Korisnosti glista i vermikompostiranje

Čuvajmo Planetu Zemlju
Avatar
Fig
Moderator
Postovi: 496
Pridružen/a: 21.11.2010, 23:53
Zahvalio/a: 48 puta
Prim. zahvala: 112 puta

Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la Fig » 03.03.2013, 19:48

Općenito o glistama
[thumbnail=float-right]http://farm5.static.flickr.com/4022/4683296093_5214cca350.jpg[/thumbnail]Glista ili zemljana glista je ustaljeni naziv za biće tubularno oblikovanog tijela koje uobičajeno obitava u samome tlu.
Raspoznajemo podjelu na veće primjerke (megadrile) koje se razlikuju od manjih (mikrodrila) po upečatljivo ojačanoj glandularnoj sekciji tijela (klitelum), te vaskularnom sustavu sa pravim kapilarama.

Uobičajeni se naziv glista koristi za širok spektar vrsta ovakve morfologije koji nastanjuje razne slojeve tla diljem Zemlje, osim najsuših i najhladnijih. Sve gliste imaju manje/više pozitivan učinak na tlo kroz svoj način života, dok je često spominjana kišna glista (Lumbricus terrestris) najuobičajenija autohtona europska vrsta, koja je i uz neke srodne vrste naširoko introducirana diljem planete od strane ljudi. Zbog takve su se introdukcije narušili balansi ekosustava pojedinih područja kada su se gliste razmnožile, pa se stoga u mnogim zemaljama neke vrste smatra invazivnima jer se njihov način prehrane i razgradnje ne poklapa sa dotičnim ekosustavom u koji su unijete. Još jedna ljudska pogreška pri prirodnom zadiranju.

U prilog dobrotvornosti glista na tlo idu i neki podaci gdje ih je navodno Aristotel prozvao crijevima Zemlje, a egipatska kraljica Kleopatra proglasila svetima, dok je Darwin smatrao kako im pripada jako značajno mjesto u razvitku svijeta, navodno kazujući: “Može se sumnjati da li ima puno drugih životinja koje su odigrale tako važnu ulogu u povijesti svijeta, kao što su ova skromna organizirana stvorenja.”

Ali kao što ćete i zamjetiti, one s pravom zalužuju naše poštovanje, a sve što trebate učiniti je sagnuti se, razgrnuti tanki sloj zemlje i lišća, i evo nas u čarobnom svijetu glista.

Ukratko neke morfološke i fiziološke karakteristike
Ovisno o vrsti, odrasla glista može dužiti 10mm duljine i 1mm širine, pa sve do čak 3m dužine i 25mm širine, dok tipična kišna glista naraste do oko 360mm duljine. Životni vijek također ovisi o vrsti i ekosustavu u kojem obitava, ali neki uobičajeni razmjer je od četiri do osam godina, dok neki vrtni varijeteti dožive samo dvije godine.

Od prednjeg do zadnjeg kraja, tijelo joj je oblika cilindrične tube sastavljene od serije segmenata koji dijele tijelo na odjeljke.

[thumbnail=float-right]http://images.tutorvista.com/content/excretion-and-osmoregulation/earthworm-cross-section.jpeg[/thumbnail]Površina tijela joj je prekrivena jednoslojnim epitelom kojeg luči tanak sloj kutikule. Ta kutikula je porozna, te se kroz nju luči sekret koji vlaži površinu tijela za olakšavanje izmjene plinova, jer glista diše kroz cijelu površinu svoga tijela gdje krvne žile koje se nalaze odmah ispod kutikule upijaju kisik iz zraka ili vode, istovremeno ispuštajući ugljični dioksid.
Ukoliko koža postane suha, glista će se polagano početi gušiti. Sa druge strane, ako nakon kiše glista ostane zarobljena u podzemnom vlažnom skloništu, brzo će istrošiti zalihe kisika iz vode, pa zato nakon kiše vidimo gliste kako izlaze na površinu iz vlažnog tla kako se ne bi ugušile.
Sekret kutikule isto pruža zaštitu i omogućava glisti lakše kretanje kroz tlo.

Svaki segment tijela, osim prednje usnog i zadnje analnog, sadrži i sitne čekinje (setae) koje joj služe za kretanje, a različite vrste mogu imati od četiri para na svakom segmentu ili više od osam. Nakon što obavi kretanje, ona ih ponovno uvlači i vješto sakriva.

Odrasle jedinke razvijaju pojas žlijezdanog epitela (klitelum) koji je dio reprodukcijskog sustava i obuhvaća nekoliko segmenata na prednjem dijelu tijela, dok je stražnji posteriorni dio cilindričnog oblika kao i ostatak tijela, ali ovisno o vrsti može biti različit, i to kvadrangularan, oktagonalan, trapeziodalan ili jednostavno spljošten.

Ispod epitela nalazimo nervaturu, te tanji sloj kružnih mišića i ispod njega ojačani sloj uzdužnih longitudinalnih mišića. Unutar mišićnih slojeva nalaze se parne šupljine (celom) ispunjene tekućinom koje održavaju strukturu tijela ponašajući se kao hidroskelet, jer je glista beskralješnjak.

Kretanje se vrši naizmjeničnim izduživanjem i skraćivanjem dijelova tijela uz podupiranje četinama o tlo. Pri ovakvom se kretanju svaki segment ponaša kao zasebna vrećica unutar koje se nalazi tekućina, a okružena je mišićima. Kružni i uzdužni mišići se antagonistički kontrahiraju.

[thumbnail=float-right]http://diversityofsystems.wikispaces.com/file/view/earthworm_sex.jpg/32232983/548x365/earthworm_sex.jpg[/thumbnail]Gliste su hermafroditi, što znači da svaka jedinka ima muške i ženske spolne organe. Parenje se odvija preklapanjem prednjih dijelova gdje svaka jedinka razmjenjuje spermatozoide sa onom drugom, a klitelum tada postaje jako crvenkast do ružičast. Nakon kopulacije iz kliteluma se svake jedinke izlučuje kokon koji tvori žućkasti inkubator u kojem se potom počinje razvijati embrij gliste.
Nekoliko uobičajenih vrsta glista je aseksualno, te se razvija partenogenezom što rezultira klonovima.


Glistama nije strana ni zavidna moć regeneracije, te veoma zavisno od vrste do vrste i stupnju oštećenosti svoga tijela imaju sposobnost regeneriranja izgubljenih segmenata. Tako je kod neki vrsta zabilježena regeneracija glave ili stražnjeg dijela, te većih ili manjih dijelova oštećenog tijela.

Ekološke karakteristike
Ekofiziološke karakteristike glista možemo ugrubo svrstati u tri kategorije:

  • gliste koje obitavaju na površinskom listincu, otpacima i gnojivu (tu spadaju tipične vrste za vermikompostiranje)
  • gliste koje obitavaju u površinskim i dubljim horizontima tla
  • gliste koje izgrađuju trajne podzemne hodnike i jame kroz koje posjećuju površinu kako bi pribavile biljni otpad (tu spada uobičajena kišna glista)

Unutar ove tri generalne podijele ima i raznih vrsta sa određenim hranidbenim navikama, a sa time i preferiranim staništima, kao što su to npr. samo u listincu crnogorice, samo u određenim gnojivima, samo u blatnim područjima, dok su neke samo šumske, vodene ili morske na obalama mora i dr.

Populacija glista u određenom ekosustavu zavisi ujedno od fizičkih i kemijskih svojstva tla, kao što je to npr. temperatura, vlažnost, pH, prozračnost i tekstura tla, te dostupnost hranjivih tvari i mogućnost vrste da se reproducira. Od ovih navedenih faktora moguće da je najvažniji pH tla, čiji spektar varira ovisno o pojedinoj vrsti, dok većina uživa neutralno do slabo kiselo tlo.
Druga bitna stvar bi bila dostupnost organske materije sa dosta kalcija i dušika, zbog čega su listopadne šume bogatije glistama nego borove ili smrekove šume.

[thumbnail=float-right]http://www.hindawi.com/journals/aess/2010/823047.fig.002.jpg[/thumbnail]Kišna glista (L. terrestris) prodire u dublje slojeve, dok npr. vrsta Allolobophora caliginosa ograničava svoju aktivnost na pliće slojeve. Veliku kiselost podnosi samo vrsta Dendrobaena octaedra, a ima i vrsta koje podnose veći stupanj vlažnosti kao npr. česta vermikompostna vrsta Eisenia foetida.

Ilovača obično zadovoljava optimalne uvjete, dok su ekstremno pjeskovita i glinovita tla rijetko dom glista. Ako dođe do isušavanja ili smrzavanja površinskih slojeva, one će migrirati u dubinu, a poslije obilnih kiša koje će iz njihovih hodnika i jama istisnuti zrak, one će izaći na površinu.

Vjeruje se kako aplikacija kemijskih umjetnih gnojiva, sprejeva i prašina ima katastrofalan učinak na populaciju glista zbog tog što dušikova gnojiva naginju ga stvaranju kiselih uvjeta koji su za gliste fatalni, te su nerijetko nađene mrtve jedinke na područjima gdje se nedavno apliciralo takvim supstancama.

Najsigurniji način na koji se možemo osloniti za održavanje populacije ovih korisnih podzemnih bića je da izbjegavamo aplikacije umjetnih gnojiva za koje znamo da bi mogle djelovati devastacijski za naše male prijatelje u tlu. Dodavanjem nepotrebne nam organske materije omogućit ćemo im hranjivo i potrebne nutritivne vrijednosti, a dodavanjem vlažnosti stimulirati njihovu aktivnost. One će nam za uzvrat udjeliti tlo bogato svakakvim vrijednostima za naše biljke, te ćemo tako stvoriti predivnu simbiozu sa ovim skromnim bićima.

Važnost za tlo
[thumbnail=float-right]http://www.eulesstx.gov/composting/images/HAPPENS.jpg[/thumbnail]Razlaganje organskih ostataka je biokemijski oksidacijski proces koji je usmjeren ka krajnjoj mineralizaciji organskih spojeva, pri čemu se oslobađa voda, ugljični dioksid, te mineralne tvari. Ovi utjecaji se odvijaju pod utjecajem raznorazne zemljišne faune i mikroorganizama. U prvoj etapi razlaganja, koja se sastoji od sitnjenja i miješanja organskih ostataka, pretežito sudjeluje pedofauna, a u daljnjem toku finije razgradnje na same spojeve dominantnu ulogu preuzimaju razne bakterije, gljivice i aktinomicete. Ovakva podijela je uvjetna pošto uloge mogu biti zamijenjene. Poznato je da npr. gliste ne uzimaju lišće bogato taninom u svježem stanju, već ga uzimaju kada ono počne da truli i omekša pod utjecajem ostalih mikroba, koje biološki degradiraju tanin u oblik prihvatiljiv glistama.
Predivna se povezanost života divno očitava u prirodi.

Za ovu tematiku je dobro spomenuti prvotne razlagače šumske prostirke, gdje razaznajemo bića koja se hrane izumrlim organskim ostacima (saprofagi), a kao druge u tom procesu organizme koji dalje prerađuju ekskremente saprofaga i razlažu odumrlu organsku materiju na još sitnije spojeve (kaprofagi). Saprofagi i kaprofagi čine oko 70-80% zemljišne faune i imaju glavnu ulogu u razlaganju šumske prostirke. Neki od tih organizama su čvrsto vezani za određenu vrstu ishrane (monofagi), dok se drugi hrane različitim vrstama biljnih ostataka (polifagi).

Zemljišna se fauna dijeli po veličini, a time i detaljima razlaganja razlagača na mikrofaunu (protozoe, metazoe i dr.), mezofaunu (nematode, pregljevi, kolembole i dr.) i makrofaunu (raznovrsni organizmi od kojih su za razlaganje najznačajnije kišne gliste, stonoge, mokrice, mravi i sl.)

[thumbnail=float-right]http://www.edupic.net/Images/Science/earthworm01.JPG[/thumbnail]Kišne gliste npr. povlače izmet životinja i organske biljne ostatke (svježe, polutrule i trule) sa površine u dublji dio tla, gdje ih zajedno sa mineralnim česticama tog tla unose u svoj probavni sustav. Djelomično razloženu organsku materiju izmiješanu sa mineralnim česticama izlučuju u obliku zrnastih organomineralnih ekskremenata na površini ili u tlu, koji predstavljaju bogati humus, a razlikuje se od ostale zemljišne mase jer je obogaćen fosforom i dušikom između ostalog, te ima i ponešto viši pH. Budući da gliste uzimaju uglavnom čestice manje od 2mm, ekskrementi su obično glinovitiji od ostale zemljišne mase. Takvi ekskrementi su potom povoljnog oblika za biljnu apsorpciju, te daljnje bakterijsko razlaganje. Također se u crijevu gliste uništavaju brojni štetni mikroorganizmi koji žive u gnoju i truloj vegetaciji, te na takav način gliste čiste tlo dok jedu. Savršen su stroj za recikliranje jer se hrane otpadom i od njega proizvode hranu za biljke bogatu hranjivim tvarima, dajući biljci ono što je ona njima dala u složenijem obliku .

Aktivnost glista ima i naročito povoljan efekt na fizičke osobine tla. Krečući se kroz dublje slojeve tla, gliste istiskuju zrak u 24-satnom ciklusu izgrađujući mnogobrojne hodnike, čime povećavaju udio makropora i poboljšavaju aeraciju i drenažu tla.
Izlučeni agregati pretvaraju tlo u zrnastu rastresitu masu, što je isto vrlo povoljno za tlo, a rezultat se vidi na osnovu toga što gliste mogu godišnje proizvesti više tona ekskremenata po 1ha, pri čemu se uslijed rahljenja zapremnina tla povećava i do 20%.

Vermikompostiranje
[thumbnail=center]http://static.ddmcdn.com/gif/vermicomposting-1.jpg[/thumbnail]
"Gliste su vrtlarov najbolji prijatelj!"
Usporedno sa ne narušavanjem poretka u prirodi i okućnici za dobrobit glista, te šumskim sakupljanjem njihovih površinskih produkata u prirodi, možemo se okušati i u aktivnijem bavljenju ovim korisnim i radišnim stvorenjima u biokulturi, i to vermikompostiranjem.

Vermikompostiranje je proces u kojemu se koriste određene vrste glista kako bi se unaprijedio proces pretvorbe organskog otpada i proizveo bolji krajnji proizvod. Takav proces je mezofilan uz pomoć raznih mikroorganizama i glista.

[thumbnail=float-right]http://images.wisegeek.com/handful-of-peat-moss.jpg[/thumbnail]Gliste se hrane organskim otpadom koji potom prolazi kroz njihov probavni sustav, te se krajnji rezultat dobiva kroz njihov ekskrement u obliku granula, i to čini vermikompost. Organski se otpad sastoji od raznih ostataka povrća, voća i ostalog čime se hranimo, te u vermikompostiranju takve tvari moraju biti izabrane sa pažnjom i izmiješati u pravilnim omjerima sa donjom prostirkom. Bitno je osiguranje optimalnih uvjeta za rast i reprodukciju glista, kao što je ishrana, pH, temperatura, vlažnost i sl.

Sam cilj je da se organski otpad obradi što efikasnije u što kratkom roku. Ovakvo je gnojivo pokazalo reducirane levele kontaminenata i veće bogatstvo nutrijentima nego sam kompost dobiven tradicionalnim metodama. Vermikompost također djeluje kao svojevrsni regenerator tla.

Usporedno tome što je kvalitetniji kompost ima i raznih prednosti, a jedna od njih je kontinuirano razlaganje otpada tokom cijele godine, jer kod tipičnih kompostnih metoda zimska razdoblja znaju predstavljati problem kada se procesi ustale, dok je priljev organskih ostataka konstantan. Takav se problem riješava ovim marljivim bićima koja će cijele godine obavljati svoj dio posla osiguravajući jednolično i brže razlaganje, ako im za to omogućimo optimalne uvjete.

Vermikompostiranje u domaćinstvu i izrada kontejnera
Ovakvo kompostiranje se u raznim zemljama koristi u velikim i malima razmjerima za raznoraznu svrhu. Tako imamo korištenje glista u poljoprivredi, krajobrazu, za izradu tekućeg komposta (ekstrakt dobivenog komposta), za uzgoj glista kao hrane, ribolovnog mamca i sl., te jednostavno za svoj samostalan maleni kućni vrt i osobnu simbiozu.

Uzgoj glista u velikoj mjeri obuhvaća raznorazne tehnike, ali mi ćemo se orijentirat na manje razmjere za vermikompostiranje kod kuće.

[thumbnail=float-right]http://www.watershedactivities.com/projects/winter/media/worm-bin-diagram.gif[/thumbnail]Kod kućnog vermikompostiranja veliki varijetet kontejnera je komercijalno dostupan, ali lakom se samostalnom izradom mogu zasebno po volji izraditi vlastiti od stare plastike, drva, metala i sl. Dizajn manjeg kontejnera uobičajeno ovisi o tome gdje želimo staviti kontejner i u kojoj količini ćemo odlagati ostatke.

Uobičajeno bi dubina kontejnera trebala biti 20-30cm, a trebaju biti tako plići jer glisne vrste koje koristimo za ovu svrhu obitavaju u površinskim dijelovima prostirke, tako da predubok kontejner ne služi svrsi, a može postati i potencijalni problem zbog nepotrebnog taloženja, neprozračnosti, a samim time i neugodnih mirisa.

[thumbnail=float-right]http://rosaura02.files.wordpress.com/2010/02/vermicompost1.jpg[/thumbnail]Naravno, neki su materijali manje poželjni od drugih u takvoj konstrukciji. Metalni nije dobar izbor i može biti problem jer će se previše zagrijavati, te provoditi toplinu, podložan je hrđi, a može i otpuštati teške metale u sam kompost. Drveni kontejneri su dobar izbor, jedino drvo od nekih cedrova i sekvoja sadrži smolasta ulja koja mogu našteti glistama. Kontejneri od plastike ili polu-reciklirane plastike su idealni, te ih ima u raznim veličinama. Lako se transportiraju i dobra su alternativa težim drvenim kontejnerima, tako da dosta ljudi prakticira više manjih plastičnih kontejnera umjesto jednog velikog ogromnog drvenog. Takvi su mali kontejneri izrazito pogodni za kompostiranje indoor, dok su za outdoor pogodni već spomenuti drveni kontejneri (pazite da drvo nije kemijski tretirano) jer će biti izloženi vremenskim uvjetima tokom godine. Drvo omogućava bolju drenažu i prozračnost, ali i truli sa vremenom te ga je potrebno promijeniti (pretežito 2-3 godine ovisno o vrsti drveta i uvjetima).
Kada se odlučujete za materijal i veličinu, imajte na umu članstvo vašeg kućanstva i količinu organskog otpada kojeg nakupljate.

Kontejneri trebaju donje rupe za drenažu, te mrežasti pokrov za aeraciju. Plastični će kontejner zahtjevati bolju drenažu (više rupa) pošto drvo apsorbira vodu. Podignite kontejner iznad tla na proizvoljne stupiće, te ispod postavite žlijeb ili posudu za sakupljanje izdrenirane tekućine.
Trebalo bi koristiti pokrov koji će zadržavati vlagu na površini i pružati glistama tamu. Ima dosta alternativa, ali imajte na umu da nikada skroz ne zatvorite pokrov (koji isto ima rupe kao dno), već da bude olabavljen kako bi zrak neometano strujao kroz cijeli kontejner.

[thumbnail=float-right]http://www.everyday-simple-living.com/images/bedding-material-worm-bin.jpg[/thumbnail]Prostirka vermikomposta na dnu kontejnera mora zadržavati vlagu i zrak, te omogućiti glistama prostora za život. Neke od povoljnih prostirki su naborani dio kartona, papira ili novina (problem je što se brzo suši), tresetna mahovina (nizak pH koji može biti problematičan glistama).
Količina prostirke ovisi o veličini kontejnera, ali bi trebala pokriti otprilike njegove 2/3, ali ne nužno, posebice pri manjim kontejnerima gdje možete eksperimentirati.

Prostirka se zalijeva vodom dok ne prekrije cijelu površinu. Pri tome pustite prostirci da upije vodu, te je ocijedite prije stavljanja u kontejner da bude fino vlažna. Dobro je provjeravati njenu vlažnost s vremena na vrijeme, kao i cijelog sadržaja našeg kontejnera.

Ovo su neke od općenitih smjernica za izgradnju glisnog kontejnera, a sa time na umu pustite mašti na volju i kreirajte vlastiti kontejner po volji. Gliste neće biti izbirljive ako im osigurate optimalne uvjete, već veoma zahvalne, a time i izdašne.

Povoljne glisne vrste
[thumbnail=float-right]http://foreverfreshindoorgarden.files.wordpress.com/2012/04/nightcrawler-redworm.jpg[/thumbnail]Najuobičajenije vrste koje se koriste za vermikompostiranje su Eisenia foetida (redworm), Eisenia andrei (tiger worm), Eisenia hortensis (european nightcrawler) i Lumbricus rubellus (navodno se lošije prilagođava plićem kompostnom kontejneru od Eisenia vrsta jer je srodniji uobičajenoj kišnoj glisti). Kišna glista (L. terrestris) je prikladnija u svojoj divljini nego u uzgoju zbog toga jer se sa površine zavlači dublje u tlo i tamo radi svoje jame, a kontejneri se tako duboki ne mogu raditi, te nema ni potrebe za time.

Ove se vrste uobičajeno pronalaze u bogatom organskom tlu diljem Europe i Sj. Amerike, gdje žive u truloj vegetaciji i hrpama gnojiva.

Ovakve se gliste danas naručuju preko interneta ili se nalaze u dućanima za pecanje kao mamci. Vjerujem kako ih je najbolji način sakupiti u prirodi za vrijeme kišnih razdoblja, te tako kod sebe razmnožiti. Ako niste sigurni u vrste, pronjuškajte internetom i udomite nove prijatelje koji će se ubrzo razmnožiti.

[thumbnail=float-right]http://www.wormsetc.com/webstore/media/catalog/product/cache/1/image/9df78eab33525d08d6e5fb8d27136e95/r/e/red_worms_in_a_wiggling_mass.jpg[/thumbnail]Potrebna količina glista ovisi o dnevnoj količini organskog otpada kojeg ćemo odlagati. Informacija je da će pola kile glista lako odraditi 500g materije na dan, ali to veoma zavisi o vrsti materije koju ćemo odlagati, kao i uvjetima u kontejneru.

Kada introduciramo gliste u naš kontejner, jednostavno ih raspodijelimo po vrhu, te će se uz prisustvo svjetlosti (koža im je jedan veliki osjetilni organ) odmah ukopati kako bi ga izbijegle. Nakon toga im omogućimo tamu kako bi se mogle neometano kretati po površini i konzumirati njen organski otpad.

Populacije će se glista udvostručavati kroz svaki naredni mjesec (u idealnim uvjetima skoro pa milion glista na godinu).
Odrasle gliste rade jedan do dva kokona na tjedan, iz kojih se potom razvijaju dvije do tri male glistice kroz tri tjedna. Male glistice brzo rastu, te postižu odraslost kroz četiri do šest tjedana, te će potom početi sa reproduciranjem radeći svoje vlastite kokone. Tako da su nakon tri mjeseca ujedno djedovi i bake.

Klima i temperatura
Najuobičajenije vrste korištene u kompostiranju (E. foetida, E. andrei i L. rebellus) aktivne su i hrane se uglavnom na temperaturama od 15-25°C, dok će preživjeti i na 10°C, a temperature iznad 30°C mogu im naštetiti. Ovi nam temperaturni razmjeri govore da je indoor kompostiranje napogodnije u svim klimama, osim tropske.

Organski otpad
Nekoliko tipova organske materije gliste neće konzumirati, a sa time i razlagati. Npr. neke ostatke mesnih i mliječnih proizvoda (ako ih dodamo) će slabije razlagati, ali će oni samostalno trunuti pod djelovanjem nekih drugih čimbenika, a u outdoor uzgoju mogu privući razne štetočine. Ostala zelena organska materija bi se trebala dodavati dosljedno kako je bogata dušikom i kako bi se izbjeglo zagrijavanje kontejnera.

Bitna je stvar otpacima dodavati kruće tvari, poput žitarica, sosa kave ili fino izdrobljenih ljuska jajeta. Takva je materija analog česticama koje glista inače konzumira u tlu, a te su čestice bitne jer potpomažu usitnjavanje hrane u glisnom želucu. Dobro je svu materiju koju bacamo usitniti kako bi olakšali i ubrzali proces (navodno znaju imati problema sa finim pokrovom od luka i češnjaka). Također izbjegavajte veće količine mesnih ostataka i masti ako ih već bacate. Sve u svemu, naši mali gmizavi prijatelji nisu izbirljivi oko hrane, te će popapati većinu organskih tvari, ali se dobro držati najpovoljnijih ostataka od čega ovisi postizanje određenih idealnih uvjeta i krajnji rezultat - humus.

[thumbnail=center]http://static.ddmcdn.com/gif/vermicomposting-4.jpg[/thumbnail]
Tvari koje bi trebali odlagati:

  • sve dijelove voća, povrća i orašastih plodova (uključujući citruse i drugu hranu visoke kiselosti)
  • talog od kave
  • talog čajeva i čajne vrećice (čak i one sa visokom razinom tanina)
  • mrvice kruha i žitarica
  • isprane, osušene i smrvljene ljuske jajeta
  • dijelove raznog bilja, gljiva, trave, grančica, lišća i sl. (nesmije biti špricano pesticidima)

Kod uzgoja vermikomposta većih razmjera još se dodaje kravlji i svinjski izmet, sav agrikulturni otpad, te kruće dijelove drveta. Ovakve će se materije uz veći broj glista na većoj površini proprcionalno razgrađivati i biti im izvor hrane.

Bitno je da počnemo polaganim dodavanjem materije, pošto treba nekog vremena da se razviju bakterije. Ako prebrzo dodamo veće količine tvari, kontejner će se usmrdjeti zbog sporog razlaganja i neprozračnosti. U početku dodajemo male količine gore navedenog krućeg materijala i ostataka povrća. Polagano dodajem sve više ostataka, ovisno o situaciji u našem kontejneru.

Najbolje da posipate ostatke u tankom sloju po površini koju potom držite pokrivenom (ali prozračnom) ili u tami, jer će samo tako gliste izać na površinu i hraniti se njome. Isto će tako glistama trebati više vremena da pojedu kore nekog voća (limun, naranča i sl.), nego npr. lisnatog povrća.

Sakupljanje crnog zlata - vermikomposta
U pravim uvjetima će gliste pojesti, te probaviti ostatke i prostirku brže nego će to napraviti ijedna druga kompostna metoda. Probavljeni ekskrementi će biti u obliku malih granula, kasta. Ako se držimo optimalnih uvjeta (bitan je odnos ostataka, te vrste i broja glista), glistama će trebati 3-4 mjeseca da pojedu ostatke i prostirku, te proizvedu crni kompost.

Tada je spreman za sakupljanje koje možemo odraditi kroz nekoliko metoda, ovisno o stanju u kontejneru. Tako možemo npr. obasjati površinu kako bi gliste umakle u dubinu, te potom izvaditi granule i dodati novi sloj organske materije, ili možemo pomaknuti napravljeni kompost na jednu stranu, a na drugu dodati ostatke, te će nakon nekoliko dana gliste preći u svoju novu hranu, a vi ćete moći pokupiti gnojivo i dodati nove ostatke na njegovo mjesto.

Ako je većinom sve puno granula, onda je najbolje da sve pokupite, kao i većinu glista zarobljenih u napravljenom kompostu. Svakako je dobro uz gliste sakupiti i što više kokona, pa sve zajedno vratiti u kompostni sanduk za daljnju preradu. Kokoni su mali, te imaju limunasti oblik i žućkaste su boje, a golim se okom lako raspoznaju.

Metoda isključivo zavisi o nama i samom stanju razgrađenosti materije u našem kontejneru.
[thumbnail]http://thecultivatedlife.files.wordpress.com/2012/06/img_5915.jpg[/thumbnail][thumbnail]http://txredworms.files.wordpress.com/2010/12/screen-shot-2010-12-04-at-12-49-46-pm1.png[/thumbnail][thumbnail]http://imagecache6.allposters.com/LRG/29/2910/G3SPD00Z.jpg[/thumbnail]
Naime, do ovog cijenjenog tla možemo doći i na drugačiji način koji isto ima svoje prednosti. Pukim šetanjem kroz prirodu možemo naići na glisne kaste koje su nastale njihovim razlaganjem same prirodne šumske prostirke u tom određenom ekosustavu. Međutim, takve se kaste ne nalaze svugdje, te ako idemo u ovakav tip berbe moramo imati na umu osobine područja koja odgovaraju životnim potrebama glista, a kako je već spomenuto to su pretežito ilovače i dr. staništa ovisno o vrstama. Takav će humus imati drugačije karakteristike od domaćeg vermikomposta zbog toga što su te gliste razlagale šumsku prostirku, ali to ne znači da upotreba takvog humusa nije dobra, već upravo suprotno, slične kvalitete kao i vermikompostna metoda.
[thumbnail]http://www.prolawncare.co.uk/wp-content/uploads/2012/09/wormcast.jpg[/thumbnail][thumbnail]http://www.escience.bayercropscience.co.uk/BCSWeb/ES/BCS_UK_GreenWS.nsf/id/UK_Casting_Worms/$File/Casting_Worms_400.jpg[/thumbnail][thumbnail]http://4.bp.blogspot.com/-9KKq6UGIHFA/UL24YI6k-CI/AAAAAAAAAFY/Jgn-x4tslxQ/s1600/WormCastings.jpg[/thumbnail]

Svojstva i korisnosti
Pokazano je da je ovakav kompost od glista bogatiji za mnogo više biljkama potrebnih nutrijenata (5 puta više dušika, 7 puta više fosfora i 11 puta više kalija) nego običan kompost napravljen kroz drugačije metode. Međutim, u svemu tome igra ulogu previše čimbenika, te se svi slažu sa logičnim zaključkom i studijama kako svojstva najviše ovise o organskim tvarima koje odlažemo u njega i samim uvjetima.

Mikrofauna (gliste spadaju u makrofaunu) komposta je bitna jer nastavlja daljnje razlaganje razložene hrane do samih solitarnih spojeva i minerala lako dostupnih biljci kao hranjivo.
Za razliku od drugih komposta, hrpice ekskremenata glista sadrže i njenu sekretarnu sluz koja je veoma bitna jer spriječava da se bogatstvo nutrijenata iz vermikomposta ispere odmah sa prvim zalijevanjem biljke, te zato i zadržavaju vlagu bolje od običnog tla ili drugog komposta.

Korisnosti možemo podijeliti na nekoliko kategorija radi lakšeg uvida:

Tlo:
~ poboljšava fizičku strukturu tla
~ obogaćuje tlo mikroorganizmima dodajući enzime kao što su fosfati i celulaze
~ aktivnost mikrofaune u glisnom ekskrementu je 10 do 20 puta veća nego u tlu i organskoj materiji koju glista konzumira
~ upotrebom vermikomposta na tlo oko biljke privlači i druge gliste koje su već prisutne u tlu, ali zalaze dublje (npr. kišna glista)
~ poboljšava bolji kapacitet zadržavanja vode (ne mora biti dobro za sve biljke)

Rast biljke:
~ poboljšava se germinacija sjemena i klijanje, daljnji rast biljke, te sam urod i plodonošenje
~ poboljšava se rast korijenja i njegova struktura
~ tlo se obogaćuje mikroorganizmima dodajući važne biljne hormone bitne za procese biljke (auksini i giberilinska kiselina)

Ekonomičnost:
~ pretvorba biootpada reducira gomilanje sa ostalim ne-organskim otpadom na deponijima (i kod drugih metoda kompostiranja)
~ eliminacija biootpada od ostalog otpada reducira kontaminiranje drugih reciklirajućih tvari koje se samo ugrubo odvajaju u postrojenjima zaduženima za to (i kod drugih metoda kompostiranja)
~ mogu se stvarati nisko-kvalificirani poslovi i radna mjesta na lokalnim levelima
~ kapitalno se treba malo investirati, a jednostavna i prirodna tehnologija omogućava ovakvo kompostiranje praktično i dostupno manje razvijenim agrikulturalnim regijama raznih zemalja

Okoliš (i kod drugih metoda kompostiranja):
~ pomaže u zatvaranju “metaboličkog jaza” recikliranjem u samom domaćinstvu, lakše zatvarajući i upotpunjujući jedan dio kruga prirode, djelujući simbiotski sa njome u još jednom segmentu
~ oprema je jednostavna i ne troši se brzo
~ domaćom produkcijom reduciramo emisije plinova kao štu su metan i dušikov oksid koji se stvaraju spaljivanjem i sl. preradom otpada

Upotreba
[thumbnail=center]http://www.taohoneygramodyogsamiti.com/full-images/vermicompost-manure-828610.jpg[/thumbnail]
Uobičajeno se kompost mixa direktno sa tlom ili ga pak možemo natapati u vodi (pošto su nutrijeti koje sadrži topljivi u vodi), te napraviti glisni čaj za naše biljke, gdje dodajemo zrak pumpom, te namačemo kompost nekoliko sati na dan. Ovakav se čaj može raditi o svih tipova komposta.

Jedan od recepata za glisni čaj:
[thumbnail=float-right]http://urbangardenmagazine.com/wp-content/uploads/2011/02/making-using.jpg[/thumbnail]1. napunimo npr. najlonke, komad gaze ili neki sličan materijal dobre propusnosti za tekućinu ali ne i manje čestice, sa vermikompostom
2. dodamo vodu u posudu (najbolje kišnicu) i najlonku unutar posude u vodu
3. dodamo cijevi zračne pumpe, te uključimo pumpu
4. preko najlonke dodajemo šećerni sirup ili drugi izvor dobrog šećera (služi kao hranjivo hrpetini korisnih bakterija u vermikompostu) i to otprilike 2-3 žličice na 20l vode
5. neka pumpa 24-48h, te svakih 12h ubacimo žličicu šećernog sirupa
6. gasimo pumpu, te pažljivo vadimo najlonku cijedeći dragocjenu tekućinu u posudu, a mulj koji se stvorio od komposta u najlonki dodamo u ostali humus za biljke

Tokom ovog perioda vršimo zračanje kako bi mikrobna aktivnosti ostala veća, zbog puno korisnih aerobnih bakterija. Rezultirana se dobivena tekućina koristi kao tekuće gnojivo, te se ovisno biljci ona zalijeva ili šprica.
O samoj aplikaciji na razno bilje i drugim načinima ekstrakcije pogledajte po ineternetu.

Tamnosmeđu muljevitu tekućinu koja se ocijedi kroz organsku materiju i gliste u njoj na dno ispod našeg kontejnera (zavisi kakvu vrstu sanduka imamo, te rupice na dnu), najbolje da dodamo natrag u kontejner kako bi dodali vlagu i pomogli samim glistama. Ta tekućina može sadržavati raznorazne spojeve, pa je nije dobro koristit za biljnu aplikaciju ili nešto drugo u ovom procesu.

pH našeg dobivenog komposta, njegovi nutrijenti i sastav mikrofaune ovisi o organskom otpadu kojim smo hranili naše gliste. Ako želimo povećati pH našeg komposta, možemo dodati praškasti krečnjak ili kalcij karbonat.

Neke od problematika
Ako radimo vermikompost indoor, dobro je da ga držimo zatvorenime, te se tako neće širiti nikakav neugodan miris. Međutim i kad ga otvorimo, miris će biti nekako zemljani (ovisno o pojedinom nosu) ako unutra sve štima. Gliste trebaju kisik, a njega osiguravamo rupama na dnu kontejnera i vrhu (dobro je na vrhu rađe imati gustu mrežicu), te povremenim miješanjam ako postane predubok ili jako mokar. U slučaju da razlaganje postane anaerobno od velike količine dodane organske materije, postat će veoma vlažno i proširiti miris amonijaka. To je rezultat proteinskog zasićenja u kompostu, te se dešava kada su gliste prehranjene, pa se u kompostu nakupljaju bjelančevine koje proizvode kiseline i plinove (amonijak i metan).

Ako nam se kompost nađe u anaerobnim neprozračnim uvjetima, te kako bi povratili njegovu zdravost i spriječili gliste od umiranja, moramo iscijediti smrdljivu suvišnu vodu, te povratiti kontejner i njegov sadržaj u level normalne vlažnosti. Kako bi to osigurali trebamo paziti na odnos tvari koje ubacujemo u kompost, pa tako ako se poveća level vlažnosti, onda reduciramo otpatke koji sadrže veću količinu vode, te dodamo svježu suhu prostirku kao što su novine, i dobro promiješamo.

Ako držimo naš kontejner vani, moći ćemo zamjetiti pojavu raznih drugih stvorenja. Većina njih je dobra i pomoći će glistama razgraditi ostatke, međutim, neki nam mogu uzrokovati i razne probleme (voćne muhe, predatorski crvi, stonoge, razni kornjaši, mravi i sl.). Sa njima se najbolje obračunati ne-smrtonosnim raznim zamkama oko kontejnera ili dobrom gustom mrežicom kao pokrovom.

[thumbnail=float-right]http://www.indyish.com/wp-content/uploads/2007/10/intro_image_16.gif[/thumbnail]Nametnici kao što su glodavci i muhe, privučeni su raznim mirisima organskih tvarima koje bacamo. Najviše su privučeni mesnim i mliječnim ostacima (ako ih koristite, što se ne savjetuje).

Bježanje glista je jedna od pojava koje se mnogi početnici u ovakvome kompostiranju boje. Gliste će pretežito ostati unutar sanduka, ali bi mogle željeti otići prilikom njihovog prvotnog introduciranja u kompost ili nakon kiše kada je vanjska vlažnost veoma visoka. Međutim, ako im održavamo adekvatne uvjete, te omogućimo izvor svjetlosti iznad sanduka prilikom njihovog introduciranja (kako bi se ukopale), neće nam imati ništa za zamjeriti.

Zbog malog uzgoja, te raznog organskog otpada kojim hranimo naše gliste, sadržaj dušika, kalija i fosfora će veoma varirati. Testiranje takvih omjera može biti od velike pomoći prije samog introduciranja vermikomposta ili kompostnog čaja u naš vrt.

Kako bi izbjegli problem prekomjernog gnojenja, čajni kompost možemo razrijediti sa vodom u polovičnom omjeru 50:50 ili kao čisti vermikompost pomiješati u istom omjeru sa sadnim supstratom.

Ugodno druženje s glistama i sretno vrtlarenje! slika

izvori: http://www.wikipedia.com http://www.wol.jw.org http://www.poljoprivreda.ba http://www.lancaster.unl.edu http://www.journeytoforever.org http://www.groundtoground.org M. Ćirić "Pedologija"
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 184
Pridružen/a: 29.10.2011, 22:17
Zahvalio/a: 40 puta
Prim. zahvala: 19 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la Kadulja » 04.03.2013, 10:51

Dečko i ja smo našli jednu glistu u teglici cvijeta koji smo kupili. Nismo znali što bi s njom pa smo ju prebacili skupa s cvijetom u novu zemlju. Nadam se da je živa.
Avatar
Fig
Moderator
Postovi: 496
Pridružen/a: 21.11.2010, 23:53
Zahvalio/a: 48 puta
Prim. zahvala: 112 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la Fig » 04.03.2013, 11:19

a mislim da bi bilo bolje da ste je prebacili vani u zemlju (osim ako niste biljku zasadili vani) jer neće imati dovoljno hrane od ostataka te jedne biljke, a još ako je biljka vazdazelena onda neće imati praktički ništa za papati, a sa time i nepovoljne uvjete. sa druge strane ako je uginula, barem će je u toj zemlji donekle razložiti neki tamo prisutni mikroorganizmi pa će poslužit kao malo gnojiva za tu biljku.
:)
Avatar
pjegava hijena
rank3
Postovi: 65
Pridružen/a: 08.03.2013, 01:02
Zahvalio/a: 65 puta
Prim. zahvala: 5 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la pjegava hijena » 10.03.2013, 17:15

Odlična tema, gujavice su moguće rješenje za sve veći problem otpada, a i lumbripost koji dobiješ kad prerade otpada je jedno od najboljih prirodnih gnojiva! ;)

Radio sam u 8. razredu s profom iz biologije rad na temu "Lumbripost - proizvodnja i primjena", štoviše osvojio sam 1. nagradu na državnoj smotri iz biologije, smjer ekologija (moram se malo pohvalit :ymparty: )... Ako je netko zainteresiran da si pogleda način izrade "eko-kutija" slobodno mi se javi pa mu pošaljem rad ili prezentaciju! :) Enjoy! :D :mushroom:
Avatar
Kadulja
rank5
Postovi: 184
Pridružen/a: 29.10.2011, 22:17
Zahvalio/a: 40 puta
Prim. zahvala: 19 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la Kadulja » 10.03.2013, 21:39

@ Fig, umrla je. Sijala sam nešto, prekopala zemlju. Nije izmigoljila.
@ pjegava hijena, kakvog otpada?
Avatar
pjegava hijena
rank3
Postovi: 65
Pridružen/a: 08.03.2013, 01:02
Zahvalio/a: 65 puta
Prim. zahvala: 5 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la pjegava hijena » 10.03.2013, 21:54

Organskog otpada. Koliko god da su dobre i drage ipak ne mogu jesti plastiku i metal! :p Iako bi bilo odlično da mogu... Da svatko doma ima gujavice za organski otpad i da ostalo selektira pa nosi na reciklažu sve bi bilo zelenoooooo! :ymhug: Odvajali otpad ili ne, svejedno će nam naplatit komunalnu naknadu čak iako nam ne odnose smeće. =))
Shanti
rank8
Postovi: 343
Pridružen/a: 28.07.2010, 00:23
Zahvalio/a: 189 puta
Prim. zahvala: 82 puta

Re: Korisnosti glista i vermikompostiranje

PostPostao/la Shanti » 13.03.2013, 02:19

Gliste su super :ymhug:

Ja sam neko vrijeme htio krenut uzgajati napravit box-ove, a onda sam ih našao u stajskom gnoju kojim sam gnojio vrt...
Onda sam uzo par grumena sa gnojem i prebacio ih u kompostiše, i super su se prilagodile i razmnožile, a kompost je bolji nego ikad :thumbsup:
Evo, baš sam neki dan provjeravao, preživile su zimu na otvorenom, malo su bile slabije aktivne na nižim temp, a sad suveć lagano krenile se budit :x :sunn:

Natrag na “Ekologija, Permakultura i BioVrt”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.