Stranica: 1/4.

Permakultura

Postano: 01.12.2010, 14:21
Postao/la Red
Što je permakultura?

slika

Permakultura je metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode.

Samu riječ i principe osmislili su australci Bill Mollison i David Holmgren, šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.

slika slika
Mollison i Holmgren

Mnogi projekti uzgoja vlastite hrane koji su pokrenuti od permakulturista, spašavaju živote i ozelenjuju pustinje.

Permakultura je također i skup znanja o dizajniranju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom itd. Primjenom tih znanja možemo organizirati resurse kojima gospodarimo i stvarati uravnotežene i održive životne sredine.

Permakultura kopira modele iz prirode i upućuje na potrebu reorganiziranja sadašnjeg načina trošenja dobara našeg planeta.

slika

Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazično znanje o promatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima.

Permakulturni dizajn izrađuje se na temelju načela - briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. Kao predlošci se koriste uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajući ih u međusobno podupiruće elemente koji zadovoljavaju naše potrebe bez da se narušava prirodni poredak.

Osnovna načela permakulture

Permakultura je na mnogočemu utemeljen holistički pristup sa mnogo mogućnosti primjene na sve aspekte života. U suštini svakog održivog dizajna i prakse nalazi se osnovni skup vrijednosti i etičkih principa, konstantnih bez obzira na situaciju, bez obzira kreiramo li sustave za primjenu na grad ili trgovinu, bez obzira na to stane li zemlja o kojoj brinemo u teglicu ili je to 2000 hektara šume.

slika

Briga za Zemlju

* poštovati zemlju
* štititi bioraznolikost
* cijeniti važnost drugih živih bića
* uspostava ravnoteže

Briga za ljude

* solidarnost i pomaganje
* komuniciranje i umijeće slušanja
* smislen rad i pravo na odmor

Pravedna raspodjela

* odgovornost i pravda
* ugoda, a ne pohlepa
* životna održivost

Permakulturom nastojimo zadovoljiti neke od sljedećih uvjeta:

* Permakulturnim dizajnom nastojimo stvoriti praktične sustave za život i proizvodnju
* Sheme iz prirode koristimo za kreiranje održivih ljudskih prebivališta
* Racionaliziramo i štedimo prirodne resurse
* Svakom elementu osiguravamo više funkcija
* Pri dizajniranju izrađujemo analizu tla, vode, zraka, resursa i organizacije
* Svaku funkciju podupiremo sa više elemenata (raznolikost)
* Svakim elementom potpomažemo druge elemente
* Učinkovito planiramo energiju
* Oblikujemo u humanim mjerilima i proporcijama

Cvijet permakulture

PERMAKULTURNA RJEŠENJA
Permakulturna rješenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog čovjeka sa zaštitom okoliša. U permakulturi čovjek i njegove radnje vraćaju se natrag u prirodno kruženje tvari, kao dio cikličkog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog trošenja energije. Permakultura spaja tradicionalna znanja sa suvremenim dostignućima i metodama.

slika

Energija
Energija koja se danas najviše rabi je najčešće fosilnog podrijetla, a njezina primjena predstavlja velike ekološke probleme.
Zato je preporučljivo koristiti se energijom iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, sunca, biomase, plime i geotermalna energija.
Održivim dizajnom i projektiranjem mogu se ostvariti velike uštede energije. Neka od rasprostranjenih i dostupnih rješenja za kućanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjače i fotonaponske ćelije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin, korištenje drva za ogrijev, ugradnja učinkovitih peći s velikom termalnom masom i dr.

Voda
Vodna bogatstva su na udaru većine zagađivačkih sustava, jer prije ili kasnije sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova završe u podzemnim vodama, rijekama i morima.
Zbog naglih klimatskih promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugrožena vodocrpilišta i bunari.
Zbog svih navedenih razloga iznimno je važno znati kako održivo upravljati vodom, štediti vodu, graditi sustave za skupljanje kišnice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu, pročišćavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode pročišćavati biljnim pročišćivačima.

Tlo
Tlo je stanište ljudi, biljaka i životinja, a ujedno predstavlja glavni izvor hrane za njih. Tlo je kao filter oborinskim vodama i vodne zalihe ovise o kakvoći tla. Konvencionalna poljoprivreda s podupirućom agrobiokemijskom industrijom trajno degradiraju tla i pretvaraju plodne površine u beživotne pustinje.
Odgovor tom destruktivnom trendu su svi tipovi ekološke poljoprivrede i organske proizvodnje hrane. Primjenom permakulturnih i drugih organskih rješenja u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturalnim zahvatima ne uništavamo tlo i ne zagađujemo podzemne vode.

