Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Recepti, napici, tinkture...

Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #1  Postby Red » 25.10.2011, 16:47

Slika
Sinonimi: šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža, šepurika, „svrbiguzica“

Opis biljke: izraste u 2 do 3 m visok grm, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane, čitav je grm proviđen oštrim i prema dolje savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje. Plodovi - šipak - su jajastog oblika, svijetlocrveni i sadrže velik broj tvrdih sjemenki.

Miris i okus: cvjetovi su ugodna mirisa, usplođe ploda je kiselkasto-slatka okusa i steže. Sjemenke su gotovo bez mirisa, no njihov uvarak ima aromu poput čaja.

Vrijeme cvatnje: lipanj, sipanj, a vrijeme sazrijevanja plodova od polovine rujna.

Stanište: šipak raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i puteve te po pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi no u tom su slučaju plodovi znatno manji.

Ljekoviti dijelovi biljke: često se već od mjeseca kolovoza kao droga sabiru plodovi koji prilikom sabiranja moraju biti tvrdi i svijetlocrvene boje (Fructus Cynosbati). Sabrane plodove najbolje je sušiti na umjetnoj toplini do 50° C jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svijetlocrvenu boju. Plodovi sušeni na višoj temperaturi promijene boju i postanu tamnocrveni, pa čak i tamnosmeđi i crni, ukoliko pregore. Tamniju boju prilikom sušenja poprimaju i plodovi koji su sabrani u zrelom i mekanom stanju, pogotovo ako su plodovi omekšali djelovanjem jesenskih mrazova.

Sabrana i osušena biljka ne smije sadržavati peteljke niti smeđe i pregorjele plodove.

Osim osušene biljke u cijelom stanju, dolazi često u promet i šipak koji je po dužini razrezan, iz kojeg su očišćene sjemenke i dlačice, te potom osušen na način kao i cijeli plod (Fructus Cynosbati sine semine).

U pučkoj medicini sabiru se za vrijeme cvatnje i latice cvijeta šipka, a i tvorevine koje se katkada pojavljuju na granama, a izazvane su ubodom ružine ose šiškarice.

Slika
Ljekovite i djelotvorne tvari: analiza sadržanih tvari pokazala je da se u plodovima šipka nalazi visokovrijedan vitamin C. Osim toga, plodovi sadrže jabučnu, citronsku, jantarnu i fosfornu kiselinu, narančasto obojeno eterično ulje, invertni šećer, saharozu, pentozan, vanilin, tragove lecitina, dekstrin, lignin, kremičnu kiselinu, željezo, aluminij i drugo.

Ljekovito djelovanje: službena upotreba razlikuje plodove bez sjemena i sjemenke (Semen Cynosbati). Mnogostrana i obljubljena upotreba šipka ne svodi se samo, s obzirom na njegov prijatan okus, na pripremu marmelade, šipkovog vina, likera, čaja i dr., nego počiva i na spoznaji da šipak posjeduje nadasve zdravo i ljekovito prirodno sredstvo.

Uz crni ribiz - šipak se ubraja u plodove najbogatije vitaminom C. Vrijednost šipka dokazana je činjenicom, da se sadržaj vitamina C kuhanjem ne smanjuje, neki istraživači (Winkelmann, Flamm i dr.) čak tvrde da su najtočniji pokusi pokazali kako je kuhanjem šipka kroz 10 minuta čak povišena količina vitamina C. Ipak, utvrđeno je da količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, nego se nakon jednogodišnjeg stajanja šipkove marmelade ili šipkova vina, pa i najbolje čuvanih plodova, smanjuje na samo jednu četvrtinu od prvotne količine. Ovu činjenicu trebaju imati na umu naročito domaćice, kako ne bi spremale prevelike zalihe šipkovih proizvoda. Prema tome, oznaka datuma na posudi je najvažnija kod šipka, jer postoji uvijek opasnost da se kupe proizvodi šipka koji su bez vitamina iako, doduše, mogu biti vrlo ukusni.

To isto vrijedi i za šipkovo vino. Sadržaj vitamina C, svježeg ili samo kratko vrijeme čuvanog proizvoda od šipka, tako je visok da se, npr. majkama koje doje, najtoplije preporuča uzimanje šipkovih proizvoda, pa makar to bilo samo uzimanje šipkovog čaja, jer se sadržaj vitamina C povisuje i u majčinom mlijeku, što je od velikog utjecaja na razvitak dojenčeta. Nije potrebno objašnjavati da je taj biljno-biološki vitamin C neusporedivo vredniji od svih kemijskih preparata vitamina C. Proizvodi od šipka otklanjaju tzv. proljetni umor, malaksalost, blijedi izgled i nevoljkost za posao, tj. sve one pojave koje se svode na pomanjkanje vitamina C. Pomanjkanje vitamina C uzrokuje povećanu naklonost najrazličitijim bolestima, a naročito prema zarazama. Ostale tvari sadržane u šipku povoljno utječu na probavni trakt, a bogate količine voćnih kiselina djeluje na bolje izlučivanje mokraće, bez ikakvih nadražaja bubrega. Razumije se da moć boljeg izlučivanja mokraće vrlo povoljno djeluje kod sklonosti za stvaranje kamenaca ili pijeska. Kneipp podvlači upravo taj ljekoviti učinak i savjetuje dulju upotrebu čaja kako bi se spriječilo daljnje stvaranje kamenaca ili pijeska. I kod upalnih bolesti bubrega, bubrežne nakapnice ili mjehura, jako se preporuča upotreba šipkova čaja. Konačno, treba još spomenuti djelovanje na čišćenje krvi putem povećanog izlučivanja mokraće.

Isto je tako vrijedna i upotreba čaja od sjemenki šipka, jer se taj čaj preporučuje upravo kod stvaranja kamenaca i pijeska, kod oboljenja bubrega i mjehura, vodene bolesti i dr. Djelovanjem na čišćenje krvi odvode se iz tijela i sva mokraćno-kisela taloženja, tako da kod svih teškoća izazvanih gihtom i reumatizmom nastupa poboljšanje i ozdravljenje.

Primjena u pučkoj medicini: nalazi u švicarskim sojenicama pokazuju da je šipak kao pekmez već u kamenom dobu morao biti vrlo obljubljen. Ljekovitost šipka spominje se također i u Eddi, tj. djelima staroislandske književnosti i mitologije. Iz toga se vidi da je ta biljka već u davnim vremenima imala ulogu kao pučka ljekovita biljka i nije nezanimljivo da je najstarije načine liječenja pučke medicine šipkom u cijelosti potvrdila moderna biološka nauka. Ovdje spada i upotreba u početku navedenih izraslina, tj. šiški na šipku koju uzrokuje ubod šipkove ose šiškarice. Te izrasline, nazvane ružina gljiva, bile su u srednjem vijeku u službenoj upotrebi (Fungus Rosae ili Spongia Cynosbati) te su neko vrijeme smatrane čak otrovnim i nije im pridavana nikakva ljekovitost, pa su tek u novije vrijeme našle svoju primjenu. Iz tih izraslina priprema se tinktura (Tinctura Fungus Cynosbati), od koje se dnevno uzima 20 do 25 kapi, protiv zastoja mokraće i bolnog mokrenja. Uvarak od šipkovih šiški smatra se u pučkoj medicini vrlo ljekovitim protiv zloćudnih otvrdnuća u želucu i nekih bolesti maternice, no ovu ljekovitost znanstvena medicina ne priznaje u cijelosti. Kod kroničnih bolesti mjehura preporuča pučka medicina uzimanje mješavine tinkture šipka, borovice i pelina, i to 3 puta dnevno po 10 kapi razrijeđeno s malo vode. Cvjetne latice šipka (Flores Cynosbati) upotrebljavaju se kao čajni oparak kod krvarenja iz želuca, crijeva, pluća i hemeroida, kao i protiv proljeva i želučanih grčeva. Nezaslađen čaj od šipka preporuča se šećernim bolesnicima.

Šipkovo vino
za pripremu šipkovog vina potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg šećera.
Plodovi šipka se operu, očiste od peteljki, po duljini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom. Iz vode i šećera pripremi se šećerna otopina, i čim se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori čepom za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepusti vrenju na toplom mjestu. Nakon potpunog vrenja, tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te čuva dobro začepljeno, najbolje u hladnom podrumu.

Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi i latice cvijeta.
U prehrani se upotrebljava kao čaj, pekmez, marmelada.

Primjenjuje se za (protiv)
otklanjanje proljetnog umora
protiv malaksalosti
protiv depresije i melankonije
otklanja zubobolju
pročišćuje krv (protiv anemije)
potiče izlučivanje vode iz organizma
ima diuretsko djelovanje (izlučivanje mokraće bez ikakvog iritiranja bubrega)
giht
reuma
osteoartritis
protiv bubrežnog pijeska i kamenaca
uspješno snižava povišenu temperaturu
protiv prehlade (u kombinaciji s lipom kao čaj)
umanjuje bol i upalu
povećava pokretljivost kod osoba oboljelih od degenerativnih bolesti zglobova

Nekoliko je novijih studija pokazalo kako šipak štiti stanice hrskavice, čija je glavna uloga podupirati kosti pri gibanju.
Vitamin C, u kombinaciji s ostalim mnogim korisnim tvarima u šipku, lako se apsorbira u probavnom traktu. Posebno se preporuča starijim osobama kod kojih je oslabljena apsorpcija u probavnim organima.Šipak je blag purgativ zbog sadržaja voćnih kiselina i pektina.
Kod dojilja, vitamin C prelazi u mlijeko i dobro utječe na razvoj dojenčeta.
Dr. Kristofer Forest (Christopher) i njegov tim proveo je pokuse na skupini muškaraca u dobi od 21 do 70 godina i došao do zaključka da šipak ima veliki potencijal i u liječenju erektilne disfunkcije. Blizu 50 posto ispitanika izjavilo je da su imali manje problema s erekcijom nakon svakodnevnog konzumiranja soka od šipka.Baš kao i lijekovi protiv impotencije, sok od šipka podiže u tijelu nivoe azotnog oksida i tako opušta zidove krvnih žila, što poboljšava dotok krvi u penis.

Slika
Priprema čaja
1 žličica šipka se kuha 10 minuta u 2 dcl vode, nakon toga čaj se procijedi i pije više puta kroz dan. Osim za liječenje šipkov čaj se može piti i svakodnevno kao sredstvo protiv žeđi i za osvježenje.

Čaj protiv kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru
2 žlice šipka prelijemo s litrom vrele vode, ostavimo 8 do 10 sati da odstoji, ocijedimo te dodamo četiri žlice pravog meda i soka od pola limuna. Ovaj čaj se preporuča piti tri puta dnevno po šalicu prije jela.

Za kroničnu upalu bubrega priprema se čaj od ploda kadulje, šipka, preslice (kupite u biljnim apotekama –ne berite sami), borovnice i trpuca u jednakom omjeru. Jedna žličica smjese prelije se s dva do tri decilitra vrele vode, ostavi se poklopljeno 10 do 15 minuta i pije se ujutro, natašte te navečer prije spavanja.

Čaj od cvjetnih latica se primjenjuje
za grgljanje kod bolesti grla, upale i otoka glasnica
ispiranje nosa kod teških prehlada
kod krvarenja pluća
kod krvarenja želuca
kod krvarenja crijeva
kod krvarenja hemoroida
protiv grčeva u želucu
protiv proljeva
ginekologija (kod pojave bijelog pranja)

Čaj od koštica
Kuhati 1 čajnu žličicu zdrobljenih koštica šipka u 2 dl vode oko 5 minuta, poklopiti da odstoje pola sata i procijediti. Piti 1-2 šalice na dan. Čaj se može zasladiti medom (kadulja, ružmarin, lipa).
Napomena: Ako se koštice šipka samelju, za pripremu čaja trebat će 1 kavena žličica na 2 dl vode. Čaj kratko prokuhati i poklopiti da odstoji pola sata, te procijediti.
Kontraindikacije: Čaj od koštica šipka pije se s oprezom, 1-2 šalice dnevno, jer veće količine mogu dovesti do tegoba sa srcem i kičmenom moždinom.

Od šipka je moguće napraviti vino: na 2 kg šipka (ploda) dolazi 2,5 litara vode i 1,5 kg šećera

Latice se koriste u pripravljanju salata, jedu se sa jogurtom i sl. Listovi divlje ruže bogat su izvor vitamina C pa se, dok su mladi, sabiru i suše za pripremu vitaminskih čajeva. Od latica se može napraviti i pekmez (izrazito dobar za plućne bolesnike).

Priprema se i ulje od ploda koje je tamno crvene boje, sadrži dominantno nezasićene masne kiseline: do 55% linolne (omega 6), do 27% alfa-linolenske (omega 3) i do 22% oleinske masne kiseline (omega 9). Udio zasićenih masnih kiselina (palmitinska, stearinska, arahidna) kreće se od 6-12%. Sadržaj vitamina E penje se do 130mg/100g; dominira gama tokoferol, koji ima najsnažnije kemoprotektivno djelovanje od svih tokoferola, a količina alfa tokoferola je ekvivalentna količini alfa tokoferola u lješnjakovom i suncokretovom ulju. Delta i beta tokoferol su prisutni u nižim koncentracijama.

Ulje se koristi za
tretiranje ožiljaka
tretiranje opeklina
tretiranje oštećene kože i upalnih bolesti kože (psorijaza, seboreični i atopijski dermatitis)
u kozmetici protiv bora i strija, hiperpigmentaciju a u mixu s noćurkom je glavni sastojak krema za njegu suhe i zrele kože.
Oralno se koristi kod upalnih kožnih bolesti, ateroskleroze (snižava razinu kolesterola u krvi), kod gastritisa i čira na želucu i dvanaestercu.

Ulje je nestabilno i treba ga čuvati na hladnom i tamnom mjestu i paziti na rok trajanja (ne dulje od jedne sezone)!

Ružin ocat prema receptu Dimitra Karaivanova
125 g svježih latica ruže treba preliti jednom litrom kvalitetna bijeloga vinskog octa i ostaviti da odleži devet dana. Ocat je upotrebljiv za obloge i umivanje kod oštećenog tena. Posebno se pokazao učinkovit za ublažavanje svrbeža raznog podrijetla, pri ispiranju upaljenih desni i uklanjanju staračkih pjega.

Napomena: Nemojte konzumirati puno svježih plodova šipka jer ćete patiti od jedne nelagodne popratne posljedice. Ne zovu ga narodski uzalud „svrbiguzica"

Slika
Šipak- kako ga Sušiti i Čuvati

Šipkom se najčešće naziva plod divlje ili pasje ruže (Rosa canina) premda se beru i jednako upotrebljavaju i plodovi drugih vrsta divljih ruža pa čak i vrtnih ruža. Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu. Beru se kad postanu jako crvene boje, ali prije nego omekšaju i potamne, jer tada sadrže najviše vitamina C i drugih ljekovitih tvari.

Šipak se bere bez stapki. nakon branja ga odmah treba osušiti da ležanjem ne bi omekšao i počeo se kvariti.

Sušenje cijelih plodova
S ubranih plodova skinuti ostatke cvijeta na vrhu i odmah staviti na sušenje. Šipak sušiti u pećnici pri tempreaturi od 40-50°C dok plodovi postanu krhki. Od 2-2,5 kg svježeg šipka dobije se 1 kg suhog.

Slika
Sušenje plodova bez sjemenki
S ubranih plodva skinuti ostatke cvijeta na vrhu. Plodove prerezati po dužini i tupim vrhom noža istrugati sjemenke. (na ruke navući tanke gumene rukavice jer dlačice mogu uzrokovati upalu kože) Mesnato usplođe šipka odmah stvaiti na sušenje u pećnicu. Sušiti pri temperaturi od 40- 50 °C dok usplođe postane krhko.
Od 4-5 kg svježeg šipka dobije se 1 kg suhog šipka bez sjemenki.

Sušenje sjemenki
Izvađene sjemenke oprati u cjedilu da se d njih uklone dlačice. Sjemenke istresti na čistu kuhinjsku krpu da se cijedi preostala voda i odmah staviti na sušenje u pećnicu
Od 1,5 kg svježih sjemenki dobije se 1 kg suhih.

Čuvanje
Osušeni šipak čuvati u pamučnim ili lanenim vrećicama, na hladnom i prozračnom mjestu. potrošiti u roku 1 godine.

Ljekoviti pripravci

Prehlada
1 žlica šipka
2,5 dl hladne vode
1 žlica meda

Usitnjeni suhi šipak preliti hladnom vodom, zakuhati i lagano kuhati 10 min. Procijediti i zasladiti medom. Čaj uzimati 3-5 puta na dan.

Anemija
2 žlice šipka
2 žlice boba crnog ribiza
2,5 dl hladne vode

Usitnjeni suhi šipak i suhe bobe ribiza preliti hladnom vodom, zakuhati i lagano kuhati 10 min.

Diuretik
50 g šipka
20 g korijena zečjeg trna
10 g listova breze
10 g preslice
2,5 dl kipuće vode

1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10-15 min i procijediti. Čaj uzimati 2-3 puta na dan.

Laksativ
1-2 žlice šipka
1/4 limuna s korom
2,5 dl hladne vode

Usitnjeni suhi šipak i narezani svježi limun preliti hladnom vodom. Zakuhati i lagano kuhati 5 min. Pokriveno ostaviti da odstoji 5-10 min i procijediti. Topli ili hladni čaj uzimati 2-3 puta na dan, prije jela.

Gripa i Hunjavica
30 g šipka
20 g cvjetova lipe
20 g cvjetova bazge
10 g pelina
2,5 dl kipuće vode

1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10 min. i procijediti. Čaj po želji zasladiti medom. Uzimati 2-3 puta na dan.

Čišćenje krvi
20 g šipka
10 g listova breze
10 g pirike
2,5 dl kipuće vode

1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 15 min. i procijediti. Uzimati 3 puta na dan.

Liker od šipka
Slika
500 g šipka očistiti od sotatka cvijeta i uzdužno razrezati na četiri dijela. Usplođe zajedno sa sjemenkama ostaviti u cjedilo i isprati vodom dok se uklone dlačice. Šipak ocijediti i staviti u staklenku. Dodati 150-200 g šećera i preliti sa 7 dl rakije. Nakon što zatvoreno odstoji 4-6 tjedana na toplom mjestu, uz povremeno protresanje, liker procijediti. ostaviti da odstoji još 2-3 tjedna zbog arome.

Marmelada od sirovog šipka
Slika
Zreli i na suncu okmekšani šipak očistiti od sjemenki i dlačica. Mesnato usplođe samljeti i propasirati te pomiješati j jednakom količinom šećera.

Izvor: magazin ljekovite biljke br. 58, http://val-znanje.com
If I eat you, and you, and you, I know you will make me sing wonderfull.

Za ovaj post autor/ica Red je primio/la zahvalu: 4
Kadulja, Macor, sunčanica, Svilaja
Avatar korisnika
Red
Admin
Postovi: 4356
Pridružen: Veljača, 2010
Primio/la zahvala: 568 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #2  Postby Wolfshade » 26.10.2011, 12:54

Odlično! Ima ga kod mene na tone pa idem u berbu ovih dana :)
Avatar korisnika
Wolfshade
rank4
Postovi: 135
Pridružen: Travanj, 2010
Primio/la zahvala: 3 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #3  Postby Kadulja » 30.10.2011, 18:05

Moja majka svake godine peče pekmez od šipka. Ne odstranjuje koštice jer bi to bio mukotrpan i dugotrajan postupak. Pekmez ipak ispadne strašno ukusan. Najukusniji zapravo namaz koji sam ikada probala.
Pohvala za temu. Šipak je odlična stvar. Tako ga puno ima, a ljudi slabo obraćaju pozornost.

Jedina stvar što me malo baca u upitnik je: zar nisu C vitamini jako osjetljivi na toplinu? Obično vidim svuda upozorenja da se limun ne stavlja u vruć čaj jer C vitamini gube svojstva. Kako to da je stvar sa šipkom ipak drugačija?

I još nešto - sadnja grma šipka i nije neki problem, zar ne?? :)
Avatar korisnika
Kadulja
rank5
Postovi: 185
Pridružen: Listopad, 2011
Primio/la zahvala: 20 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #4  Postby mr. gljiva » 30.10.2011, 20:03

šipak za sušenje bi trebalo brati tamo u 12tom mjesecu dok mrazne i padne koji snijeg...a taj vitamin C je termolabilan pa mislim da se za čaj ostavi u toplijoj prokuhanoj vodi preko noći da polako otpusti tvari, tko zna možda je u nekom jačem spoju :-? i šipak je korov :ymdevil:
There are only two kinds of people in this world. You and everybody else.
Avatar korisnika
mr. gljiva
Moderator
Postovi: 624
Pridružen: Ožujak, 2010
Primio/la zahvala: 60 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #5  Postby Red » 31.10.2011, 08:49

Kadulja napisao:I još nešto - sadnja grma šipka i nije neki problem, zar ne?? :)


Malo sam proguglala itd, i ne nalazim neke informacije sto se tice uzgoja, pogotovo ne iz sjemenki. ALI, moguc je uzgoj sa raznicama.
Pred kraj zime, dobro bi bilo uzeti reznice. Na taj ćemo način biljci koju nađemo u prirodi obaviti rezidbu pa će i ona ubuduće davati bolje plodove.
If I eat you, and you, and you, I know you will make me sing wonderfull.
Avatar korisnika
Red
Admin
Postovi: 4356
Pridružen: Veljača, 2010
Primio/la zahvala: 568 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #6  Postby Svilaja » 03.03.2013, 09:53

Kadulja napisao:Moja majka svake godine peče pekmez od šipka. Ne odstranjuje koštice jer bi to bio mukotrpan i dugotrajan postupak. Pekmez ipak ispadne strašno ukusan. Najukusniji zapravo namaz koji sam ikada probala.
Pohvala za temu. Šipak je odlična stvar. Tako ga puno ima, a ljudi slabo obraćaju pozornost.

Jedina stvar što me malo baca u upitnik je: zar nisu C vitamini jako osjetljivi na toplinu? Obično vidim svuda upozorenja da se limun ne stavlja u vruć čaj jer C vitamini gube svojstva. Kako to da je stvar sa šipkom ipak drugačija?

Šipak sadrži puno pektina, koji je kiselkastog okusa, što bi moglo navesti ljude da vjeruju da je vitamin C termostabilan (zapravo pektin je). Visok sadržaj pektina je, između ostalog, razlog zašto je džem od šipka tako dobar. Pektin ima svojstvo da pogusti džem, napravi ga nekako želatinastim, i pritom je nešto kao prirodni konzervans pa džemovi od šipka mogu stajati duže nego od nekog drugog voća (par godina). Ova tvar djeluje blagotvorno na probavni sustav, i ublažuje bol kod upale grla.

Meni je čaj od šipka predobar, ubacim ga u hladnu vodu i kuham samo dok ne zavrije voda. Onda ostavim pol sata da odstoji i procijedim i pijem s medom. Još je bolji hladan za pit, osvježavajuć a ne nadražuje grlo svojom hladnoćom. Možete ga cijeli dan pit nemože vam naštetit, kao neki drugi čajevi.

Sve u svemu, jako podcijenjena biljka! ;)
Tko na jastuku ima vrt služi tome vrtu danju i noću, zelen i bez ičega svoga.
Avatar korisnika
Svilaja
rank4
Postovi: 145
Pridružen: Svibanj, 2011
Primio/la zahvala: 42 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #7  Postby raspas » 08.02.2014, 19:29

ja ga isto berem u šumi i naberem ga dovoljno za cijelu godinu i to onako u šetnji po prirodi sa psom. osušim ga i odličan je s medom, a oni u trgovinama su nakon jedne šalice pravog šipka samo smiješni.
Šipak kao i sve ostale prave prirodne čajeve trebalo bi pustiti barem 2 sata da odstoje i to je minimalno naprimijer ja koprivu napravim danas a pijem je sutra, puuuuno bolje
Avatar korisnika
raspas
rank2
Postovi: 16
Pridružen: Siječanj, 2014
Primio/la zahvala: 9 puta

Re: Šipak (Rosa canina) ~ Kako ga Sušiti i Čuvati~

Broj posta: #8  Postby Devil'sChase » 08.02.2014, 19:53

Da, istina, glavna fora je u tome šta okus tog industrijskog uopće ne dolazi od šipka nego od hibiskisa kojeg dodaju zbog kojeg je čaj ujedno tamno rozi, a ne narančasto-crveni kakav mora biti. Svi koji su ikada pili pravi čaj od divljeg šipka, znaju kakav okus zapravo treba imati, a ovaj iz dućana je više ko neka verzija božićnog čaja. A ona fora industrijska, da čaj od šipka, s vitamino C? Kakva je to fora? Pa šipak ima vitamin C, dobar dan. Dal oni dodaju taj vitamin C još dodatno, ili žele glupe ljude podsjetit da vitamini dolaze iz prirode? ...
Mi Slaveni, nekoć vjerovasmo u sveobuhvatno jedinstvo, drveće štovasmo kao naše pretke, starije i mudrije od čovjeka, vjerovasmo u nadnaravnu snagu životinja, ali srećom, došoše nam kršćanstvo, spasivši nas od zlih štovanja, te navevše nas na pravi put :)
Avatar korisnika
Devil'sChase
Moderator
Postovi: 639
Pridružen: Lipanj, 2011
Primio/la zahvala: 143 puta


Vrati se na: Liječenje ljekovitim biljem

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju

Tko je online Ukupno je: 0 korisnika prisutno; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju
Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju