravni oblik-moyogi:stablo u osnovici lagano nagnuto, najviše dvostruko povijeno, raste prema gore, povijenost u gornjem dijelu je manja, grane ravnomjerno raspoređene na stablu
Stjenoviti oblik-ishitsuki:drvo je izraslo iznad stijene a njegovo korijenje preko stijene prodire u zemlju
Polukaskada ili poluviseći oblik-han-kengai:kao kaskadni ili viseći oblik, ali stablo ne visi nego strši vodoravno preko ruba vaze.
Nagnuti osnovni oblik-shakan:stablo je nagnuto, vrhom pokazuje na drugu stranu.
Stablo blizanaca-Sokan:dva stabla različite visine rastu iz istog korijena.
Vjetrom šibani oblik-fukinagashi:stablo nagnuto, naročito njegov vrh, grane više ili manje jednakomjerno raspoređene na stablu, ali sve u smjeru nagiba stabla.
Lepezasti ili metlasti oblik-hokidachi:stablo uspravno, ravno, grane rastu više, manje iz jednog mjesta, slično lepezi ili brezovoj metli.
Trostruko stablo-sankan:stabla različite debljine rastu iz jednog korijena.
Višestruko stablo-kabudachi:više stabala raste iz jednog korijena.
Oblik splavi-ikadabuki:iz stabla koje ravno leži na zemlji, grane rastu uspravno pa tako stvaraju dojam pojedinačnih stabala.
Oblik učenjaka ili literata-bunjin-gi:stablo se lagano povija ukoso i raste visoko prema gore, a grane ima samo u svojoj gornjoj četvrtini ili trećini.
Oblik šume-yose-uye:više malih stabala različite debljine, zbog toga najčešće i različite starosti, posađeno je zajedno kako bi se dobio utisak da se radi o šumi.
Dijeljenje bonsai drveća po veličini:
(Japanski nazivi)
Oomono-Veliki od 60 do 90 cm
Chuhin-Srednje veliki od 30 do 60 cm
Kifu-Srednji od 25 do 30 cm
Gafu-Srednje mali od 13 do 25 cm
Shohin-Mali do 13 cm
Mini-Mini od 7 do 10 cm
Mame-Minijaturni do 7 cm
Mame-Minijaturni do 7 cm
Presađivanje bonsai drveća
Bonsai drveće se presađuje kada je u fazi mirovanja, tj. od kasne jeseni do ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Kod listopadnog drveća vrijeme za presađivanje je bolje uočljivo, zbog opadanja lišća, dok je kod crnogorice teže uočljivo. Mlađe biljke presađujemo svake dvije godine, a starije svake tri ili četiri. Kod presađivanja pridržavamo se slijedećih pravila:
- presađivati biljku u hladovini, nikako ne na otvorenom suncu
- biljku u što kraćem vremenu presaditi
- poslije presadnje biljku obilno zaliti
- ne prihranjivati biljku dok se ne utvrdi da je biljka podnijela presađivanje
- poslije presadnje svakodnevno obilno zalijevati
- biljku poslije presađivanja držati na sjenovitom mjesu, nikako ne na izravnom suncu
-Primer grncharije spram zeljenog oblika i stila:
.
tko voli nek uziva.... ja se nisam nikada nesto strasno palila na ta mini stabla, ali su mi simpa za vidjet pogotovo sa mini plodom, to jest...