Zrak
Zrak je kao i drugi spomenuti elementi na udaru svih tipova zagađivača, a nužan je za nama poznati tip života na zemlji. Od zagađenog zraka se treba zaštiti, no svatko može utjecati na kvalitetu zraka u svom području, bar pozitivnim primjerom. Korištenjem bicikla, javnog prijevoza, električnih bicikala i mopeda, uporabom biodizelskog goriva i bioetanola, vožnjom učinkovitijih automobila, grupnim vožnjama i sadnjom stabala koja apsorbiraju ugljikov dioksid možemo bar malo popraviti ružne statistike onečišćenja zraka.

Graditeljstvo
Trećina otpada koji se nalazi na svjetskim deponijima zauzima građevinski otpad koji ostane od konvencionalnog graditeljstva. Osim što klasično graditeljstvo predstavlja veliki ekološki problem planetu, često su novoizgrađeni prostori nezdrave sredine prepune toksičnih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i zvučnog zagađenja. Investitori se rijetko pridržavaju kvalitativnih propisa i novi objekti nisu izolirani u skladu s ionako energetski nezadovoljavajućim standardima, tako da ti objekti troše za svoje zagrijavanje, hlađenje i održavanje goleme količine energije iz fosilnih goriva.

slika
Kućica od slame, drva i gline sa zelenim krovom koju su 2007. iz(g)radili knejini aktivisti

Održivo graditeljstvo je prepuno jeftinijih, prirodnijih i zdravijih rješenja. Iskorištavanjem lokalnih resursa potiče se razvoj lokalne zajednice i smanjuje se emisija CO2. Pasivna solarna arhitektura je odgovor na energetske užase konvencionalnog graditeljstva. Posljednjih tridesetak godina u zapadnoj Europi i Americi na popularnosti su dobile kuće od tvrdo balirane slame, earthship objekti, kuće od prirodnih materijala poput drveta, pečene i nepečene opeke, kamena, gline i sl. Objekti se izoliraju celulozom, ovčjom vunom, ekspandiranom glinom, slamom, kokosovim vlaknima i dr. Grade se zeleni krovovi na kojima se može uzgajati hrana, zgrade se projektiraju tako da imaju povrtnjake i voćnjake inkorporirane u samu arhitekturu ili bliži okoliš. Stvorene su prave proizvodne zelene oaze, zdravi kvartovi u centrima mnogih modernih gradova.

Organizacija / društvo
Napisano je vrlo mnogo knjiga i održano mnogo rasprava koje se kritički osvrću na moderne političke sustave i način kako su ustrojeni sa svojim centrima moći, sa svojim modelima odlučivanja i preraspodjele društvenih dobara. Nažalost, živimo u društvima nezdrave kompeticije, lobističkih interesa vladajuće elite, nesuradnje i beskrupuloznosti. Upravo je tako postavljen politički sustav koji jedino materijalni profit vidi kao cilj za čije se ostvarenje ne biraju sredstva, odgovoran za gotovo sve katastrofe koje su se dogodile i koje će se dogoditi našoj civilizaciji i planetu Zemlji.

Istodobno znamo da se političke promjene događaju iznimno sporo i mukotrpno, ali nećemo biti pesimistični do kraja. Valja primijetiti vrlo mnogo pozitivnih inicijativa i projekata koji postoje i koji pružaju kvalitetniji i cjelovitiji pogled na ustroj ljudskih zajednica. To su ponajprije pokreti ekosela, mnogi mali i veliki gradovi koji u svoju politiku inkorporiraju ekološke i održive principe, hvalevrijedni projekti mnogih ministarstava, projekti firmi koje djeluju na etičkim načelima, čitava vojska umreženih organizacija i pojedinaca koji kroje bolju budućnost.
Briga za ljude je ključni čimbenik za uspješne projekte. Prava sinergija među ljudima se pojavljuje tek ako su stvari transparentno postavljene, ako se primjenjuje načelo konsenzusa prilikom donošenja odluka i ako se prakticira direktna demokracija.

Knjige

slika
Permakultura za početnike - Graham Burnett (PDF, 20 Mb)

slika
Introduction To Permaculture by Bill Mollison & Reny Mia Slay (PDF 2.3 mb)

izvor: http://pikaiprijatelji.com


slika
JEZGRA - (perma)kultura promjene

slika
KAKO DO PERMAKULTURNE DIPLOME?

slika
ODRŽIVA GRADNJA

Ostale srodne knjige skinite ovdje

Re: Permakultura

Postano: 01.12.2010, 21:36
Postao/la mr. gljiva
Koncept je stvarno nešto najbolje ikad,posadi drvo ispod toga šikaru i u tome uzgajaj povrće...taman skupit kojih 15ak godina neku lovu,napravit si imanje i odjebat ovisnost o državi pa te svi ebo kako se kome svidi od struje,plina,grijanja beeeee :D 8-}

Re: Permakultura

Postano: 07.04.2011, 14:48
Postao/la Punana
Nevjerojatnih 36 predavanja o permakulturi (NYC State University)- dobila ovo od ekipe Tranzicijska Pula pa se nadam da će vam biti od velike koristi :)

Evo adrese: http://courses.ncsu.edu/hs432/common/podcasts/

Re: Permakultura

Postano: 05.04.2012, 20:04
Postao/la sinnerman
Pozdrav Permakulturcima

Evo danas je moja :heartbeatt: naletila na jedan permakulturni projekat odnosno ideju,
Solarna sušilica.
Za sušenje čega pitate se?
A koliko sam ja skužio može za sušenje svega, od robe do hrane, iiiii
naravno magično je.
Evo linka na njihov pdf dokumenat.
Po slikama je sasvim dovoljno da bi se skužio princip rada.
http://www.inti.gov.ar/pdf/deshidratador.pdf

Evo za one koji suše gljive, jedan novi model sušenja gljiva :mushroom:
Ups, skoro sam se potpisao :-ss

Re: Permakultura

Postano: 03.02.2014, 21:25
Postao/la Devil'sChase
[media]link[/media]

Re: Permakultura

Postano: 27.12.2019, 16:38
Postao/la malva sylvestirs
Da ne otvaram novu temu evo ovde: ako netko zna nekoga u HR ili susjednim državama da izradjiva ili jos bolje odrzava radionice izrade kosnica od prirodnog materijala, molim neki link ili kontakt...spremaju se razni projekti a nigdje ljudi kod nas,a bogami ne mogu do austrije ili francuske sad... :-?




slika
slika
slika

Re: Permakultura

Postano: 27.12.2019, 19:21
Postao/la huana.meri
gle malu, zazujala'???
moras počet obilazit pčelarske skupove, tražit stare pčelare, babce koji neidu na sajmove, pa kod njih doma vidiš kaku ko košnicu koristi...
kad zazujiš pravo ko maja, možeš vlastitu košnicu dizajnirat...
:)
medno!

Re: Permakultura

Postano: 27.12.2019, 21:36
Postao/la malva sylvestirs
Ma da razumijem da moram, ali nije lako ako i tu trazim pomoc haha . stari pcelari su stvarno dobro sakriveni kod nas..bila sam kod par udruga i oni su skrti sa znanjem iz nekog razloga.sve na kapaljku daju informacije :rolleyes: trebam prvu ruku da vidimo ja i kolege proces izrade kosnice i sve savijete uvezi materijala...
Sve mi se cini da cu morat cekat i otic kod francuza..iako 100 posto sam sigurna da po bosni ima starih iskusnih prirodnih pcelara

Re: Permakultura

Postano: 28.12.2019, 17:18
Postao/la huana.meri
da, bosna je majka za to, srbija, slavonija, npr. pored mene se selo zove pčeli, borova, bukova, mrtvi jarak, jasenaš, krčevina, rezovac, sve sela koja su mahom bila šuma nad šumom, pa ima takij košto tražiš na kamare...
još jedna bitna stvar, nebi da se falim ali moja je županija najveći proiz. meda, u bivšoj jugi po toni na godin, i bila i još je, pa nemožeš ić kod nekog ko na kamenjaru ima 13 košnica i pati se, moraš ići u predjele gdje je vegetacija i cvijetanje u izobilju, vlaga, sunce...
najmedonosniji cvijet je bagrem, pa lipa, kesten, livada....sve to se nenalazi blizu gorice, zagreba, rijeke, moraš dupe podić da, vreće za sleep over, ili tako nešto...
inaće dsad je beee pauza, pčelari doma kvrckaju svoje košnice, popravljaju, uvaruju saće, napinju žice, stružu propolis, priprema za napad u proljeće...Slovenci ti imaju dobru kulturu pćelarenja jako, samo su mali, mađari su jaki....
mi smo doma prilikom ulaska u pčelarstvo prvo bili na nekoliko pčelinjaka tuđih, vidjeli principe košnica, odredili smijer svoj i odabrali sistem, košnicu.
kupio sam jednu konicu LR, nastavljača standard, premjerio ju, doradio malo i krenio u nabavku trupaca za daske...
mi smo lipu uzeli jer kod mene jele nema, no lipa je teža daska, košnica, rama, nastavak, krov, nego od jele, iako je i tvra kao drvo pa možda i trajnija, no to samo špekuliram...
onda su trupci izrezani u daske, pa se daske suše, pa tek onda ideš kod stolara u brzo obučavanje rada na strojevima...
onda smo kupili kombinir mašinu i nakon 3 košnica kod stolara uz pomoć, naštancali smo 300 komada +, za vaza...
nakon 2 god. sam prodo stroj i povratio dobar dio novca...
sad nemogu hrčka doma nagurat u garažu, podrum...

uglavnom, nije baš pis of kejk...
ja bi ti preporučio da uzmeš nastavljaču samo jednu prvo, ive pčele, radi učenja koje je najpreglednije u tom sistemu, a nakon god. dana kad prozujiš sa svojom maticom, da znaš kad je trudna, kad je jadna, kad joj se sexa, onda biraj dizajn košnice i smjer exploatacije, med, vosak, mat, mlječ, otrov...
o krajnjem proizvodu kojeg eliš opljačkat od njih zavisi koja je nastamba najbolja...
za početnike takoer najbolja nastavljaća, LR košnica, kasnije ćeš i skuit ovdje što sam ti htio reći...
nemoj trošiti resurse, energiju...
uzmi skripte o pčelarenju i kupi košnicu u proljeće sad, ako neznaš di i od koga, imam slučajno ja jedno 6 za prodaju...
tek nakon godine dana rojenja s njima, čačkanja, studiranja, češ imat jasnu elju u glavi, kristalnu, što eliš, možeš, kako dalje....
do onda, medno, ;)

Re: Permakultura

Postano: 28.12.2019, 17:29
Postao/la huana.meri
huana.meri je napisao/la:da, bosna je majka za to, srbija, slavonija, npr. pored mene se selo zove pčelić, borova, bukova, mrtvi jarak, jasenaš, krčevina, rezovac, sve sela koja su mahom bila šuma nad šumom, pa ima takih košto tražiš na kamare...
još jedna bitna stvar, nebi da se falim ali moja je županija najveći proiz. meda, u bivšoj jugi po toni na godin, i bila i još je, pa nemožeš ići kod nekog tko na kamenjaru ima 13 košnica i pati se, moraš ići u predjele gdje je vegetacija i cvijetanje u izobilju, vlaga, sunce...
najmedonosniji cvijet je bagrem, pa lipa, kesten, livada....sve to se nenalazi blizu gorice, zagreba, rijeke, moraš dupe podić da, vreće za sleep over, ili tako nešto...
inaće sad je beee pauza, pčelari doma kvrckaju svoje košnice, popravljaju, uvaruju saće, napinju žice, stružu propolis, priprema za napad u proljeće...Slovenci ti imaju dobru kulturu pćelarenja jako, samo su mali, mađari su jaki....
mi smo doma prilikom ulaska u pčelarstvo prvo bili na nekoliko pčelinjaka tuđih, vidjeli principe košnica, odredili smijer svoj i odabrali sistem, košnicu.
kupio sam jednu košnicu LR, nastavljača standard, premjerio ju, doradio malo i krenio u nabavku trupaca za daske...
mi smo lipu drvo uzeli jer kod mene jele nema, no lipa je teža daska, košnica, rama, nastavak, krov, nego od jele, iako je i tvrđa kao drvo pa možda i trajnija, no to samo špekuliram...na veliko je ljepše raditi ako je lakše sve...
onda su trupci izrezani u daske, pa se daske suše, pa tek onda ideš kod stolara u brzo obučavanje rada na strojevima...
onda smo kupili kombinir mašinu i nakon 30 košnica kod stolara uz pomoć, naštancali smo 300 komada +, za vazda...
nakon 2 god. sam prodo stroj i povratio dobar dio novca...
sad nemogu hrčka doma nagurat u garažu, podrum...

uglavnom, nije baš pis of kejk...
ja bi ti preporučio da uzmeš nastavljaču samo jednu prvo, žive pčele, radi učenja koje je najpreglednije u tom sistemu, a nakon god. dana kad prozujiš sa svojom maticom, da znaš kad je trudna, kad je jadna, kad joj se sexa, onda biraj dizajn košnice i smjer exploatacije, med, vosak, mat, mlječ, otrov...
o krajnjem proizvodu kojeg želiš opljačkat od njih zavisi koja je nastamba najbolja...
za početnike također najbolja nastavljaća, LR košnica, kasnije ćeš i skužit ovdje što sam ti htio reći...
nemoj trošiti resurse, energiju...
uzmi skripte o pčelarenju i kupi košnicu u proljeće sad, ako neznaš di i od koga, imam slučajno ja jedno 60 za prodaju...
tek nakon godine dana rojenja s njima, čačkanja, studiranja, češ imat jasnu želju u glavi, kristalnu, što želiš, možeš, kako dalje....
do onda, medno, ;)
marijan kovačevi na youtubu kanal je meni meu najjačima, baci okice, imaš edukaciju od poč do kraja s njim, lik zakon...
:bigsmilee: :sunn: :cheesy: